{"id":102196,"date":"2012-12-26T08:07:25","date_gmt":"2012-12-26T07:07:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=102196"},"modified":"2012-12-26T08:07:25","modified_gmt":"2012-12-26T07:07:25","slug":"maje-su-zive-i-nedavno-su-imale-neka-mudra-predskazanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/12\/26\/maje-su-zive-i-nedavno-su-imale-neka-mudra-predskazanja\/","title":{"rendered":"Maje su \u017eive \u2013 i nedavno su imale neka mudra predskazanja"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/12\/Maje-protest.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-102197\" title=\"Poverty-stricken Mayan activists stand before temple ruins to draw attention to their plight.\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/12\/Maje-protest-300x180.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"180\" \/><\/a>Autorka: Citlali Rovirosa-Madrazo<\/p>\n<p>Kada su majanski uro\u0111eni\u010dki narodi jugoisto\u010dnog Meksika 1994. podigli revoluciju, oni sasvim izvesno nisu imali na umu \u201ekraj sveta\u201c. Ako je i postojao, u zapatisti\u010dkoj ma\u0161ti, datum koji priziva sudnji dan, onda je to bio 1. januar 1994, dan inauguracije Severnoameri\u010dkog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA)<\/p>\n<p>Za zapatiste i zapatistkinje, sprovo\u0111enje ekonomske globalizacije nije bilo ni\u0161ta manje od \u201esmrtne presude\u201c, zato \u0161to su razumeli da bi ona mogla da ima smrtonosne implikacije za zemlju i drevne tradicije Maja. Tog hladnog zimskog dana, naoru\u017eani \u0161tapovima, kamenicama i vrlo malo municije, majanski pobunjenici iz El Frente Zapatista de Liberacion Nacional (EZLN) najavili su novo doba. Ali novo nije zna\u010dilo i bolje: ustanak nije doveo do toga da meksi\u010dki ustav u potpunosti prizna uro\u0111eni\u010dke narode kao subjekte sa pravnim statusom.<\/p>\n<p>Naravno, dugoro\u010dne reperkusije i ekonomske globalizacije i samog ustanka Maja, sasvim jasno su anticipirane od strane zapatista, koji su predvideli, ne kraj sveta, ve\u0107 propast zapadne kapitalisti\u010dke ekonomije.<\/p>\n<p>Sem toga, zapatisti\u010dka predvi\u0111anja su imala izvesni smisao \u201eproro\u010danstva\u201c \u2013 sa svim konotacijama proricanja i predvi\u0111anja. Kada je EZLN kazala u prvoj deklaraciji iz Lakandone da je doba partijske politike gotovo, ona nije samo proricala alternativne na\u010dine bavljenja politikom (making politics) \u2013 zahtevaju\u0107i direktnu demokratiju (zasnovanu, slu\u010dajno, na drevnim majanskim tradicijama, i druga\u010dijem obliku predstavni\u010dke demokratije), ve\u0107 je, ustvari, predvi\u0111ala propast nekih politi\u010dkih institucija zapadne modernosti.<\/p>\n<p>1997. i 2007. glasnogovornik majanskih pobunjenika, Subcomandante Marcos, predvideo je propast finansijskog i bankarskog sistema. Naravno, EZLN je predvi\u0111ala ni\u0161ta manje nego smrt Lehman Brothersa: \u201ekompanije i dr\u017eave \u0107e se raspasti za samo par minuta, ne zahvaljuju\u0107i olujama proleterskih revolucija, ve\u0107 zbog udara finansijskih uragana.\u201c Nisu li ove re\u010di bile o\u010digledno profetske?<\/p>\n<p>Ako ni\u0161ta drugo, zapatisti\u010dko majansko proro\u010danstvo bilo bi objava kraja mita: shvatanje koje je godinama kasnije ponovio pokret Occupy. I ako su se mitovi raspadali, NAFTA je obele\u017ela po\u010detak nove serije kriza; Zapatisti su bili prvi koji su to stvarno razumeli, zajedno sa propa\u0161\u0107u obe\u0107anja modernosti.<\/p>\n<p>Meksi\u010dkoj vladi, NAFTA je predstavljala legitimni ulazak u budu\u0107nost, pravo na ulazak u elitni klub mo\u0107nog korporativnog sveta u nastajanju; ali, za zapatiste, NAFTA se svodi na ozna\u010davanje po\u010detka jo\u0161 jednog dugotrajnog istorijskog rata protiv kolonijalne i neoliberalne halapljivosti. Nekima, Maje predstavljaju izvor apokalipti\u010dne zablude i \u201estvar pro\u0161losti\u201c koja slu\u017ei jedino za turisti\u010dku potro\u0161nju. Ali, sa tvrdnjama da su danas Maje izumrle, kao \u0161to to mnogi rade, ne samo da pokazuju groteskno neznanje i zatucanost, ve\u0107 je to i retori\u010dki manevar da se legalizuje njihova eksploatacija, jednostavno ih transformi\u0161u\u0107i u jeftinu radnu snagu koja \u0107e slu\u017eiti milijarderskoj turisti\u010dkoj industriji.<\/p>\n<p>Danas su su\u010deni sa mno\u0161tvom izazova: od nezasitih rudarskih korporacija na severnom delu teritorije Maja, gde se Wix\u00e1rika Huicholes bore protiv kanadskih rudarskih kompanija, do rastu\u0107ih kineskih i ruskih klastera koji zauzimaju pozicije u hegemonisti\u010dkom sporu oko turisti\u010dke industrije, na poluostrvu Jukatan i \u201emajanskoj rivijeri\u201c. Izgleda da uskoro predstoji bitka za oboje, monopol i ekskluzivni pristup nasle\u0111u materijalne kulture (arheolo\u0161ka nalazi\u0161ta) i nematerijalne kulture (astronomsko, botani\u010dko i lingvisti\u010dko znanje), pri \u010demu gledaju da dobiju patentiranje drevnog nasle\u0111a Maja, uklju\u010duju\u0107i njihovo dragoceno, kompleksno i jedinstveno hijeroglifsko pismo \u2013 zajedno sa genetskim patentiranjem bogatog biodiverziteta u regionu, \u0161to je fenomen koji danas op\u0161te poznat kao \u201ebiopiratstvo\u201c.<\/p>\n<p>Dalje na jug, poslednjih godina ulo\u017een je veliki napor da se pobolj\u0161a situacija Maja \u010cjapasa \u2013 sa poslednjom administracijom koja je predstavila planove za borbu protiv siroma\u0161tva, kao deo milenijumskih razvojnih ciljeva UN. Ali postoji ozbiljna zabrinutost za njihovu korisnost i legitimnost, u najmanju ruku zato \u0161to vlada nije uspela da se dr\u017ei i me\u0111unarodnih i nacionalnih odredbi koje se ti\u010du njihove obaveze da konsultuju majanske uro\u0111enike u pogledu sudbine prirodnih resursa na njihovoj zemlji.<\/p>\n<p>Dok su federalne investicije za uro\u0111eni\u010dke narode vi\u0161e nego udvostru\u010dene tokom proteklih nekoliko godina, njihov uticaj, u pogledu smanjenja siroma\u0161tva, nije se osetio u uro\u0111eni\u010dkim zajednicama. Nedavno objavljeni izve\u0161taj Consejo Nacional de Evaluaci\u00f3n de la Pol\u00edtica de Desarrollo Social (Coneval) je pokazao da, dok je ekstremno i umereno siroma\u0161tvo 2010. poga\u0111alo 46,2% ukupnog stanovni\u0161tva, njegov uticaj na uro\u0111eni\u010dku populaciju je iznosio 79,3%.<\/p>\n<p>Ako je drevna majanska civilizacija is\u010dezla po\u0161to se suo\u010dila sa klimatskom katastrofom (sa \u010dim se sla\u017ee rastu\u0107i broj nau\u010dnika), o\u010duvanje dana\u0161njih Maja le\u017ei u za\u0161titi njihovih prirodnih resursa od klimatskih katastrofa koje stvara \u010dovek, izazvaju\u0107i ih ekploatacijom i privatizacijom njihove zemlje koja je u komunalnom vlasni\u0161tvu. Nema, dakle, \u201ekraja sveta\u201c na vidiku, ima samo onog dana\u0161njih Maja, koje nastavljaju da budu deo velike civilizacije koja odbija da umre.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/kontra-punkt.info\/maje-su-%C5%BEive-%E2%80%93-i-nedavno-su-imale-neka-mudra-predskazanja\" target=\"_blank\">Kontrapunkt<\/a>\/<a href=\"http:\/\/www.guardian.co.uk\/commentisfree\/2012\/dec\/21\/maya-zapatistas-predictions\" target=\"_blank\">Gardian<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zapatisti su predvideli dugoro\u010dne opasnosti globalizacije. Toliko o ideji da su Maje \u201estvar pro\u0161losti\u201c.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-102196","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/102196","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=102196"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/102196\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=102196"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=102196"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=102196"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}