{"id":101391,"date":"2012-12-15T09:57:10","date_gmt":"2012-12-15T08:57:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=101391"},"modified":"2012-12-15T09:57:10","modified_gmt":"2012-12-15T08:57:10","slug":"ziva-u-zubima-treba-li-da-nas-zabrine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/12\/15\/ziva-u-zubima-treba-li-da-nas-zabrine\/","title":{"rendered":"\u017diva u zubima \u2013 treba li da nas zabrine?"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/12\/amalgam-plombe.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-101392\" title=\"dental check up\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/12\/amalgam-plombe.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"109\" \/><\/a>Unositi \u017eivu u organizam? Pa to niko ne \u017eeli. No, \u0161to je sa \u017eivom u dentalnom amalgamu, u narodu poznatijem kao &#8216;srebrne, sive ili crne plombe&#8217;. Truje li nas? Ili je panika nepotrebna?<\/p>\n<p>Dijelovi zuba o\u0161te\u0107eni karijesom godinama su se ispunjavali (sivom plombom) amalgamom, koji je zapravo smjesa srebra i \u017eive. Preferiraju ih mnogi stomatolozi jer su mehani\u010dki otpornije, traju dvostruko du\u017ee od bijelih verzija i jeftinije su. S druge strane velik broj stomatolo\u0161kih klinika izbacuje ih iz upotrebe, a neke stomatolo\u0161ke \u0161kole u inozemstvu ni ne podu\u010davaju studente kako ih postaviti.<\/p>\n<p>Koliko je \u017eive u dentalnom amalgamu?<\/p>\n<p>Metalni amalgam za ispun zuba sadr\u017ei oko 50% elementalne \u017eive i 50% drugih metala (uglavnom srebro, s ne\u0161to bakra i kositra). Unato\u010d ovoj \u010dinjenici, amalgam se u ve\u0107ini svijeta jo\u0161 uvijek smatra sigurnim za ljudsko zdravlje kao naju\u010dinkovitiji ispun za kvarne zube. Ameri\u010dka agencija za hranu i lijekove (U.S. Food and Drug Administration \u2013 FDA) smatra da nije \u0161tetan za zdravlje, no u Norve\u0161koj i \u0160vedskoj je zakonom zabranjen, prije svega zbog \u0161tetnog uticaja \u017eive na okoli\u0161.<\/p>\n<p>Sigurnost dentalnog amalgama<\/p>\n<p>No, sve su glasniji i oni koji tvrde da \u017eiva iz amalgama \u0161teti ljudskom zdravlju. I amalgam i mrtve zube (sa \u0161upljim korijenskim kanalima) smatraju uzro\u010dnicima raznih bolesti, uklju\u010duju\u0107i rak, multiplu sklerozu, reumatoidni artritis, fibromialgiju, depresiju. \u0160to se ti\u010de depresije, ka\u017eu i da je amalgam djelomi\u010dno krv i za samoubistava stomatologa. Dakako, svima koji ih ve\u0107 imaju u zubima savjetuju zamjenu u bijele plombe.<\/p>\n<p>I zagovornici amalgama priznaju da s vremenom mo\u017ee do\u0107i do ispu\u0161tanja \u017eivinih para, a pacijenti mogu apsorbirati te pare disanjem i gutanjem.<\/p>\n<p>No, iz ameri\u010dkog Centra za prevenciju i spre\u010davanje bolesti (CDC) tvrde da je vrlo malo nau\u010dnih dokaza da amalgam \u0161teti zdravlju ili da uklanjanje sivih plombi donosi pobolj\u0161anje zdravstvenog stanja. Istra\u017eivanje provedeno 2004. od strane U.S. Public Health Servicea pokazalo je da nema dovoljno dokaza o vezi izme\u0111u \u017eive u zubnim ispunima i zdravstvenih problema, osim u rijetkim slu\u010dajevima alergijskih reakcija.<\/p>\n<p>Za svaki slu\u010daj, stru\u010dnjaci iz FDA trudnicama i bolesnim osobama koje bi mogle biti osjetljivije na \u017eivu savjetuju da se posavjetuju s lije\u010dnikom prije odlaska stomatologu.<\/p>\n<p>Alternativa amalgamskom ispunu<\/p>\n<p>Upotreba amalgama je u padu jer ljudi, prije svega iz estetskih razloga, preferiraju bijele plombe. Suvremene bijele plombe su spoj \u010destica kvarca i razli\u010ditih minerala u smolastoj bazi. Osvjetljavanjem &#8216;plavim&#8217; svjetlom posti\u017eu kona\u010dnu \u010disto\u0107u i boju. Kompozitni materijali zahtijevaju manje pripreme od amalgamskih ispuna jer manje zdrave strukture zuba mora biti odstranjeno.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Njihov nedostatak je \u0161to su skuplje, slabije i \u010de\u0161\u0107e ih treba mijenjati novim ispunom nego amalgam.<\/p>\n<p>Simptomi trovanja \u017eivom<\/p>\n<p>Ovdje treba napomenuti da trovanje \u017eivom koje se ovdje opisuje ne dolazi direktno od zubnog amalgama, nego drugih izvora \u017eive. Najve\u0107a koli\u010dina udahnute \u017eive talo\u017ei se u bubrezima. Dugotrajno udisanje malih koli\u010dina \u017eive dovodi do o\u0161te\u0107enja \u017eivaca. Dolazi do podrhtavanja prstiju, u ozbiljnijim slu\u010dajevima toliko izrazitog da ometa radnu sposobnost. Drhtanje zahva\u0107a i jezik, pa i sam govor postaje nerazumljiv. Trovanje \u017eivom izaziva i jako izlu\u010divanje pljuva\u010dke, oticanje desni te ispadanje zubi.<\/p>\n<p>Ve\u0107e koli\u010dine \u017eivinih para izazivaju akutno trovanje \u017eivom, kod kojeg dolazi do o\u0161te\u0107enja bubrega, pa \u010dak i smrti.<\/p>\n<p>Zaga\u0111ivanje okoli\u0161a uzrokovano amalgamom<\/p>\n<p>Ovaj problem je nau\u010dno dokazan. \u017diva iz sivih plombi je velik izvor ispu\u0161tanja \u017eive u okoli\u0161, prije svega one\u010di\u0161\u0107enjem iz stomatolo\u0161kih ordinacija u otpadne vode, kao kruti otpad te putem kremiranja tijela koja su imala dentalni amalgam.<\/p>\n<p>Sre\u0107om, \u010di\u0161\u0107enje okoli\u0161a ne ovisi o ljudskom djelovanju. Primjerice, kanadski su nau\u010dnici otkrili da sun\u010deva svjetlost razgra\u0111uje potencijalno opasne \u017eivine spojeve iz vode. Istra\u017eiva\u010di sa Univerziteta u Manitobi i Instituta za slatke vode Winnipeg otkrili su da kad je jezerska voda, koja je zaga\u0111ena metilnom \u017eivom, samo nedelju dana izlo\u017eena sun\u010devoj svjetlosti, dolazi do smanjenja koncentracije metilne \u017eive za 40 do 66 posto. Sve do ovog eksperimenta, nau\u010dnici su smatrali da metilnu \u017eivu iz jezerske vode mogu razgraditi jedino mikrobi. Sun\u010deva svjetlost izgleda djeluje 350 puta br\u017ee nego dotad poznati mikropski proces.<\/p>\n<p>No, problem je \u0161to je zaga\u0111enje sve ve\u0107e i sve br\u017ee.<\/p>\n<p>\u017diva iz toplomjera<\/p>\n<p>&#8216;\u017diva iz samo jednog toplomjera mo\u017ee zatrovati jezero veli\u010dine 44.000 \u010detvornih metara, a zbog razbijenih toplomjera u Sjedinjenim Dr\u017eavama svake godine u otpadne vode dospije otprilike 17 tona \u017eive&#8217;, pi\u0161e National Geographic. \u017diva dospije u tijelo ribe, a potom ljudi koji jedu ribu unose u organizam taj metal, koji mo\u017ee uzrokovati neurolo\u0161ke poreme\u0107aje. Prodaja \u017eivinih toplomjera ve\u0107 je zabranjena u mnogim ameri\u010dkim gradovima, uklju\u010duju\u0107i i Boston.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.mojezdravlje.ba\/novost\/143366\/Ziva-u-zubima-treba-li-nas-zabrinjavati\">MOJEzdravlje<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Unositi \u017eivu u organizam? Pa to niko ne \u017eeli. No, \u0161to je sa \u017eivom u dentalnom amalgamu, u narodu poznatijem kao &#8216;srebrne, sive ili crne plombe&#8217;. Truje li nas? Ili je panika nepotrebna? Dijelovi zuba o\u0161te\u0107eni karijesom godinama su se ispunjavali (sivom plombom) amalgamom, koji je zapravo smjesa srebra i \u017eive. Preferiraju ih mnogi stomatolozi [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-101391","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/101391","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=101391"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/101391\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=101391"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=101391"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=101391"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}