{"id":101118,"date":"2012-12-13T08:33:44","date_gmt":"2012-12-13T07:33:44","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=101118"},"modified":"2012-12-13T08:33:44","modified_gmt":"2012-12-13T07:33:44","slug":"ne-diskriminiramo-svi-su-gotovi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/12\/13\/ne-diskriminiramo-svi-su-gotovi\/","title":{"rendered":"Ne diskriminiramo, svi su gotovi!"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Autor:Federacija za anarhisti\u010dno organiziranje<\/p>\n

Posljednjih se dana povijest svom silom tako\u0111er sru\u0161ila i kod nas. S ustankom u Mariboru zapo\u010delo je ne\u0161to za \u0161to su mnogi mislili da je kod nas nemogu\u0107e: ljudi su se samoorganizirali, stjerali svog lokalnog \u0161erifa u kut i prisilili ga na bijeg te istovremeno zapalili iskru \u0161ireg otpora protiv politi\u010dko-ekonomske elite i kapitalisti\u010dkog sistema. Nemamo kristalne kugle kojom bismo predvidjeli \u0161to \u0107e uslijediti, ali znamo da nam romantiziranje i naivnost ne\u0107e uop\u0107e pomo\u0107i, dok organiziranost i hrabrost ho\u0107e.<\/p>\n

Odozdo prema gore i od periferije prema centru<\/strong><\/p>\n

Protest se ra\u0161irio na sve strane i krajeve zemlje te prerastao u sveslovenski ustanak protiv politi\u010dara i vladaju\u0107e klase. Svaki kraj zemlje na svojem narje\u010dju politi\u010darima poru\u010duje da su gotovi. Upravo decentralizacija otpora i \u010dinjenica da isti nije organiziran odozgo od strane vo\u0111a, ve\u0107 odozdo od strane ljudi koje nitko ne predstavlja, jedna je od klju\u010dnih zna\u010dajki dosada\u0161njeg razvoja doga\u0111anja. Kako bi odr\u017eali solidarnost me\u0111u ljudima i sprije\u010dili uzurpaciju ustanka od strane politi\u010dke klase ta se decentralizacija treba unaprijediti, oja\u010dati i braniti.<\/p>\n

Policija posvuda, a prava nigdje<\/strong><\/p>\n

Policijska brutalnost nad prosvjednicima nije nikakvo iznena\u0111enje. Ono \u0161to iznena\u0111uje jest gajenje iluzija da \u0107e nam se policija pridru\u017eiti. Istina, policija nije primarna meta ovog ustanka te sukob izme\u0111u policije i demonstranata nije njegov kona\u010dni i jedini horizont. Meta u ovom konfliktu su kapitalisti\u010dka i politi\u010dka klasa i cijeli sistem kao takav. No, tako\u0111er je istina da policija nije na\u0161 saveznik jer ona vr\u0161i svoju sistemsku ulogu i nigdje i nikada nije saveznik ustanaka. Podsjetimo: policija je represivni aparat dr\u017eave \u010dija je strukturna funkcija obrana vladaju\u0107eg poretka i interesa vladaju\u0107e klase. I to vrijedi unato\u010d tome \u0161to se pod uniformama nalaze tako\u0111er iskori\u0161tavani pojedinci. No sve dok budu ispunjavali naredbe \u0161efova bit \u0107e policajci. Tek kad to prestanu biti mogu slobodno postati dio ustanka. Gajiti iluzije o tome da su oni na na\u0161oj strani je stoga krajnje naivno. Je li njihova intervencija na dosada\u0161njim prosvjedima zaista bila toliko primjerena kao \u0161to to neki prikazuju i je li zaista bila u interesu ljudi? Zar smo ve\u0107 zaboravili na brutalno razbijanje mariborskih prosvjeda i prijetnje ministra unutarnjih poslova Gorenaka da \u0107e pohvatati sve organizatore “ilegalnih” prosvjeda? Na\u017ealost ne iznena\u0111uje niti moraliziranje o \u201cizgrednicima\u201d i “nasilju” koje se ra\u0161irilo po virtualnim dru\u0161tvenim mre\u017eama. Vlada i mediji su nam bacili kost koju su neki odmah pograbili. \u0160to su deset razbijenih prozora, polomljena vrata gradske op\u0107ine, razrovana granitna cesta u usporedbi sa strukturnim nasiljem dr\u017eave? Besperspektivnost omladine, nezaposlenost, prekarnost (nesigurnost radnog mjesta u \u0161irem smislu), ukidanje stipendija, obroka, smanjenje broja odgajatelja u vrti\u0107ima, smanjenje prava iz ko\u0161arice zdravstvenog osiguranja, smanjenje sredstava za edukaciju i istra\u017eivanje, prisiljavanje ljudi na rane mirovine, sni\u017eavanje pla\u0107a, mirovina, broja slobodnih dana, nedostatak neprofitnih stanova, \u017eivot mladih u podstanarstvu ili kod roditelja do starosti, kr\u0161enje prava homoseksualcima, migrantima, \u017eenama, pripadnicima manjinskih religija, a mogli bismo i dalje nastaviti ovaj niz. A njime se jo\u0161 ni nismo dotaknuli korupcije, nepotizma, klijentelizma te kriminalnosti vladaju\u0107e elite. Prisiljavaju nas da radimo sve vi\u0161e, a plodove tog rada uvijek iznova prisvaja kapitalisti\u010dka klasa. Ovaj sistem je utemeljen na eksploataciji. Sada nam recite tko tu nad kime vr\u0161i nasilje? Kako to da si dopu\u0161tamo biti ljudima kojima su ukrali budu\u0107nost? Mladi su ljuti i nemaju vi\u0161e vremena za gubljenje. Zato ih prestanite osu\u0111ivati: zajedno mo\u017eemo preusmjeriti pozornost na prave probleme.<\/p>\n

Jo\u0161 opasnije je pozivanje na samo-represiju i suradnju s policijom. Zar u dana\u0161njem dru\u0161tvu nije ve\u0107 dovoljno nadzora, sigurnosnih kamera i represije? Zar \u0107emo i mi sada postati oni koji \u0107e pomagati policiji tra\u017eiti “izgrednike”, predati ih njima i na taj na\u010din mnoge mlade isklju\u010diti iz ovog ustanka? Suradnja s policijom je pljuvanje u vlastiti obraz, osu\u0111ivanje mladih koji svoja stajali\u0161ta izra\u017eavaju na direktnije na\u010dine vodi u blokiranje potencijala prosvjeda. Danas vlast kao nasilje ozna\u010dava razbijanje stakla, a uskoro bi ista oznaka nasilja mogla biti prilijepljena bilo kojem obliku prosvjeda koji ne bi bili prijavljeni, pasivni i na taj na\u010din potpuno benigni. Za sistem koji nas godinama poni\u017eava, plja\u010dka i zatire mi smo svi izgrednici.<\/p>\n

Zato ovim putem iznova izra\u017eavamo potpunu solidarnost sa zatvorenima, zahtijevamo njihovo pu\u0161tanje, kraj sudskog i medijskog progona te poni\u0161tenje svih kazni koje su ljudi zbog sudjelovanja na prosvjedima ve\u0107 dobili.<\/p>\n

Vlast ljudima, a ne strankama<\/strong><\/p>\n

Radi po\u010detnog spontanog \u017eara ustanka, gdje je do izraza do\u0161la kreativnost ljudske mase, tako\u0111er se otvorio i prostor za dodatno promi\u0161ljanje strategije. Da bi se ustanak mogao razviti u dru\u0161tveni pokret s konkretnim zahtjevima, ciljevima i vizijama treba prona\u0107i na\u010dine za artikulaciju zahtijeva koji se unutar ustanka pojavljuju, te organizacijski oblik koji \u0107e to omogu\u0107iti. Bez toga \u0107e se ustanak razvodniti, a stvari \u0107e ostati nepromijenjene.<\/p>\n

U smislu pravljenja zahtijeva treba i\u0107i korak po korak i po\u010deti sa zahtjevima koji su se unutar ustanka ve\u0107 artikulirali. Treba odr\u017eati socijalno, javno zdravstvo, \u0161kolstvo te radni\u010dka prava. Ali to ne zna\u010di da se borimo za staru pravdu. Pored toga \u0161to se ne \u017eelimo odre\u0107i prava dobivenih stoljetnim borbama, u mislima tako\u0111er moramo imati i dugoro\u010dnu perspektivu. Dok postoje dr\u017eava i kapital, uzroci iskori\u0161tavanja i zatiranja tako\u0111er \u0107e se pojavljivati unutar javnog \u0161kolstva, zdravstva i socijale. Zato se tako\u0111er trebamo samoorganizirati u tim podru\u010djima i po\u010deti pregovarati za prava. Prava su izborena, a ne dodijeljena!<\/p>\n

Mo\u017eda \u0107e se dio korumpirane politi\u010dke elite pomiriti s \u010dinjenicom da je gotovo te \u0107e napustiti politi\u010dku pozornicu. No, zamijeniti \u0107e ih neki novi koji \u0107e ponovno, iako im za to ne\u0107emo dati nikakav legitimitet, donositi odluke u na\u0161e ime. Njihovi interesi nisu na\u0161i i to nam dokazuju svaki dan s brojnim primjerima nepotizma i korupcije, te dono\u0161enjem reformi i protu-kriznih zakona koji nas guraju jo\u0161 vi\u0161e na rub dru\u0161tva. Zato moraju oti\u0107i svi, od prvog od zadnjeg. Naivno bi bilo vjerovati da negdje postoje \u010disti, neiskvareni ljudi koji nam \u017eele samo dobro i koji \u0107e nas izvu\u0107i iz krize, a mi im eto samo na izborima trebamo dati svoj glas. Politi\u010dko-ekonomski sistem sa svojom autoritarno\u0161\u0107u i hijerarhijom onemogu\u0107uje da \u017eivimo neotu\u0111eno, u skladu sa na\u0161im \u017eeljama i potrebama. Dok vlada kapitalizam, gdje manjina vlada ve\u0107inom te je potiskuje na ekonomsko i socijalno dno, na\u0161i \u0107e \u017eivoti ostati prazni. Ako se ne pobunimo i izborimo za alternativu uvijek \u0107e netko vladati nad nama: patrijarh u doma\u0107instvu, dekan i studentski funkcionari na fakultetima, \u0161efovi na radnim mjestima te politi\u010dari u vladi. La\u017ena demokracija koju nam nude na izborima nije jedini mogu\u0107i oblik organizacije dru\u0161tvenog \u017eivota.<\/p>\n

Organizirajmo se tamo gdje radimo, \u017eivimo, studiramo<\/strong><\/p>\n

Kako bi ustanak i njegovi zahtjevi proizveli stvarnu dru\u0161tvenu mo\u0107 potrebno se samoorganizirati. Kada govorimo o organizaciji ustanka naravno da mislimo na na\u010dine organiziranja koji \u0107e biti druga\u010diji od dru\u0161tveno-politi\u010dkog organiziranja kakvog poznajemo. Treba se organizirati odozdo, bez hijerarhije i vo\u0111a te svugdje gdje smo iskori\u0161tavani i zatirani: u na\u0161im susjedstvima, na radnim mjestima, u obrazovnim institucijama. Seljaci se trebaju povezati u zadruge, a zadruge se trebaju povezati s urbanim okoli\u0161em. Samoorganizacija koja je spontana i kreativna razvija najslobodnije odnose i uspostavlja strukture koje \u0107e omogu\u0107avati punu emancipaciju pojedinaca. Nju slijede principi direktne demokracije, uzajamne solidarnosti, neautoritarnosti, antifa\u0161izma.<\/p>\n

Za po\u010detnu metodu takvog organiziranja predla\u017eemo instituciju direktnodemokratske skup\u0161tine koju su tokom ovih godina prakticirali ustani\u010dki pokreti diljem svijeta. Mo\u017eemo se organizirati lokalno u manje grupe i skupa oblikovati na\u0161u budu\u0107nost putem prepoznavanja na\u0161ih potreba te tako i potreba mjesta, gradova i sela. Isto tako, zajedno mo\u017eemo oblikovati prijedloge i otkrivati na\u0161e potencijale a u velikoj ih mjeri tako\u0111er i ostvariti. Tako \u0107emo oblikovati sestrinstvo i bratstvo te ujedinjenost, u kojoj za sve postoji sve, a za one koji \u017eele vladati ni\u0161ta.<\/p>\n

Zato za sljede\u0107e korake ustanka predla\u017eemo me\u0111usobno povezivanje skupina i uspostavu organa ovog raspr\u0161enog ustanka u razvoju. Predla\u017eemo da se na podlozi zajedni\u010dkih interesa udru\u017eimo u frontu skupina i pojedinaca\/pojedinki. Ta fronta bi bila ideolo\u0161ki neograni\u010dena i inkluzivna te utemeljena na zajedni\u010dkim zahtjevima. Fronta bi bila organizirana horizontalno, bez posredni\u010dkih tijela i funkcionara, baziraju\u0107i se na autonomiji skupina i pojedinaca te direktnodemokratskom odlu\u010divanju.<\/p>\n

Sve skupine, organizacije, pojedince i pojedinke kojima se ovo \u010dini kao dobra ideja pozivamo da se u svojim lokalnim zajednicama organiziraju kroz otvorene skup\u0161tine koje se kasnije mogu povezati me\u0111u sobom. Vratimo zajedno nazad svoje \u017eivote!<\/p>\n

Sa ulica i trgova, 6. prosinca 2012<\/p>\n

Alternativa obstaja<\/p>\n

Anarhisti\u010dna Fronta Posavje [ AFP ]<\/p>\n

Anarhisti\u010dna pobuda Ljubljana [ APL ]<\/p>\n

Avtonomna skupina Koprive<\/p>\n

Organizirana skupnost anarhistov Zasavje [ OSA ]<\/p>\n

Tovari\u0161ija anarhistk\/ov Maribor [ TAM ]<\/p>\n

\u00a0Kontra-punkt.info<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ako se ne pobunimo i izborimo za alternativu uvijek \u0107e netko vladati nad nama: patrijarh u doma\u0107instvu, dekan i studentski funkcionari na fakultetima, \u0161efovi na radnim mjestima te politi\u010dari u vladi. La\u017ena demokracija koju nam nude na izborima nije jedini mogu\u0107i oblik organizacije dru\u0161tvenog \u017eivota.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-101118","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/101118","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=101118"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/101118\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=101118"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=101118"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=101118"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}