{"id":100911,"date":"2012-12-10T12:02:11","date_gmt":"2012-12-10T11:02:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=100911"},"modified":"2012-12-10T12:02:11","modified_gmt":"2012-12-10T11:02:11","slug":"kako-rekreacija-djeluje-na-mozak","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/12\/10\/kako-rekreacija-djeluje-na-mozak\/","title":{"rendered":"Kako rekreacija djeluje na mozak?"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/10\/mozak.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-64423\" title=\"mozak\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/10\/mozak-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/><\/a>Kako bi saznali vi\u0161e o tome kako rekreacija uti\u010de na mozak, nau\u010dnici u Irskoj su nedavno zamolili grupu studenata mu\u0161kog pola koji su naj\u010de\u0161\u0107e fizi\u010dki neaktivni da u\u010destvuju u testu memorije, nakon \u010dega je usledila intenzivna fizi\u010dka aktivnost.<\/p>\n<p>Mladi\u0107i su prvo pogledali niz fotografija sa licima i imenima nepoznatih ljudi koje su se smenjivale velikom brzinom. Posle pauze, poku\u0161ali su da se sete imena koje su videli dok su se fotografije opet brzo smenjivale na ekranu kompjutera.<\/p>\n<p>Nakon toga, polovina studenata je vozila stacionarni bicikl sve ve\u0107om brzinom, dok se nisu umorili. Ostali su sedeli 30 minuta. Potom su obe grupe opet podvgnute testu memorije. Dobrovoljci koji su u me\u0111uvremenu ve\u017ebali imali su mnogo bolje rezultate na testu nego pri prvom poku\u0161aju, dok se rezultati onih koji su se odmarali nisu pobolj\u0161ali.<\/p>\n<p>Uzorci krvi koji su uzimani tokom celog eksperimenta ponudili su biolo\u0161ko obja\u0161njenje bolje memorije kod onih koji su ve\u017ebali. Odmah nakon naporne fizi\u010dke aktivnosti, oni koji su vozili bicikl su imali znatno povi\u0161en nivo proteina pod nazivom neurotrofni mo\u017edani faktor, ili BDNF, koji je va\u017ean za zdravlje nervnih \u0107elija. Kod mu\u0161karaca koji su sedeli nije prime\u0107ena zna\u010dajna promena u nivou ovog proteina.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici ve\u0107 neko vreme veruju da BDNF poma\u017ee da se objasni za\u0161to se mentalno funkcionisanje pobolj\u0161ava fizi\u010dkom aktivno\u0161\u0107u. Me\u0111utim, do sada se nije znalo na koji deo mozga se uti\u010de i kako taj proces uti\u010de na razmi\u0161ljanje. Irska studija navodi na zaklju\u010dak da porast proteina BDNF usled fizi\u010dke aktivnosti mo\u017ee da ima posebnu ulogu u pobolj\u0161anju memorije i se\u0107anja.<\/p>\n<p>I druge nove studije su do\u0161le do sli\u010dnih zaklju\u010daka i kod ljudi i kod \u017eivotinja, mladih i starih. U jednom zanimljivom eksperimentu objavljenom pro\u0161le godine, brazilski nau\u010dnici su ustanovili da je kod sedentarnih starijih pacova koji su tr\u010dali samo oko pet minuta nekoliko puta nedeljno u periodu od pet nedelja do\u0161lo do pokretanja brojnih biohemijskih procesa u centru za memoriju u mozgu, \u0161to je dovelo do ve\u0107e proizvodnje BDNF molekula. Stare \u017eivotinje koje su ve\u017ebale su potom imale skoro iste rezultate na testovima memorije za glodare kao mnogo mla\u0111i pacovi.<\/p>\n<p>Jo\u0161 jedna studija na \u017eivotinjama, koju su sproveli istra\u017eiva\u010di iz Centra za istra\u017eivanje povreda mozga pri Univerzitetu u Kaliforniji, i koja je objavljena u \u010dasopisu Neuroscience u septembru, pokazala je da je centar za memoriju u mozgu odraslih pacova kojima je dozvoljeno da tr\u010de koliko \u017eele tokom nedelju dana, nakon toga imao mnogo vi\u0161e BDNF molekula nego kod sedentarnih pacova, kao i novonastale prekursorne molekule za koje se pretpostavlja da \u0107e se ubrzo razviti u potpuno funkcionalne BDNF molekule.<\/p>\n<p>Mo\u017eda najinspirativniji me\u0111u nedavnim eksperimentima je onaj sproveden na starijim pilotima. Za ovaj eksperiment, objavljen pro\u0161log meseca u \u017eurnalu Translational Psychiatry, nau\u010dnici za Medicinskog fakulteta Stenford univerziteta su zamolili 144 iskusna pilota starosti izme\u0111u 40 i 65 godina da upravljaju simultorom kokpita u tri razli\u010dite prilike u periodu od dve godine. Kod svih pilota je do\u0161lo do delimi\u010dnog smanjenja u\u010dinka tokom vremena. Sli\u010dno se doga\u0111a sa svima nama kako starimo.<\/p>\n<p>Za mnoge ljude postaje sve te\u017ee da obavljaju zadatke koji zahtevaju odre\u0111enu ve\u0161tinu &#8211; kao \u0161to je vo\u017enja kola, na primer \u2013 \u0161to su stariji, ka\u017ee dr Ahmad Salehi, vanredni profesor psihijatrije i bihejvioralnih nauka na Stenfordu i glavni autor studije.<\/p>\n<p>Ali u ovom slu\u010daju do najve\u0107eg smanjenja u\u010dinka je do\u0161lo kod jedne posebne grupe mu\u0161karaca. Ovi stariji piloti su imali uobi\u010dajenu genetsku varijaciju za koju se veruje da smanjuje aktivnost proteina BDNF u mozgu. Mu\u0161karci sa genetskom predispozicijom za smanjen nivo BDNF-a gubili su sposobnost da obavljaju komplikovane zadatke skoro duplo br\u017ee nego mu\u0161karci koji nemaju ovu varijaciju.<\/p>\n<p>Iako eksperiment sa pilotima nije podrazumevao fizi\u010dku aktivnost, on svakako postavlja pitanje da li naporno ve\u017ebanje mo\u017ee da uspori smanjenje sposobnosti kroz pove\u0107an nivo proteina BDNF, \u010dime se zadr\u017eava na\u0161a sposobnost da obavljamo manuelne zadatke koji zahtevaju ve\u0161tinu i posle srednjih godina.<\/p>\n<p>,,Brojne studije su pokazale da fizi\u010dka aktivnost pove\u0107ava nivo proteina BDNF\u2019\u2019, ka\u017ee dr Salehi. Nagla\u0161avaju\u0107i da rekreacija povoljno uti\u010de na ostale faktore rasta i hemijske supstance u telu, on smatra da BDNF najvi\u0161e obe\u0107ava.<\/p>\n<p>,,BDNF je faktor koji pokazuje najbr\u017eu, najpostojaniju i najve\u0107u reakciju\u2019\u2019, ka\u017ee on. ,,Izgleda da je on klju\u010dan ne samo za o\u010duvanje memorije, ve\u0107 i za obavljanje zadataka koji zahtevaju ve\u0161tinu.\u2019\u2019<\/p>\n<p>Dr Salehi planira da ispita istoriju fizi\u010dke aktivnosti testiranih pilota da bi video da li oni sa genetskom varijacijom, koja je uobi\u010dajena kod ljudi evropskog ili azijskog porekla, reaguju druga\u010dije na ve\u017ebanje.<\/p>\n<p>Za ljudi koji imaju ovu varijaciju i manju BDNF aktivnost, ,,rekreacija je verovatno jo\u0161 va\u017enija\u2019\u2019, ka\u017ee on. ,,Me\u0111utim, postoje veoma pouzdani dokazi da za sve ljude va\u017ei da fizi\u010dka aktivnost pove\u0107ava nivo proteina BDNF i pobolj\u0161ava kognitivno zdravlje.\u2019\u2019<\/p>\n<p>B92<\/p>\n<p>well.blogs.nytimes.com<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kako bi saznali vi\u0161e o tome kako rekreacija uti\u010de na mozak, nau\u010dnici u Irskoj su nedavno zamolili grupu studenata mu\u0161kog pola koji su naj\u010de\u0161\u0107e fizi\u010dki neaktivni da u\u010destvuju u testu memorije, nakon \u010dega je usledila intenzivna fizi\u010dka aktivnost. Mladi\u0107i su prvo pogledali niz fotografija sa licima i imenima nepoznatih ljudi koje su se smenjivale velikom [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-100911","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/100911","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=100911"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/100911\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=100911"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=100911"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=100911"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}