{"id":100657,"date":"2012-12-07T11:08:32","date_gmt":"2012-12-07T10:08:32","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=100657"},"modified":"2012-12-07T11:08:32","modified_gmt":"2012-12-07T10:08:32","slug":"hodanje-pokazatelj-zdravlja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/12\/07\/hodanje-pokazatelj-zdravlja\/","title":{"rendered":"Hodanje – pokazatelj zdravlja"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Na\u010din hodanja prili\u010dno ta\u010dno mo\u017ee da poka\u017ee stanje organizma i odre\u0111ena de\u0161avanja u njemu, isti\u010du stru\u010dnjaci.<\/p>\n

Naime, hod mo\u017ee biti dobar pokazatelj ozbiljnih zdravstvenih oboljenja kao \u0161to su dijabetes, artritis i avitaminoza, ali i degenerativnih promena, Alchajmerove bolesti…<\/p>\n

* Njihanje zadnjice i izba\u010dena zadnjica mo\u017ee da signalizira na njene slabe mi\u0161i\u0107e, \u0161to uzrokuje bolove u le\u0111ima i nogama. Njihanje bokovima u dogledno vreme mo\u017ee da dovede do ozbiljnih bolova u le\u0111ima, tvrde stru\u010dnjaci, a izba\u010dena zadnjica dovodi do krivljenja krsnog dela ki\u010dme, koja na kraju mo\u017ee biti kruta i bolna. Sedala\u010dki na\u010din \u017eivota naj\u010de\u0161\u0107e mo\u017ee da dovede do slabljenja mi\u0161i\u0107a gluteusa, ali oni mogu da se oja\u010daju raznim ve\u017ebama, pri \u010demu su tehnike pilatesa posebno delotvorne. Fizioterapeuti savetuju i da se prilikom hoda poku\u0161a sa dr\u017eanjem zadnjice stisnutom.<\/p>\n

* Spori hod mo\u017ee da signalizira na dijabetes, artritis, rizik od demencije. Brzo hodanje pokazuje da telo funkcioni\u0161e dobro. Mlada i zdrava osoba u dobroj formi u proseku treba da hoda od 1,2 do 1,4 metra u sekundi. Me\u0111utim, i relativno blagi artritis ili drugi bolovi utica\u0107e na usporavanje hoda.<\/p>\n

Osobe sa artritisom hodaju sporije od jednog metra u sekundi, a ako je stanje veoma lo\u0161e – samo pola metra u sekundi.<\/p>\n

Brzinom hodanja mo\u017ee da se predvidi i koliko \u0107e dugo neko \u017eiveti, tvrde nau\u010dnici sa Univerziteta u Pitsburgu.<\/p>\n

Oni su detaljnim istra\u017eivanjem ustanovili da osobe koje hodaju sporije imaju ve\u0107i rizik od umiranja, dok su osobe sa brzim hodom \u017eivele du\u017ee od statisti\u010dki predvi\u0111enog \u017eivotnog veka.<\/p>\n

* Kratki koraci mogu da ukazuju na osteoartritis, o\u0161te\u0107enje mi\u0161i\u0107a kao posledica no\u0161enja visokih potpetica, ali i na retko do\u017eivljavanje orgazma. Kada je re\u010d o osteoartritisu, naj\u010de\u0161\u0107e se radi o kukovima, dok blokada mi\u0161i\u0107a karlice mo\u017ee biti povezana sa o\u0161te\u0107enjima koja uti\u010du na sposobnost postizanja vaginalnog orgazma.<\/p>\n

* Problemi prilikom penjanja uz stepenice mogu da ukazuju na deformaciju prednjeg dela stopala koju karakteri\u0161e devijacija palca, ali i na osteoartritis u kolenu, pri \u010demu je bol signal da se doga\u0111a erozivna promena u zglobu.<\/p>\n

* Nekoordinisani hod karakteristi\u010dan je za osobe koje imaju nedostatak vitamina B12 ili dijabetes. U normalnim okolnostima prilikom dodira tla noge \u0161alju mo\u017edane signale o polo\u017eaju.<\/p>\n

Kada do\u0111e do gubitka ovog ose\u0107aja dolazi do nekoordinisanog kretanja, jer osoba nije svesna svojih nogu.<\/p>\n

U ovakvoj situaciji osoba podi\u017ee stopalo vrlo visoko, a onda ga nesvesno naglo spu\u0161ta da bi znala gde je stala. Gubitak ovog ose\u0107aja uslovljava dijabetes i nedostatak vitamina B12, jer oni o\u0161te\u0107uju nerve koji kontroli\u0161u pokrete.<\/p>\n

Simptomi uklju\u010duju i uko\u010denost ili trnce u nogama, slabost mi\u0161i\u0107a i poreme\u0107enu koordinaciju.<\/p>\n

Ve\u010dernje Novosti<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na\u010din hodanja prili\u010dno ta\u010dno mo\u017ee da poka\u017ee stanje organizma i odre\u0111ena de\u0161avanja u njemu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-100657","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/100657","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=100657"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/100657\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=100657"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=100657"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=100657"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}