{"id":101609,"date":"2012-12-18T09:00:51","date_gmt":"2012-12-18T08:00:51","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=101609"},"modified":"2012-12-18T09:00:51","modified_gmt":"2012-12-18T08:00:51","slug":"neoliberalna-globalizacija-nije-nuzna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/12\/18\/neoliberalna-globalizacija-nije-nuzna\/","title":{"rendered":"Neoliberalna globalizacija nije nu\u017ena"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Sre\u0107ko Pulig<\/p>\n

Da je \u201csukob civilizacija\u201d zloupotrebljen koncept svakome tko iole ozbiljno misli bilo je jasno jo\u0161 prije izlaska famozne istoimene Huntingtonove knjige. No, koliko god bio intelektualno inferioran, problem je s tim konceptom da mnoge dana\u0161nje vlasti vuku antipoliti\u010dke poteze kao da on djeluje, pa se, po dobro znanoj formuli, on pretvara u samoispunjavaju\u0107e proro\u010danstvo. Takvih pri\u010da, koje korijen vuku iz teorija o kulturnoj supremaciji kolonizatora nad koloniziranima, prepuna je, ve\u0107 barem jedno stolje\u0107e, historija imperijalisti\u010dkog razdoblja kapitalizma. Malo tu poma\u017eu kritike koje, polaze\u0107i i same primarno od kulturnih i vjerskih identiteta i njihove borbe za prepoznavanjem i priznanjem \u2013 poput Saidove \u2013 govore o \u201csukobu ignorancija\u201d. Niti dokazana me\u0111uzavisnost i interakcija me\u0111u kulturama, recimo izme\u0111u one arapske i one evropske, razni koncepti \u201cdijaloga me\u0111u civilizacijama\u201d, ne ni\u0161te neko priznanje postojanja kulturnih krugova.<\/p>\n

A onda je, zajedno sa zadnjom krizom kapitalizma, sav taj civilni rad oko cizeliranja interakcija izme\u0111u raznih identiteta, odjednom i uglavnom s pravom, pao u drugi plan. \u010cak i u na\u0161oj ina\u010dici tzv. duhovne obnove, gdje su ideolozi svakog od novih entiteta dokazivali barem svoju \u201cvode\u0107u ulogu u regiji\u201d. Kao da je svijet nanovo ujedinila objava, no ovaj put lo\u0161e vijesti: neoliberalna globalizacija vodi u \u2013 upotrijebimo lijepi turcizam \u2013 \u0107orsokak! Je li, dakle, sada ona vladaju\u0107a nu\u017enost, onaj novi fatalizam, ireverzibilnost i prirodna nu\u017enost, koji \u0107e svijet sukobiti, ne vi\u0161e na liniji vjera i nacija, ve\u0107 na liniji borbe onih koji imaju previ\u0161e i onih koji nemaju dovoljno? Hijerarhi\u010dne i urbanizirane kulture protiv primitivaca, divljaka, barbara? Gra\u0111ani ure\u0111enih dr\u017eava protiv plemenskih zajednica i njihovih ostataka? Svi ti distopijski prorokovani ratovi ju\u010der za naftu, danas za druge sirovine ili radnu snagu, sutra za hranu i vodu, otoke nezaga\u0111enog okoli\u0161a, dokaz su da nekakav rat civilizacija ipak postoji? Ho\u0107e li se \u0161ok-terapija, koju je angloameri\u010dki svijet, u svom povijesnom silasku sa scene, osmislio za sebe i druge, mo\u0107i ovako provoditi unedogled?<\/p>\n

Iza ovako mistificiranih pojmova sve se slabije krije prozai\u010dna istina odvijanja klasne borbe u svjetskim razmjerima, u jednoj globalizaciji koja je sve prije negoli nu\u017ena. Prekretnica koja je u\u010dinila prihode jednih enormnima, a drugih nemogu\u0107ima, nije puki odraz neke prirodne nesre\u0107e u ina\u010de nu\u017enom globalnom razvoju, ve\u0107 su te nejednakosti dio programiranog upravljanja ljudskim zajednicama, da bi ovakav globalni kapitalizam uop\u0107e bio mogu\u0107.<\/p>\n

Pa ako je izraz globalizacija tako zamu\u0107en, kako stoji s drugom rije\u010dju u popularnoj sintagmi? \u0160to je, dakle, neoliberalizam, politika koju danas provode sve evropske vlade, uklju\u010divo s na\u0161om? Za potrebe svima razumljivog obja\u0161njenja uspona i pada dr\u017eave blagostanja, na\u0161 nedavni gost na zagreba\u010dkoj konferenciji o \u201cekonomiji kriznog kapitalizma i ekologiji zajedni\u010dkih dobara\u201d, norve\u0161ki sindikalist Asbjorn Wahl, navodi tvrdnju i nama poznatog burzovnog \u0161pekulanta Georgea Sorosa, koji je spram Tu\u0111mana svojedobno mo\u017eda bio i na\u0161 dobrotvor, kako je, u njegovim terminima, tr\u017ei\u0161ni fundamentalizam ve\u0107a opasnost za otvoreno dru\u0161tvo no \u0161to je to ijedna totalitarna ideologija. Jedan drugi ameri\u010dki investitor i biznismen, Warren Buffett, mo\u017ee si dozvoliti da prizna kako su tzv. instrumenti financijalizacije ustvari financijska oru\u017eja za masovno uni\u0161tenje. Mnogi think-tankovi, svjetski veliki i na\u0161i mali, i dalje zagovaraju takav razvoj u nerazvijenost, u smije\u0161noj namjeri da budu shva\u0107eni kao \u201c\u010dista struka\u201d, gle vraga, odreda korporativno financirana, koja sve svoje osnovne kategorije vu\u010de jo\u0161 od \u010dika\u0161ke \u0161kole. Za mitologiju navodne veze izme\u0111u demokracije i slobodnog tr\u017ei\u0161ta dovoljno je podsjetiti da se takav fundamentalizam najbolje za\u010dinje u re\u017eimima poput Pinochetovog ili Tu\u0111manovog, postupcima masovnih deregulacija i privatizacija. U na\u0161em slu\u010daju, za razliku od pretvorbenog zlo\u010dina privatizacije koji je ipak, makar i s fatalnom odgodom, dopro do svijesti masa, deregulacija, primjerice na na\u010din zakonske zabrane samoupravljanja, jo\u0161 nije u sredi\u0161tu kritika.<\/p>\n

U sukobu neoliberalne teorije i realnosti \u2013 jer sve su \u0161ok-terapije posvuda, na iole du\u017ei rok, dale katastrofalne rezultate \u2013 vladaju\u0107i odgovaraju ukidanjem realnosti. Kada ne mogu ukinuti lo\u0161u vijest, oni ubijaju glasnika, recimo ostatke kriti\u010dke svijesti u medijima i u akademskom pogonu (koji su odjednom neodr\u017eivi). Umjesto da se pospu pepelom zbog stanja u koje su dovele svoja stanovni\u0161tva, suvremene dr\u017eave, poput ovisnika u krizi, odlu\u010duju pove\u0107ati dozu opijata. Pokrenut je, uz mjere tzv. \u0161tednje, novi krug privatizacija svega \u0161to je jo\u0161 ostalo za privatizirati. Naro\u010dito transportnih i energetskih sistema, zdravstva i \u0161kolstva. Ako postoji neka gre\u0161ka u dosada\u0161njem funkcioniranju sistema \u2013 ka\u017eu vladaju\u0107i \u2013 onda je to nedovoljno deregulacije, ostatak socijalisti\u010dkog mentaliteta u neefikasnim javnim slu\u017ebama, neoprostivo skupa socijalna dr\u017eava itd. i sl. U toj \u201cekonomiji ludila\u201d, kako je naziva spomenuti Wahl, mogu\u0107e je da jedan socijaldemokrat, i to ne na\u0161 ve\u0107 norve\u0161ki, Jens Stoltenberg, rezonira na sljede\u0107i na\u010din (slobodno prepri\u010dano): nije korektno govoriti kako od dana\u0161njeg dru\u0161tvenog razvoja profitira samo manjina, naprotiv, sve ve\u0107i dijelovi svijeta kre\u0107u se u pozitivnom pravcu; posljednja desetlje\u0107a dala su nam rastu\u0107u slobodu, prosperitet i blagostanje za rastu\u0107i broj Zemljana\u2026; u skoroj budu\u0107nosti jo\u0161 \u0107e vi\u0161e ljudi iskusiti slobodu od nu\u017ede i straha te iskoristiti svoje potencijale \u2013 ekonomski, kulturno i emotivno; u budu\u0107nosti \u0107e svi \u017eivjeti u socijalnim dr\u017eavama, koje \u0107e u globaliziranom svijetu i same biti dio globalnih dru\u0161tava.<\/p>\n

Koliko negiranja svima o\u010dite realnosti mogu podnijeti vladaju\u0107e kaste u vrlom novom evropskom svijetu, u koji smo i mi odavno, na jedan ru\u017ean na\u010din, integrirani? O\u010dito puno, ako na\u0161 premijer Zoran Milanovi\u0107 na dodjeli Nobelove nagrade za mir, koju su si funkcionari EU-a i njihovi ku\u0107ni prijatelji sami dodijelili, mo\u017ee tvrditi kako je EU garant mira kroz generacije, od \u010dega korist imaju dana\u0161nji ljudi, koji si ratne strahote pred-EU generacija ne mogu ni zamisliti. O\u010dito, rat je mir, a sloboda je ropstvo. I to se jo\u0161 naziva realnom i liberalnom politikom. Pitanje je samo dokad. A i odgovor na njega ve\u0107 se zna: sve dok na\u0161i narodi, kao \u0161to to sada rade u Sloveniji, ne ka\u017eu vlastodr\u0161cima da nisu \u201cna\u0161i\u201d i da neoliberalna globalizacija nije nu\u017ena.<\/p>\n

Novossti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U sukobu neoliberalne teorije i realnosti \u2013 jer sve su \u0161ok-terapije posvuda, na iole du\u017ei rok, dale katastrofalne rezultate \u2013 vladaju\u0107i odgovaraju ukidanjem realnosti. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-101609","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/101609","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=101609"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/101609\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=101609"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=101609"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=101609"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}