{"id":102497,"date":"2012-12-30T10:41:10","date_gmt":"2012-12-30T09:41:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=102497"},"modified":"2012-12-30T10:41:10","modified_gmt":"2012-12-30T09:41:10","slug":"bolest-kljucanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/12\/30\/bolest-kljucanja\/","title":{"rendered":"Bolest &#8216;kljucanja&#8217;"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/10\/doktori.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-65110\" title=\"doktori\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/10\/doktori-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/><\/a>U severnoj Ugandi \u0161iri se bolest koja lekare dovodi u nedoumicu. Takozvani sindrom kljucanja ili sindrom klimanja glavom napada decu iz raseljenih porodica. Za sada nije prona\u0111en efikasan lek.<\/p>\n<p>Svetska zdravstvena organizacija ka\u017ee da je obolelo oko 3.000 dece, i da je ve\u0107 umrlo njih stotinu. Me\u0111unarodni tim nau\u010dnika intenzivno traga za uzrocima, za sada bez uspeha. Skot Dauel iz Centra za kontrolu bolesti u Atlanti jedan je od stru\u010dnjaka koji se time bave. &#8220;Izvr\u0161ili smo op\u0161irna ispitivanja u laboratoriji poku\u0161avaju\u0107i da na\u0111emo uzroke &#8220;sindroma kljucanja&#8221;. U stvari, isklju\u010dili smo preko trideset pet mogu\u0107ih uzroka, uklju\u010duju\u0107i i poslednje rezultate kada smo ispitali preko 18 porodica virusa sa bukvalno stotinama pojedina\u010dnih virusa \u2013 sve je negativno.&#8221;<\/p>\n<p>Bolest povezana sa gra\u0111anskim ratom u Ugandi?<\/p>\n<p>Ve\u0107ina obolele dece odrasla je u izbegli\u010dkim logorima. Tokom dvadesetogodi\u0161njeg rata izme\u0111u pobunjenika \u201eBo\u017eje armije otpora\u201c (LRA &#8211; Lord's Resistance Army) i vlasti Ugande bili su izbeglice u sopstvenoj zemlji. Raseljene porodice su tu \u017eivele u jako lo\u0161im higijenskim uslovima, neuhranjeni i u stalnom strahu od napada.<\/p>\n<p>Pre nekoliko godina zatvoreni su poslednji logori &#8211; deca, kojima je danas izme\u0111u pet i petnaest godina, vratila su se u svoja sela. Tamo su po\u010deli i prvi simptomi bolesti &#8211; naj\u010de\u0161\u0107e poreme\u0107aj koncentracije. Kasnije dolaze gr\u010devi, u koje spada i klimanje glavom po kome je bolest dobila ime.<\/p>\n<p>Porodice \u010desto ne mogu da plate pomo\u0107 koja je ovoj deci potrebna. Dejvid Lagoro Kitara sa Univerzita Gulu, predvodi program istra\u017eivanja bolesti klimanja i posetio je brojne porodice. &#8220;Opasno je kada bolesnici sami lutaju. Ne mogu da kontroli\u0161u svoja tela. \u0160ta \u0107e se desiti, na primer ako upadnu u vatru i opeku se? Ako su u blizini vode, mogu da upadnu i udave se. Tako da porodice moraju da provedu ve\u0107inu svog vremena sa tom decom. Neke porodice imaju i do petoro dece sa tom bole\u0161\u0107u.&#8221;<\/p>\n<p>Ako se bolest pogor\u0161a, deca zaostaju i fizi\u010dki i duhovno, gube sposobnost govora, zaboravljaju, i na kraju su toliko slaba da tek ponekad mogu sama da se hrane. Sli\u010dni simptomi kod dece su se prvi put pokazali na po\u010detku \u0161ezdesetih godina u jednom zaba\u010denom regionu Tanzanije, i od 2003. u ju\u017enom Sudanu. Naglo \u0161irenje na severu Ugande je ipak novo.<\/p>\n<p>Duhovi poginulih ili hrana<\/p>\n<p>Univerzitet Gulu nalazi se usred regiona \u010diji su stanovnici pogo\u0111eni ovom bole\u0161\u0107u. Grupa istra\u017eiva\u010da pod vo\u0111stvom Dejvida Lagora po\u010dela je da ispituje lokalno stanovni\u0161tvo o uzrocima bolesti. Odgovori su ih iznenadili: neki od stanovnika smatraju da su krivi duhovi ljudi poginulih u ratu koji nisu sahranjeni u skladu sa obi\u010dajima, ali ve\u0107ina smatra da je uzrok hrana koju distribuira Svetski program za hranu. Lekari iz te oblasti smatraju da je uzrok neuhranjenost izbeglica, otrovne semenke koje se koriste za jelo, i trovanje biolo\u0161kim i hemijskim oru\u017ejem. Pored toga, stru\u010dnjaci sa Gulu univerziteta smatraju i da je reka zatrovana zbog iskopavanja minerala.<\/p>\n<p>Lekovi (za sada) ne poma\u017eu<\/p>\n<p>Dejvid Lagoro je vr\u0161io ispitivanja i na osnovu tih informacija: \u201cSva deca sa &#8220;sindromom kljucanja&#8221; imaju visok nivo kiselina u krvi. Uzrok mo\u017ee biti hroni\u010dna neuhranjenost ili problem sa metabolizmom. A taj problem sa metabolizmom mo\u017ee da uti\u010de na proizvodnju energije. Tokom vremena smo videli da se stanje pacijenata koji primaju lekove koje je preporu\u010dilo Ministarstvo zdravlja i Svetska zdravstvena organizacija &#8211; ne popravlja.&#8221;<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di su ipak postigli jedan uspeh: sa puno mleka i drugih hranjivih sastojaka zdravstveno stanje dece se brzo pobolj\u0161ava. Nau\u010dnici se nadaju da \u0107e uspeti da prona\u0111u pravi lek.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.dw.de\/bolest-kljucanja-hara-ugandom\/a-16487272\">DW<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U severnoj Ugandi \u0161iri se bolest koja lekare dovodi u nedoumicu. Takozvani sindrom kljucanja ili sindrom klimanja glavom napada decu iz raseljenih porodica. Za sada nije prona\u0111en efikasan lek. Svetska zdravstvena organizacija ka\u017ee da je obolelo oko 3.000 dece, i da je ve\u0107 umrlo njih stotinu. Me\u0111unarodni tim nau\u010dnika intenzivno traga za uzrocima, za sada [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-102497","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/102497","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=102497"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/102497\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=102497"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=102497"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=102497"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}