{"id":102001,"date":"2012-12-23T09:49:14","date_gmt":"2012-12-23T08:49:14","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=102001"},"modified":"2012-12-23T09:49:14","modified_gmt":"2012-12-23T08:49:14","slug":"mase-prave-povijest","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/12\/23\/mase-prave-povijest\/","title":{"rendered":"Mase prave povijest"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Gal Kirn<\/p>\n

Jo\u0161 prije mjesec dana nitko se nije usudio nadati da \u0107e protesti u Mariboru prerasti u tako masovan val skupova. Ti protestni skupovi sada ve\u0107 postaju ustani\u010dki pokret, koji treba \u010ditati ne samo kao kritiku vladaju\u0107e politike ve\u0107 i kao prijelom sa njom.<\/p>\n

Prijelomnu je politiku, ve\u0107 po njenoj definiciji, nemogu\u0107e predvidjeti \u2013 pa je zato svaki put prisutno iznena\u0111enje zavr\u0161etkom \u2013 a trenutak po\u010detka, kao i njene budu\u0107e (ne)uspjehe, bespredmetno je naguravati u pripremljene obrasce. No, istina je i da \u010dinjenica kako je puklo nikako nije potpuno iznena\u0111enje.<\/p>\n

Sjetimo se samo da su radikalne kritike sada\u0161nje krize ve\u0107 du\u017ee vremena prisutne kako u \u0161irem evropskom, tako i u u\u017eem slovenskom kontekstu. Sindikati, pojedine skupine i kriti\u010dki intelektualci upozoravali su na klasno zao\u0161travanje u dru\u0161tvu i na kona\u010dnu demonta\u017eu socijalne dr\u017eave, koja se doga\u0111a pri neoliberalnom rje\u0161avanju krize, gdje cijenu pla\u0107aju isklju\u010divo ljudi.<\/p>\n

Kriza je iskristalizirala niz proturje\u010dja, od onih unutra\u0161njih, vidljivijih, \u0161to se ti\u010du korupcije, otkazivanja pravne dr\u017eave, do onih vi\u0161e sistemskih, koja govore o brutalnom restrukturiranju kapitalisti\u010dke privrede, \u0161to preko politika \u0161tednje proizvodi u\u010dinke na ukupan ustroj dru\u0161tva: rast nezaposlenosti, smanjena likvidnost poduze\u0107a i njihovo propadanje, sni\u017eavanje \u017eivotnog standarda, ukidanje socijalnih pomo\u0107i i sveop\u0107i napad na ono \u0161to je preostalo od socijalne dr\u017eave.<\/p>\n

Korupcija i nesposobnost politi\u010dkih funkcionera, te smanjenje demokrati\u010dnosti u slovenskom prostoru, samo je pole\u0111inska i radikalnija strana neoliberalnog rije\u0161avanja krize. Sluganska politika \u017eurila se ispunjavati politike \u0161tednje i prije no \u0161to su na scenu stupili me\u0111unarodni krvnici MMF, ECB i EU.<\/p>\n

Ali, dogodio se narod i izveo preventivni udar. Ljudi su prepoznali najdirektniji antagonizam, gdje oni koji bi trebali zastupati narod ne samo da kradu, ve\u0107 su i u sudskim procesima, a ne preuzimaju odgovornost. Nije ljude udarila po d\u017eepu samo kazna pla\u0107anja krize, ve\u0107 i osje\u0107aj dru\u0161tvene krivnje i gubitka ne\u010dega najvlastitijeg: dostojanstva.<\/p>\n

Kada su sahranili i budu\u0107nost i kada su zakazali svi redovni politi\u010dki instituti, mogu\u0107 je samo jedan izbor: narodni ustanak, koji \u0107e nas u budu\u0107nosti mo\u017eda dovesti do pronala\u017eenja novih politi\u010dkih oblika.<\/p>\n

Ro\u0111enje naroda<\/strong><\/p>\n

U \u010demu se sastoji narodni prijelom sa slu\u017ebenom i proteklom politikom?<\/p>\n

Ve\u0107ina bi se slo\u017eila da se zadnji tjedan, barem od drugog mariborskog ustanka (26.11), prvi puta u samostalnoj dr\u017eavi sponatno organiziraju demonstracije po cijeloj Sloveniji, a ne samo u njenom centru. Da su udru\u017eeni druga\u010dije misle\u0107i, razli\u010dite generacije, razli\u010dite klasne pripadnosti. Da u pozadini ne stoje nikakvi stri\u010devi, osim onih stri\u010deva koji o prvima sanjaju. Da je val protesta bitno nadi\u0161ao sindikalno organiziranu borbu i da ju je na svoj na\u010din radikalizirao.<\/p>\n

Ono \u0161to u pro\u0161losti nije uspjelo ni alternativnijim i lijevo-organiziranim grupama, niti sindikatima, danas uspijeva ulici, odnosno, bolje re\u010deno, na ulicama se napokon po\u010deo ra\u0111ati narod.<\/p>\n

Ako je koncept naroda jo\u0161 nedavno bio samo ukras u deklaracijama i u slovenskom Ustavu, ili samo jeftini populizam na usnama vladara, danas se ra\u0111a i prakticira koncepcija naroda \u201eodozdo prema gore”. Narod (u smislu politi\u010dki narod, puk, u slovenskom ljudstvo za razliku od naroda, op.p.) nije samo skup atomiziranih individua; isto tako to nije samo neka etni\u010dka zajednica, koju zajedno dr\u017ei nacionalni jezik.<\/p>\n

Narod dr\u017ei zajedno politi\u010dki projekt, pronala\u017eenje zajedni\u010dkog politi\u010dkog jezika, koji u ovom trenutku krasi jo\u0161 neizra\u0111eni, ali \u0161irok spektar politi\u010dkih misli i zahtijeva. Posljednji se pojavljuju kroz politi\u010dka iskustva, koja nisu vezana samo na uli\u010dne pohode.<\/p>\n

Nakon dugog vremena zastra\u0161ivanja i nepovezanosti, danas se u nizu medija, od tiskanih do dru\u0161tvenih mre\u017ea, od blogova do komentatora, primje\u0107uje pravi kriti\u010dki stampedo. Cvjeta reflektirana i manje reflektirana misao, koja ne dolazi samo od eksperata i savjetnika, ve\u0107 od mnogih sudionika ili simpatizera protesta.<\/p>\n

Istina je i to da smo svjedoci heterogenosti pozicija unutar ustani\u010dkog pokreta: od kritike korumpiranosti predstavnika vlasti, pokopa pravne dr\u017eave i otkazivanja socijalne dr\u017eave, pa do nagla\u0161avanja jedinstva svih Slovenaca i Slovenki. Svi ti cvjetovi zasad se sabiru u centralnom aksiomu \u2013 \u201eGotov si, gotovi su” \u2013 koji je izraz narodnog nepovjerenja i poziv cijeloj politi\u010dkoj klasi da odstupi.<\/p>\n

Na taj na\u010din narod pravu politiku otu\u0111uje kako od vlastitog fatalizma, tako i od politi\u010dkih funkcionera, koji su do sada vladali u ime naroda. Taj politi\u010dki proces mogli bismo s Rousseauom nazvati formiranjem op\u0107e volje. Poetski re\u010deno, radi se o povijesnom trenutku kada iz ljudi nastaje narod.<\/p>\n

Izazovi za budu\u0107nost: razvijanje narodne vlasti<\/strong><\/p>\n

Jo\u0161 od samog po\u010detka, od vr\u0161itelja vlasti nije bilo za o\u010dekivati da imaju sluha. Oni kroz poznate tehnike vladanja poku\u0161avaju unijeti razdor u nastaju\u0107i narod: prvo, pomo\u0107u osude nasilja i razlikovanjem demonstranata na nasilne i mirne kriminaliziraju ustani\u010dki pokret i zamagljuju realne uzroke nastale situacije, koje su dio problema oni sami. Osim toga tu se otvara jo\u0161 i pitanje insceniranosti nasilja; drugo, vr\u0161itelji vlasti odjednom poku\u0161avaju nametnuti kvazi-promijene (SDS-ovih 11 to\u010daka je klasi\u010dni instrument manipulacije), a pogotovo \u0107e na protestima poku\u0161ati kapitalizirati opozicija; tre\u0107e, zavla\u010denje, odlaganje radikalnih rije\u0161enja.<\/p>\n

Politi\u010dka klasa je svjesna da u trenutku kada odstupi Kangler to mo\u017ee poslu\u017eiti kao precedens i uspjeh, te potvrda op\u0107e volje naroda. U tom trenutku nema garancije ni za jednu slu\u017ebenu politi\u010dku poziciju.<\/p>\n

Svakako je potisak ustani\u010dkog pokreta potrebno masovno pozdraviti i stati na stranu naroda. Ali i ta strana mora razvijati na\u010dine kako odgovoriti na gore pomenute tehnike vlasti, ujedno usmjeruju\u0107i napore u obuhvatnije politi\u010dke forme, koje \u0107e slu\u017eiti kao prostor rasprava i narodnog odlu\u010divanja.<\/p>\n

Prava politika ne zna\u010di samo hodanje po ulicama. Ako je Facebook odli\u010dan za organizaciju zborova, to jo\u0161 ne zna\u010di da \u0107e sam po sebi donijeti fundamentalne dru\u0161tvene promijene. Za dalji zamah pokreta zato je nu\u017eno o\u017eivjeti mjesne zajednice, koje bi mogle postati organi narodne vlasti. Ustani\u010dki pokret mora zauzeti i druge, naizgled manje politi\u010dne prostore, o promjenama treba debatirati posvuda: kod ku\u0107e, na poslu i u ustanovama slobodnog vremena.<\/p>\n

U tom pogledu se nastaju\u0107i pokret ne bi smio unaprijed marginalizirati i ograni\u010diti na pohode. Uli\u010dni protesti mogu kratkoro\u010dno biti izuzetno relevantni, dok dugoro\u010dno mogu voditi u iscrpljivanje i zasi\u0107enost. Zato je danas vi\u0161e no prije bitno izgra\u0111ivati tvr\u0111u platformu, a kasnije mo\u017eda i politi\u010dku stranku.<\/p>\n

Gr\u010dko iskustvo Syrize tu mo\u017ee biti inspirativan primjer, koji povezuje narod, pokret i preuzimanje vlasti. Koga \u0107e se birati ako recimo stvarno do\u0111e do prijevremenih izbora? Koga \u0107e se postaviti na vlast kada s nje ode Kangler?<\/p>\n

Uzmemo li naime ozbiljno aksiom \u201eGotovi su”, onda se treba dalje pitati o tome \u0161to dolazi kasnije: \u201ekamo idemo?” i \u201e\u0161to da se radi?”. Na toj to\u010dci mo\u017eemo se, pored vlastitog razvijanja politi\u010dkih oblika, ne\u0161to nau\u010diti, kako iz pro\u0161lih socijalisti\u010dkih iskustava, tako i iz sada\u0161njih eksperimenata (Ju\u017ena Amerika, Island), koji ukazuju na alternativu.<\/p>\n

To da je druga\u010diji svijet nemogu\u0107, samo je jedno od lica slu\u017ebene politike, pa je naivno o\u010dekivati da se kriza razrije\u0161i bez sistemskih rije\u0161enja. Istina je da je pravi politi\u010dki rad naporan i dugotrajan i mogli bismo re\u0107i kako \u0107e on tek stvarno po\u010deti ostavkama sada\u0161njih predstavnika.<\/p>\n

Jedino pokret sam mo\u017ee dati pravi odgovor. Mo\u017eda jedan od istinitijih obrisa nove politike mo\u017eemo tra\u017eiti u najavi 21.12., kada \u0107e se narodni ustanak udru\u017eiti sa op\u0107im \u0161trajkom javnih slu\u017ebenika (SVIZ).* To bi mogao biti najve\u0107i i najradikalniji protest, koji \u0107e graditi solidarnost novog naroda.<\/p>\n

*U me\u0111uvremenu, SVIZ je odlo\u017eio po\u010detak \u0161trajka za januar zbog, kako ka\u017eu, nedovoljnog vremena da se \u0161trajk pripremi i realizuje za kratko vreme usred praznika.<\/p>\n

Veliko hvala Galu, uz \u010diju saglasnost prosle\u0111ujemo \u010dlanak, kao i uredniku Aktiva, Sre\u0107ku Puligu, koji je \u010dlanak preveo sa slovena\u010dkog jezika i obezbedio pristanak autora.<\/p>\n

Marks21.info<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

O ustani\u010dkom pokretu u Sloveniji<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-102001","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/102001","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=102001"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/102001\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=102001"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=102001"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=102001"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}