{"id":100220,"date":"2012-12-01T09:20:55","date_gmt":"2012-12-01T08:20:55","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=100220"},"modified":"2012-12-01T09:20:55","modified_gmt":"2012-12-01T08:20:55","slug":"ima-li-cijenu-prirodno-bogatstvo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/12\/01\/ima-li-cijenu-prirodno-bogatstvo\/","title":{"rendered":"Ima li cijenu prirodno bogatstvo"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Autorka: Tina Jelin – Dizdar<\/p>\n

U nekoliko bh. gradova proteklih mjeseci odr\u017eano je niz okruglih stolova sa samo jednom temom: Gornji horizonti i prijetnje opstanku doline rijeke Neretve. Stru\u010dnjaci su, naime, zabrinuti da \u0107e realiziranje ovog, milijardu dolara vrijednog, hidroenergetskog projekta proizvesti \u0161tetne ekolo\u0161ke, kulturolo\u0161ke i demografske posljedice na cijelom podru\u010dju bosanskohercegova\u010dkog i hrvatskog juga.<\/p>\n

Projektom \u201cGornji horizonti\u201d predvi\u0111eno je oduzimanje voda pritoka rijeke Neretve, te niza manjih i ve\u0107ih vrela radi njihovog prisilnog prevo\u0111enja u sliv Trebi\u0161njice. O investiciji, za\u010detoj jo\u0161 prije 40 godina, kriti\u010dke osvrte pisao je veliki hercegova\u010dki pjesnik Mak Dizdar strahuju\u0107i da \u0107e se njegova velika i mo\u0107na Modra rijeka, zbog profita i industrijalizacije, pretvoriti u obi\u010dan prljavi poto\u010di\u0107.<\/p>\n

Hidroenergetski megaprojekat Gornji horizonti predstavlja kompleksne i velike hidroenergetske zahvate u slivu rijeke Trebi\u0161njice na podru\u010dju isto\u010dne Hercegovine u RS-u. Sistem se sastoji od sedam hidroelektrana, \u0161est akumulacijskih bazena, te kanala i tunela kojima se sakuplja voda slivnog podru\u010dja rijeke Trebi\u0161njice u energetske svrhe.<\/p>\n

Problem koji je neretvansku dolinu ujedinio i digao na noge je taj \u0161to rijeka Trebi\u0161njica, nekada najve\u0107a rijeka ponornica u Europi, danas betonirana u du\u017eini od 65 kilometara, nema dovoljno hidropetencijala. Zbog toga su u Elektroprivredi RS odlu\u010dili nasilno prevesti dodatnih dvije milijarde kubika vode godi\u0161nje iz sliva rijeke Nereve, \u0161to bi, upozoravaju stru\u010dnjaci, od plodne neretvanske doline moglo napraviti slanu pustinju.<\/p>\n

\u201ePojavi\u0107e se deficit vode kad do\u0111e do preusmjeravanja vodotokova, zna\u010di kad voda koje je vijekovima tekla u sliv rijeke Neretve zavr\u0161i u Trebi\u0161njici i u moru. Taj \u010ditav hidrosustav bi\u0107e poreme\u0107en. To \u0107e ostaviti nesagledive posljedice na prirodu i na \u010dovjeka\u201c, isti\u010de Dalibor Balian, predsjednik Centra za prirodno naslije\u0111e.<\/p>\n

Gornji horizonti su projekat, \u010dija je realizacija zapo\u010dela u biv\u0161oj Jugoslaviji 1956. godine kada su izgra\u0111ene tri HE na podru\u010dju Trebinja i \u010capljine. Radi ja\u010danja elektroenergetskog potencijala, slu\u017ebene vlasti u Banjoj Luci odlu\u010dile su ga nakon 40 godina po svaku cijenu realizirati. Zavr\u0161etkom projekta, vrijednog gotovo milijardu dolara, RS bi postala najve\u0107i izvoznik struje u ovom dijelu Evrope. Balian ka\u017ee:<\/p>\n

\u201eKad imate mala ulaganja, a veliku dobit, svi \u0107e vrlo lako dati sredstva za to. Zna\u010di, ovdje je u pitanju samo financijska dobit.\u201c<\/p>\n

No pod koju cijenu? Amer Medar, iz Udru\u017eenja za obnovu gra\u0111anskog povjerenja Stolac, upozorava da se ve\u0107 sada mogu osjetiti posljedice. Rijeka Bregava koja proti\u010de kroz Stolac ve\u0107i dio godine je bez vode, dok se mnoge poljoprivredne kulture vi\u0161e ne mogu uzgajati zbog slane vode koja prodire u Neretvu.<\/p>\n

\u201eDanas se u Po\u010ditelju lovi cipol, u Metkovi\u0107ima se lovi \u010disto morska riba, nema vi\u0161e slatkovodne ribe. Poljoprivrednici iz doline Neretve se ve\u0107 \u017eale da na sistemima za vodonatapanje izlazi slana voda\u201c, navodi Medar.<\/p>\n

Potpuna promjena krajolika<\/strong><\/p>\n

Ekolo\u0161ki aktivista Ivo Lu\u010di\u0107, doktor nauka o kr\u0161u, upozorava i na stani\u0161te velikog broja biljnog i \u017eivotinjskog svijeta u Parku prirode Hutovo Blato, koje bi moglo u potpunosti nestati. Sli\u010dna strahovnja ima i za jedinstvenu spilju Vjetrenicu i brojne izvore koje su posebnost kra\u0161kog polja.<\/p>\n

\u201eOvakvi pristupi tzv. revalorizacije prirode za ovakve projekte dosad preziru njegove najva\u017enije, klju\u010dne prirodne vrijednosti kr\u0161a u kojem se grade\u201c, ka\u017ee Lu\u010di\u0107.<\/p>\n

Voda je neizostavan dio prirodno-graditeljske cjeline kra\u0161kog \u017eivota Hercegovine. Ukoliko do\u0111e do realizacije Gornjih horizonata, do\u0107i \u0107e i do potpune promjene historijsko-urbanog krajolika za 131 nacionalni spomenik ili, kako upozorava Amra Had\u017eimuhamedovi\u0107 iz Komisije za nacionalne spomenike BiH:<\/p>\n

\u201eOd toga je od pet dobara od me\u0111unarodnog zna\u010daja, kao \u0161to su Po\u010ditelj, Blagaj, Most i Stari grad Mostar koji su ve\u0107 upisani na Listu svjetske ba\u0161tine, za koje je BiH preuzela odgovornost da osigura sve mjere da ih za\u0161itit od bilo kakvog ugro\u017eavanja. Republika Hrvatska ima obavezu, tako\u0111er, kao potpisnica Konvencije o svjetskoj ba\u0161tini.\u201c<\/p>\n

Kako RH shvata svoje obaveze, najbolje svjedo\u010di nedavno potpisani memorandum o razumijevanju za izgradnju HE Dubrovnik 2 izme\u0111u eleketroprivreda RS i Hrvatske. Time je, ocjenjuju stru\u010dnjaci, data pre\u0161utna saglasnost za nastavak projekta Gornji horizonti.<\/p>\n

\u201eJa sam u Briselu imao razgovor sa predstavnicima ministarstva iz Hrvatske, gdje je u jednom periodu postojala incijativa da se zvani\u010dno Hrvatska obrati nadle\u017enom ministarstvu BiH zbog kr\u0161enja Expo konvencije. Dogovor je pao oko HE Dubrovnik 2 i jednostavno Hrvatska se povukla iz toga. Vidio sad da su se i lokalne vlasti u Metkovi\u0107u povukle\u201c, rekao je Miodrag Daki\u0107, iz Centra za \u017eivotnu sredinu Banja Luka.<\/p>\n

\u0160to se na kraju moze u\u010diniti? U federalnom Ministarstvu okoli\u0161a i turizma nedavno su podnijeli krivi\u010dnu prijavu nadle\u017enom sudu u Banjoj Luci jer nisu usvojene njihove primjedbe na javnoj raspravi o izgradnji HE Dabar, jedne od hidroelektrana u sistemu. Josip Dolu\u0161i\u0107, savjetnik resornog ministra, ka\u017ee:<\/p>\n

\u201eMi smo osporili dosta navoda iz studije o procjeni uticaja na okoli\u0161 zato \u0161to studija nije cjelovita i jo\u0161 nemamo nikakav odgovor.\u201c<\/p>\n

Iako postupak prevo\u0111enja voda iz jednoga slivnog podru\u010dja u drugi nije ve\u0107 dugo zabilje\u017een u Europi, \u0161to je, izme\u0111u ostalog, i protivno odredbama okvirne evropske direktive o vodama, projekat Gornji horizonti \u010dini se bi\u0107e nastavljen. \u010cinjenica da se pritom kr\u0161e mnoge me\u0111unarodne konvencije, zvani\u010dnike u RS mnogo ne zanima.<\/p>\n

Radio Slobodna Evropa<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Projektom \u201cGornji horizonti\u201d predvi\u0111eno je oduzimanje voda pritoka rijeke Neretve, te niza manjih i ve\u0107ih vrela radi njihovog prisilnog prevo\u0111enja u sliv Trebi\u0161njice.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":100221,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-100220","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/100220","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=100220"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/100220\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/100221"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=100220"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=100220"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=100220"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}