{"id":101859,"date":"2012-12-21T09:03:41","date_gmt":"2012-12-21T08:03:41","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=101859"},"modified":"2012-12-21T09:03:41","modified_gmt":"2012-12-21T08:03:41","slug":"feliks-derzinski-iz-naseg-sokaka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/12\/21\/feliks-derzinski-iz-naseg-sokaka\/","title":{"rendered":"Feliks \u0110er\u017einski iz na\u0161eg sokaka"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/12\/Vucic.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-101860\" title=\"Vucic\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/12\/Vucic-300x189.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"189\" \/><\/a>Pi\u0161e: Filip \u0160varm i dokumentacioni centar &#8220;Vreme&#8221;<\/p>\n<p>Vlasnik Delta holdinga Miroslav Mi\u0161kovi\u0107, njegov sin Marko, Milo \u0110ura\u0161kovi\u0107 i jo\u0161 nekoliko osoba ve\u0107 osmi dan sjede u pritvoru zbog sumnje da su zloupotrebom polo\u017eaja u nizu firmi stekli oko trideset miliona evra. \u0106eliju od deset kvadratnih metara \u2013 pi\u0161e &#8220;Blic&#8221; \u2013 Mi\u0161kovi\u0107 dijeli sa Jo\u017eefom Kasom pritvorenim u aferi &#8220;Agrobanka&#8221; i ima pravo, uz saglasnost suda, na televizor, \u0161tampu, kompjuter bez interneta i ishranu mimo zatvorskog kazana.<\/p>\n<p>Nakon utamni\u010denja najbogatijeg \u010dovjeka u Srbiji nastao je politi\u010dki zemljotres. Sada se o\u010dekuje cunami. Aleksandar Vu\u010di\u0107 \u2013 \u0161ef Biroa za koordinaciju rada slu\u017ebi bezbjednosti, lider Srpske napredne stranke (SNS), prvi potpredsjednik Vlade i, zaista na posljednjem mjestu, ministar obrane \u2013 tvrdi da su mnogi politi\u010dari na strani Mi\u0161kovi\u0107a i da je bar njih dvadesetak od vlasnika Delte mjese\u010dno primalo od trideset do pedeset hiljada evra. Na koga li samo misli? Vu\u010di\u0107 ne obznanjuje imena i tvrdi da je sam Mi\u0161kovi\u0107 prije zvani\u010dnog saslu\u0161anja u Tu\u017eila\u0161tvu rekao da je mnoge pomagao; sada ga poziva da ka\u017ee tko su ti ljudi, a saznanja o mjese\u010dnim isplatama u desetinama hiljada evra nije dalje eksplicirao. Ali, gdje Vu\u010di\u0107 stane \u2013 tabloidi nastave. &#8220;Informer&#8221; tako na naslovnoj strani objavljuje da su lider Liberalno demokratske partije (LDP) \u010cedomir Jovanovi\u0107, ministar Milutin Mrkonji\u0107, biv\u0161i ministri Bo\u017eidar \u0110eli\u0107 i Slobodan Milosavljevi\u0107 i direktor Srbijagasa Du\u0161an Bajatovi\u0107 osumnji\u010deni da su na Mi\u0161kovi\u0107evom platnom spisku. Svi prozvani, kao i njihove partije, odmah su demantirali da su ikad dobijali pare od vlasnika Delta holdinga. \u010cudi li ikog da su na ovoj listi ljudi od ranije na ni\u0161anu SNS-a? Jovanovi\u0107 \u2013 po\u0161to istrajno podsje\u0107a Vu\u010di\u0107a na radikalsku pro\u0161lost i predbacuje mu populisti\u010dku kampanju, dvojica predstavnika biv\u0161eg &#8220;kleptokratskog re\u017eima&#8221; (termin omiljen me\u0111u narodnjacima i njima bliskim &#8220;bijelim listi\u0107ima&#8221;) i dvojica socijalista koji nisu pokazali entuzijazam za u\u010de\u0161\u0107e u vladi s narodnjacima, a i nalaze se na prili\u010dno lukrativnim funkcijama. Sasvim je sigurno da \u0107e se &#8220;Mi\u0161kovi\u0107ev spisak&#8221; jo\u0161 \u0161iriti i dopunjavati u narednim danima.<\/p>\n<p>Lider Ujedinjenih regiona Srbije (URS), ministar finansija i privrede Mla\u0111an Dinki\u0107 ka\u017ee da su se svi politi\u010dari, od njega do predsjednika Srbije Tomislava Nikoli\u0107a, sastajali sa Mi\u0161kovi\u0107em: slika sa prijema i jubileja bar ima dovoljno. Me\u0111utim, nakon hap\u0161enja vlasnika Delta holdinga \u010dini se da ga se malo tko iz tog svijeta sje\u0107a, a sve stranke izuzev LDP-a djeluju kao da su satjerane u \u0107o\u0161ak. Vu\u010di\u0107evi koalicioni partneri iz Socijalisti\u010dke partije Srbije (SPS) Ivice Da\u010di\u0107a i Dinki\u0107evog URS-a gledaju u plafon i unisono mrmljaju mantru da &#8220;nitko nije iznad zakona&#8221;. Uz napomenu da su ba\u0161 oni prvi pokrenuli dio istraga protiv Mi\u0161kovi\u0107a, sli\u010dno se pona\u0161a i opoziciona Demokratska stranka (DS) Dragana \u0110ilasa, koga je u toku partijskih izbora biv\u0161i predsjednik Boris Tadi\u0107 optu\u017eivao za bliskost tajkunima. Tradicionalno suzdr\u017eana i namrgo\u0111ena Demokratska stranka Srbije (DSS) Vojislava Ko\u0161tunice ovaj put ne \u0161tedi na komplimentima naprednjacima&#8230; Ba\u0161 kao i dio &#8220;druge Srbije&#8221;. Sociolo\u0161kinja Vesna Pe\u0161i\u0107 ka\u017ee da je ova &#8220;vlada bolja od prethodne, a sigurno bolja od one koja je mogla nastati da je sve ostalo po starom&#8221;. Donedavno \u010dlan Glavnog odbora Nenad Proki\u0107 jo\u0161 je eksplicitniji i poziva gra\u0111ansku Srbiju da podr\u017ei vladu SNS-a i SPS-a.<\/p>\n<p>Koliko je prvom potpredsjedniku Vlade uspjelo da tihim, sporim, zagrobnim glasom o\u010dara javnost i da diktira politi\u010dki \u017eivot otkriva i ovla\u0161ni pogled na medije. Em je Vu\u010di\u0107 na svim naslovnim stranama i u udarnim terminima, em je njegovo gostovanje na Radio-televiziji Srbije na dan kada je uhap\u0161en Mi\u0161kovi\u0107 najgledaniji intervju od kada se mjere rejtinzi. Posebno su tabloidi u ekstazi: rije\u010d dr\u017eava nikad nije bila modernija i vi\u0161e upotrebljavana, a lansiraju se i termini kao \u0161to su &#8220;sanaderizacija&#8221; i &#8220;putinizacija&#8221; Srbije. Prvi bi trebalo da bude naziv za kona\u010dni obra\u010dun sa korupcijom na najvi\u0161em nivou, a drugi ure\u0111ivanje zemlje (&#8220;dr\u017eave&#8221;) \u010dvrstom rukom koja nikada ne\u0107e zadrhtati da bi moglo da zavlada novo, sre\u0107no i beri\u0107etno doba reda, rada i discipline.<\/p>\n<p>PRAVILA IGRE: Miroslav Mi\u0161kovi\u0107 je karijeru privatnika zapo\u010deo po\u010detkom devedesetih u sveop\u0107em kaosu, ratovima i osiroma\u0161enju gra\u0111ana. Vrlo brzo je njegova Delta dobila pristup i povla\u0161\u0107enim kreditima i istim takvim poslovima sa devizama i deficitarnim robama; na taj na\u010din ostvarena je prvobitna akumulacija kapitala. Dvije stvari su sigurne: da bi u\u0161ao u tu igru, Mi\u0161kovi\u0107 je, kao i ostali tajkuni, morao da ostvari izuzetnu bliskost sa re\u017eimom Slobodana Milo\u0161evi\u0107a i da, redovno i po potrebi, pla\u0107a reket i \u010dini razne usluge tada\u0161njim vlastodr\u0161cima. Nekad je davao za politi\u010dke kampanje partija na vlasti, nekad za krpljenje rupa u raznim dr\u017eavnim firmama, a nekad, naprosto, za financiranje ratova u Bosni i Hrvatskoj. Problem sa ovom vrstom ekonomije bila je stalna nestabilnost i nemogu\u0107nost da se i\u0161ta u\u010dvrsti a kamoli pro\u0161iri na sigurnim osnovama. Mi\u0161kovi\u0107 je zato imao sve razloge da se pribli\u017ei Demokratskoj opoziciji Srbije (DOS) \u2013 pogotovo kada je osvojila vlast oktobra 2000.<\/p>\n<p>Zemlja je nakon Milo\u0161evi\u0107a bila institucionalna i ekonomska ru\u0161evina. Glavni zadatak svih potonjih vlasti bio je razvoj privrede, a neoliberalizam njihova jedina i glavna doktrina. Mi\u0161kovi\u0107 i ostali biznismeni zaplivali su kao ribe u vodi u takvom ambijentu. Kapital ste\u010den devedesetih i na toj bazi lako dostupni krediti sada su se mogli plasirati kroz divlju privatizaciju, \u010dija se ukupna vrijednost procjenjuje na nekih dvije milijarde i dvijesta miliona evra&#8230; Ukratko, Mi\u0161kovi\u0107 je postao dobitnik, a veliki broj gra\u0111ana gubitnici tranzicije. Nema sumnje da je tome kumovala politika, odnosno sve stranke svojim \u010dinjenjem i ne\u010dinjenjem. Pitanje je, me\u0111utim, koliko je i kako Mi\u0161kovi\u0107 uticao na politi\u010dare da donose odluke koje su mu i\u0161le u korist? Po svoj prilici, nije se mnogo morao truditi. Kalkulanti, \u017eeljni vlasti i popularnosti, nesposobni i nespremni na dalekose\u017ene i nepopularne poteze, ovda\u0161nji politi\u010dari su bili prirodni medij za Mi\u0161kovi\u0107evo lobiranje. Mi\u0161kovi\u0107 se, svakako, u tom procesu morao i revan\u0161irati: mogu\u0107e je da su to bili povoljni krediti, garancije i uklju\u010divanje u poslove firmi s kojima su bile povezane razne politi\u010dke strukture; mogu\u0107e \u2013 i provizije kroz razne fondove i konzultantske usluge posrednicima koji su kao oficiri za vezu raznih stranaka imali dominantan uticaj na odre\u0111ene institucije; a \u2013 kao \u0161to je predsjednik Srbije Tomislav Nikoli\u0107 svojevremeno priznao da su mu Mi\u0161kovi\u0107 i Milan Beko platili tro\u0161kove prevoza i gostovanje na televiziji \u2013 i direktno financiranje izbornih kampanja svih partija jer se nikad ne zna tko i kad mo\u017ee zatrebati&#8230; To su bila pravila igre i vrijedila su za sve krupne, ali i sitnije poslovne ljude. Mi\u0161kovi\u0107 je, zahvaljuju\u0107i svojim parama i uticaju, stekao poseban polo\u017eaj: kod njega se dolazilo po opipljivu uslugu, a i zato \u0161to je mogao da otvori sva vrata i spoji razne ljude. Nimalo zato ne \u010dudi op\u0107era\u0161ireno uvjerenje da je Mi\u0161kovi\u0107 ru\u0161io i sastavljao vlade. Mada su strana\u010dki lideri konzultirali Mi\u0161kovi\u0107a o mnogo \u010demu i mada je on poput mnogih uspje\u0161nih biznismena vjerovatno po\u010deo da vjeruje da se problemi u politi\u010dkom \u017eivotu rje\u0161avaju isto kao i u biznisu, ipak je to bio veoma klizav teren, to ve\u0107 nisu bila pravila igre. Politi\u010dka kasta na sva\u0161ta je spremna i mnogo toga je u stanju podnijeti i progutati, ali jednu stvar nikad \u2013 dovo\u0111enje u pitanje svog monopola na dono\u0161enje klju\u010dnih odluka. Mi\u0161kovi\u0107 i ostali tajkuni mogli su i jesu u tom procesu samo ograni\u010deno participirati na bazi odre\u0111enih zajedni\u010dkih interesa. Na neki na\u010din, to kao da potvr\u0111uje i njegova navodna re\u010denica iz pritvora kada je shvatio da je prepu\u0161ten sam sebi: &#8220;Svima sam im pomogao.&#8221;<\/p>\n<p>BAZA I TRANSFORMACIJA: Aleksandar Vu\u010di\u0107 sada je na vrhuncu karijere. Svoj politi\u010dki \u017eivot zapo\u010deo je kao generalni sekretar Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava \u0160e\u0161elja istakav\u0161i se \u0161ovinisti\u010dkim ispadima i bezrezervnom podr\u0161kom najpogubnijim politi\u010dkim potezima tada\u0161njeg re\u017eima. Vu\u010di\u0107 je tako bio za Veliku Srbiju sa granicom na liniji Karlobag\u2013Karlovac\u2013Virovitica, suprotstavljao se mirovnim planovima poput Dejtonskog za Bosnu i Hercegovinu ili Plana Z-4 za Krajinu, glorificirao Radovana Karad\u017ei\u0107a i Ratka Mladi\u0107a&#8230; Zajedno sa Nikoli\u0107em i \u0160e\u0161eljem pretio je odmazdama zapadnim zemljama, osporavao masakr u Srebrenici i, kao \u0161to sada proziva zbog kra\u0111e i korupcije, tako je onomad prozivao svoje politi\u010dke oponente, novinare i pristojan svijet iz javnog \u017eivota kao &#8220;izdajnike i strane pla\u0107enike&#8221;. U ovom periodu Vu\u010di\u0107 je osjetio i slast vlasti. Ministar informiranja u vladi Mirka Marjanovi\u0107a od 1998. do 2000. zapam\u0107en je po Zakonu o informisanju (oktobar 2008) \u010diji je cilj bio uni\u0161tenje svakog nezavisnog i kriti\u010dkog novinarstva i uspostavljanje re\u017eimske propagande kao jedinog izvora svih saznanja. Uostalom, upravo je temelj ogromnom broju problema s kojim se danas Srbija nosi udaren tokom devedesetih, a tu je Vu\u010di\u0107 svojom politi\u010dkom podr\u0161kom i u\u010de\u0161\u0107em u vlasti ostavio neizbrisiv pe\u010dat.<\/p>\n<p>Petog oktobra radikali su izgubili vlast. Nakon kratkotrajnog nesnala\u017eenja, ve\u0107 na izborima krajem 2003. staju na noge. Vu\u010di\u0107 i njegovi saborci i dalje zastupaju \u0161ovinisti\u010dku i nacionalisti\u010dku politiku, suprotstavljaju se Ha\u0161kom tribunalu, lijepe plakate sa natpisom &#8220;Srpski heroj Ratko Mladi\u0107&#8221;, ali i \u0161to je va\u017enije, raznim oblicima socijalne demagogije uspjevaju se nametnuti kao predstavnici ogromnog sloja gubitnika tranzicije i tako postati najja\u010da politi\u010dka parlamentarna partija. Problem je, me\u0111utim, bio da takvi kakvi su bili \u2013 antievropski, autoritarni, nepredvidivi i krajnje opasnih namjera \u2013 ni za koga nisu bili prihvatljiv partner u zemlji i u inostranstvu. Ali i to je rije\u0161eno pet godina nakon \u0161to se \u0160e\u0161elj dobrovoljno predao Ha\u0161kom tribunalu, a Nikoli\u0107 i Vu\u010di\u0107 avanzovali u prvog i drugog \u010dovjeka stranke. Ovaj tandem shvatio je da \u0107e im vlast vje\u010dno izmicati ukoliko ne\u0161to radikalno ne izmijene. I izmijenili su: odrekli su se \u0160e\u0161elja, preko no\u0107i postali zagri\u017eeni evroentuzijasti, uveliko ubla\u017eili nacionalisti\u010dku retoriku, zaboravili mnoge doju\u010dera\u0161nje stavove, zakletve, prijatelje i kumove&#8230; U toj transformaciji veliku je ulogu odigrala Demokratska stranka, a tvrdilo se i da je sam Mi\u0161kovi\u0107 pomogao da se Nikoli\u0107 i Vu\u010di\u0107 ohrabre i dobiju neophodan legitimitet u uticajnim krugovima. Navodno, trebala mu je jo\u0161 jedna velika, proevropska stranka kao kontrateg demokratama.<\/p>\n<p>Transformirani Vu\u010di\u0107 i Nikoli\u0107 ipak nisu mogli da zaborave radikalska iskustva. Istu retoriku i postupke kao nekad prema &#8220;stranim pla\u0107enicima i doma\u0107im izdajnicima&#8221; usmjerili su prema demokratama optu\u017euju\u0107i ih za kra\u0111u, korupciju, kleptokratske veze sa tajkunima&#8230; Tako\u0111er, nisu se odrekli stalne afera\u0161ke politike visokog pritiska: najpoznatiji primjer je Nikoli\u0107evo sjedenje na stiroporu ispred Skup\u0161tine, odnosno \u0161trajk gla\u0111u i \u017ee\u0111u kako bi se iznudili prijevremeni parlamentarni izbori, te u istoj akciji Vu\u010di\u0107evo urlanje u megafon ispod prozora Predsjedni\u0161tva u kome je tada stolovao Boris Tadi\u0107.<\/p>\n<p>Ipak, naprednjaci su imali jednu prednost koja je do\u0161la do izra\u017eaja na izborima u maju 2012. Zbog svoje mra\u010dne uloge u devedesetima, imaju izuzetno malu otpornu mo\u0107 na razne pritiske izvana. To je u kontekstu Kosova i jo\u0161 nekih va\u017enih elemenata u regionalnoj politici prepoznato kako u pojedinim prestonicama Evropske unije i Va\u0161ingtonu tako i u okru\u017eenju. Zbog toga su naprednjaci ne samo postali prihvatljivi politi\u010dki, ve\u0107 i \u017eeljno o\u010dekivani partneri. Pokret &#8220;bijelih listi\u0107a&#8221; u tome je i te kako doprinio: na jednoj strani optu\u017ebama demokrata za sva zla u Srbiji, a sa druge, isticanjem potpune amnezije kada je rije\u010d o Nikoli\u0107evoj i Vu\u010di\u0107evoj doskora\u0161njoj politi\u010dkoj ulozi.<\/p>\n<p>UTABANA STAZA: Ima jedna anegdota o Mirku Marjanovi\u0107u dok je stajao na \u010delu koalicione vlade u \u010dijem je sastavu bio i SRS. Premijer je, naime, rekao da je primijetio da radikali ne rade ni\u0161ta drugo ve\u0107 po cijele dane gledaju\u0107i ispod oka fotokopiraju dokumente; valja\u0107e im, valjda, za budu\u0107e obra\u010dune. Sve i da nije to\u010dna, ova anegdota sadr\u017ei dublju istinu. Radikali i njihovi nasljednici, naprednjaci, nikad nisu imali znanja i volje za istrajan, dalekose\u017ean i temeljit rad \u010diji je cilj istinsko rje\u0161avanje problema u dr\u017eavi i koji, nerijetko, donosi negativne poene u javnosti i bira\u010dkom tijelu. Brz pogled na podjelu zadu\u017eenja u aktuelnoj vladi to i potvr\u0111uje: premijer Da\u010di\u0107 bavi se permanentnim problemom Kosova, Dinki\u0107 posrtanjem ekonomije, a Vu\u010di\u0107 nastavkom izborne kampanje kroz borbu protiv korupcije. U su\u0161tini, rije\u010d je o utabanoj stazi, odnosno o nastavku procesa koji bi morala nastaviti svaka vlada. Naime, prethodna vlast je u sklopu pribli\u017eavanja Evropskoj uniji zatvorila suradnju sa Ha\u0161kim tribunalom, postigla zna\u010dajne rezultate u borbi protiv organiziranog kriminala i sada se na redu \u2013 htio to netko priznati ili ne \u2013 po logici stvari na\u0161la korupcija. Upravo u vrijeme vlade Mirka Cvetkovi\u0107a, otvorene su neke od aktuelnih top-tema, poput &#8220;Agrobanke&#8221; i &#8220;Nibens-grupe&#8221;, a kako ka\u017ee vojvo\u0111anski premijer Bojan Pajti\u0107, jo\u0161 od 2009. postojale su indicije, ali bez dokaza da je u financiranju Mi\u0161kovi\u0107evog &#8220;Belvila&#8221; bilo i para odbjeglog narko-bosa Darka \u0160ari\u0107a. Dakle, ba\u0161 ono \u0161to sada iznosi Vu\u010di\u0107.<\/p>\n<p>Lider naprednjaka na\u0161ao se tako u situaciji da prepozna i iskoristi priliku. Svjestan da su i ranije gromopucateljno najavljivane razne kampanje protiv korupcije da bi, potom, u ti\u0161ini zamrle, Vu\u010di\u0107 je udario na na\u010din za koji je svakom jasno da \u0107e izazvati maksimalni mogu\u0107i odjek. A to je pokretanje postupaka protiv Mi\u0161kovi\u0107a.<\/p>\n<p>Zapo\u010delo je u pravom radikalskom maniru \u2013 aferom prislu\u0161kivanja u policiji. Ni nakon par mjeseci ne zna se tko je, da li je, kako i za\u0161to vadio listinge Vu\u010di\u0107evih i Nikoli\u0107evih telefonskih razgovora, ali je svrha postignuta \u2013 policajci sada znaju u \u010dijoj je ruci i kola\u010d i no\u017e. Koliko, vidi se ovih dana iz izjave direktora policije Milorada Veljovi\u0107a, koji ka\u017ee da je nastupio &#8220;istorijski moment za MUP po\u0161to se pokazalo da nema nikog ja\u010deg od dr\u017eave&#8221;. Dakle, isto ono \u0161to Vu\u010di\u0107 i njegove kolege iz SNS-a neumorno ponavljaju.<\/p>\n<p>Zatim je uslijedila Vu\u010di\u0107eva optu\u017eba da Mi\u0161kovi\u0107 sa \u0110ilasom &#8220;ure\u0111uje&#8221; Srbiju, te da namjerava da sa demokratama izbaci naprednjake iz vlade. U oba slu\u010daja vlasnik Delte je, o\u010dito svjestan da ne\u0161to ozbiljno zakuhava, reagirao krajnje pomirljivo. U saop\u0107enjima svoje kompanije podr\u017eao je vladu u borbi protiv korupcije i povukao se iz vlasni\u0161tva iz dnevnog lista &#8220;Pres&#8221; da bi se ovaj odmah potom i ugasio. Ako je to bilo nu\u0111enje primirja, nije uspjelo. Mi\u0161kovi\u0107 je ubrzo pozvan na informativne razgovore: prvi zbog konverzije poljoprivrednog zemlji\u0161ta u gra\u0111evinsko pored auto-puta Beograd\u2013Zagreb, a drugi, zajedno sa sinom Markom, zbog djelovanja konzorcijuma Nibens grupe u privatizaciji putarskih preduze\u0107a. Oba ova slu\u010daja Vu\u010di\u0107 je obrazlagao sa dvadeset \u010detiri sporne privatizacije po nalazu Savjeta za borbu protiv korupcije Verice Bara\u0107 koje je kao takve ozna\u010dila i Evropska unija.<\/p>\n<p>\u010cELI\u010cNI FELIKS: Mi\u0161kovi\u0107 je priveden 12. decembra u sedem sati ujutro, a njegov sin Marko petnaest minuta ranije. Ni tada nije moglo bez Vu\u010di\u0107a u prvom planu. Tabloidi su odmah izvjestili da je Mi\u0161kovi\u0107 poru\u010dio prvom potpredsjedniku Vlade da ne\u0107e do\u010dekati ve\u010de, pa mu je obezbje\u0111enje odmah podignuto na najvi\u0161i nivo. Demanti advokata da je njihov klijent zapravo rekao da se &#8220;Vu\u010di\u0107 ako ga ne uhapsi ne\u0107e imati s \u010dim pojaviti na televiziji&#8221;, jedva da je primije\u0107eno. Na kraju, ni poja\u0161njenje \u0161efa policijske radne grupe Aleksandra Pu\u0161i\u0107a da je Mi\u0161kovi\u0107 izjavio pred operativcima da &#8220;Vu\u010di\u0107a treba sprije\u010diti da gostuje na televiziji&#8221; i uz naj\u0161ire tuma\u010denje te\u0161ko da se mo\u017ee shvatiti kao eksplicitna prijetnja. No, iz navedenog je svima bilo jasno tko je najzaslu\u017eniji za ovo hap\u0161enje. Iste te \u010duvene ve\u010deri, Vu\u010di\u0107 je u emisiji &#8220;Svedok&#8221; RTS-a rekao da ne vr\u0161i nikakav pritisak na policiju i tu\u017eila\u0161tvo sem onog da u svakodnevnim kontaktima nepopustljivo inzistira da rade svoj posao. Ovo je krajnje zanimljivo i signifikantno, pogotovo kada se zna \u0161to sve koordinator javnih slu\u017ebi javno izjavljuje i koga sve proziva i optu\u017euje&#8230;<\/p>\n<p>Miroslavu i Marku Mi\u0161kovi\u0107u, Milu \u0110ura\u0161kovi\u0107u i jo\u0161 petorici osoba nakon \u010detrdeset osam sati policijskog zadr\u017eavanja i saslu\u0161anja pred tu\u017eiocem, odre\u0111en je pritvor u trajanju od mjesec dana. Tu\u017eila\u0161tvo ih tereti da su zloupotrebom polo\u017eaja iz privatiziranih putarskih preduze\u0107a izvukli oko trideset miliona evra, a ova dospjela u ste\u010daj. Konkretno: Mi\u0161kovi\u0107 milion i dvjesta hiljada, njegov sin Marko izme\u0111u sedamdeset i devetnaest, a \u0110ura\u0161kovi\u0107 deset miliona evra. Advokat vlasnika Delta holdinga Zdenko Tomanovi\u0107 tvrdi da njegov klijent nije po\u010dinio nikakvo krivi\u010dno djelo, to jest da nije radio ni\u0161ta \u0161to je zakonom zabranjeno. Pu\u0161i\u0107 iz policijske radne grupe i tu\u017eilac Smiljko Radosavljevi\u0107 tvrde suprotno, to jest da su Mi\u0161kovi\u0107i i \u0110ura\u0161kovi\u0107 \u010ditavim nizom povezanih i nedozvoljenih radnji preko Nibens grupe ojadili putarske firme i na tome masno zaradili&#8230; Izvjesno je da predstoji slo\u017eena istraga i su\u0111enje, a najavljuje se i pokretanje postupaka protiv Mi\u0161kovi\u0107a zbog privatizacije &#8220;C marketa&#8221;, poslovanja sa \u0160ari\u0107em prije nego \u0161to je nestao izbjegavaju\u0107i hap\u0161enje i \u0161to\u0161ta drugo.<\/p>\n<p>Transparensi interne\u0161enel primje\u0107uje da se Mi\u0161kovi\u0107 tereti za zloupotrebu slu\u017ebenog polo\u017eaja, ali ne i za korupciju, a javnost se pita \u0161to je radila, dok je trajala sporna aktivnost Nibens grupe, Agencija za privatizaciju i druge dr\u017eavne institucije. I Vu\u010di\u0107 je svega toga svjestan. Zato je odmah po hap\u0161enju rekao da su mnogi neimenovani politi\u010dari na Mi\u0161kovi\u0107evim jaslama. Na taj na\u010din, lider naprednjaka dobija najmanje tri stvari: pod jedan \u2013 svoje koalicione partnere dr\u017ei u \u0161ahu i pokornosti po\u0161to nikad ne mogu biti sigurni da li \u0107e se i kada na\u0107i prozvanima i pod istragom; pod dva \u2013 opozicija, odnosno biv\u0161e vlasti, duboko se difamiraju i time gube svaku relevantnost; i, kona\u010dno, pod tri \u2013 naprednjacima iz dana u dan raste politi\u010dki rejting, a svim oponentima njihove politike, bilo iz vlasti ili izvan nje, u predstoje\u0107oj izbornoj kampanji kad god ona bude lako \u0107e se mo\u0107i zalijepiti etikete korumpiranih za\u0161titnika tajkuna.<\/p>\n<p>Svako osporavanje i sumnje u Vu\u010di\u0107eve poteze danas izgledaju bezizgledno kao i sredinom osamdesetih suprotstavljanje &#8220;antibirokratskoj revoluciji&#8221; Slobodana Milo\u0161evi\u0107a \u2013 a zna se do \u010dega je dovela. Kao \u0161to je nekad zastupao veliku Srbiju i negirao Srebrenicu i druge ratne zlo\u010dine, Vu\u0107i\u0107 sada progoni korupciju potpuno u\u017eivljen u ulogu Feliksa \u0110er\u017einskog, svemo\u0107nog bolj\u0161evi\u010dkog \u0161efa tajne policije. To \u0107e re\u0107i \u2013 fanati\u010dno, &#8220;hladne glave, vru\u0107eg srca i \u010distih ruku&#8221;. Aplauzi sti\u017eu sa svih strana, pristalice \u2013 iz koristi, zbog osvete i iz pukog oportunizma \u2013 rapidno se umno\u017eavaju, a priznanja se bilje\u017ee ne samo u Srbiji ve\u0107 i u Evropskoj uniji. Svoj novoste\u010deni imid\u017e beskompromisnog borca za pravdu Vu\u010di\u0107 utvr\u0111uje izjavama da on zna da je, zbog svega \u0161to radi, sebi &#8220;potpisao presudu&#8221; i da ne\u0107e mo\u0107i izbje\u0107i &#8220;egzekuciju&#8221; \u2013 za dvije, pet ili deset godina&#8230; Ipak, iza svega ovog stoji hladna ra\u010dunica: dovede li kampanja borbe protiv korupcije do bilo kakvih opipljivih rezultata, to \u0107e biti isklju\u010divo njegova zasluga; propadne li, uvijek \u0107e mo\u0107i da se prika\u017ee kao \u017ertva pokvarenih mo\u0107nika i njihovih tajkunskih saveznika.<\/p>\n<p>STARE NAVIKE: Da se nekoliko stvari razjasni: korupcija je zaista rak-rana srpskog dru\u0161tva i dr\u017eave i nimalo nije sporno da svatko tko se bori protiv nje mora dobiti podr\u0161ku uklju\u010duju\u0107i i Aleksandra Vu\u010di\u0107a; izvjesno je i to da su Miroslav Mi\u0161kovi\u0107 i razni politi\u010dari iz svih partija imali uzajamne koristi od svojih odnosa i da to mora biti sankcionirano ukoliko je prekr\u0161en zakon; jasno je i da je proces privatizacije obilje\u017eio \u010ditav niz protupravnih i koruptivnih radnji. Problem je, me\u0111utim, kada se vlast ne koristi da se oja\u010daju nadle\u017ene dr\u017eavne institucije da samostalno vode borbu protiv korupcije; problem je kada mediji i politi\u010dari \u2013 Vu\u010di\u0107 u ovom slu\u010daju \u2013 najavljuju hap\u0161enja, a policija i pravosu\u0111e kaskaju iza njih ispunjavaju\u0107i im svaku \u017eelju; problem je kada je cilj antikorupcijske kampanje sticanje i u\u010dvr\u0161\u0107ivanje politi\u010dke mo\u0107i licenciranjem tko je podoban, a tko ne, tko je po\u0161ten, a tko iskvaren i potkupljen.<\/p>\n<p>Vu\u010di\u0107 voli da sve one koji se ne sla\u017eu sa njegovim potezima etiketira kao pla\u0107enike Mi\u0161kovi\u0107a i drugih tajkuna. Ne ulaze\u0107i ni na koji na\u010din u pitanje odgovornosti Miroslava Mi\u0161kovi\u0107a za djela koja mu Tu\u017eila\u0161tvo stavlja na teret, dio javnosti i novinari &#8220;Vremena&#8221; zbog upozoravanja na posljedice populisti\u010dke kampanje, lako se mogu na\u0107i na ni\u0161anu prvog potpredsjednika Vlade. Kao \u0161to je iste devedesetih etiketirao kao &#8220;strane pla\u0107enike&#8221; i &#8220;doma\u0107e izdajnike&#8221; zato \u0161to su bili protiv ratova i \u0161ovinizma, tako ih i sada mo\u017ee proglasiti za podmi\u0107ene tajkunske zagovornike zbog ukazivanja da pravna dr\u017eava ne po\u010diva na demagogiji \u010dija je svrha u\u010dvr\u0161\u0107ivanje vlasti. Ni njemu ni nama ne\u0107e biti ni prvina, a ni ni\u0161ta neobi\u010dno.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.vreme.com\/cms\/view.php?id=1089375\" target=\"_blank\">Vreme<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Korupcija je zaista rak-rana srpskog dru\u0161tva i dr\u017eave i nimalo nije sporno da svako ko se bori protiv nje mora dobiti podr\u0161ku. Izvesno je i da Miroslav Mi\u0161kovi\u0107 mora da odgovara za ono \u0161to mu Tu\u017eila\u0161tvo stavlja na teret. Problem je, me\u0111utim, kada cilj antikorupcijske kampanje postane sticanje i u\u010dvr\u0161\u0107ivanje politi\u010dke mo\u0107i licenciranjem ko je podoban, a ko ne, ko je po\u0161ten, a ko iskvaren i potkupljen<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-101859","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/101859","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=101859"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/101859\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=101859"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=101859"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=101859"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}