Kotorski samit u okviru Plana rasta: Novo, bolje, brže?

by | maj 21, 2024 | Blog | 0 comments

Piše: Jovana Marović

Danas je u Kotoru održan novi samit u okviru Plana rasta, instrumenta za zapadni Balkan kojim Evropska komisija pod jednim kišobranom objedinjava većinu dosadašnjih napora i inicijativa za podsticanje ekonomskog rasta u regionu. Ohrabrujuća je dinamika okupljanja lidera Zapadnog Balkana kako bi razgovarali o pitanjima od značaja za budućnost regiona, kao i o posvećenosti EU prema njima. Takođe je slučaj da se ovaj novi plan, uz veća sredstva, poklapa sa ambicijama nekih zemalja da do 2028. godine postanu članice EU, kao što je Crna Gora, i jasan je podsticajni mehanizam u ispunjenju tog cilja.

Nije iznenađujuće da su u prvi plan stavljeni pozitivni aspekti: velika sredstva u trogodišnjem periodu, perspektiva udvostručenja ekonomija Zapadnog Balkana u desetogodišnjem periodu, kao i integracija u određena područja jedinstvenog evropskog tržišta, dobro zaokružen metodološki i mehanizam za praćenje sa podsticajima ili sankcijama ako zemlje ne ispune obećanja, sa motom: Jedan region, zajednička vizija. Moglo bi se reći da ovdje postoji vizija. Međutim, đavo je u detaljima, kao i uvijek.

Prvo, Zajedničko regionalno tržište je jedan od stubova Plana rasta, a od potpisivanja četiri sporazuma, od kojih su tri urađena 2022. godine, još uvijek nema pomaka u njegovom uspostavljanju.

Drugo, iako reformske agende ponavljaju većinu mjera koje su već u središtu procesa integracije Zapadnog Balkana, izvještavanje o Planu rasta planirano je potpuno odvojeno. Osim što predstavlja dodatno opterećenje za Evropsku komisiju i zemlje Zapadnog Balkana, koje su ionako prilično administrativno opterećene, diskutabilno je da li je to prateći ili potpuno zaseban proces. Posebno je evidentno da Plan rasta ide ruku pod ruku sa nekim prijedlozima o sektorskoj integraciji, pa bi bilo prikladno da EU ponudi jasan pristup zemljama Zapadnog Balkana.

Treće, raspodjela resursa prema kriterijumu stanovništva i BDP-a ide na štetu Crne Gore, pa je paradoks da zemlja koja je najbliža Evropskoj uniji dobije vše nego duplo manje od sljedeće. Iako je Crna Gora najmanja država u regionu, ovako drastična razlika nije prihvatljiva.

Četvrto, ako pogledamo nacrt Crnogorske reformske agende, koji je podijeljen na četiri dijela – poslovno okruženje i razvoj privatnog sektora, digitalna i energetska/zelena tranzicija, razvoj ljudskog kapitala i osnovna prava/vladavina prava – i predloženim mjerama, vidjećemo da se takvim mjerama postiže približavanje jedinstvenom evropskom tržištu u ograničenom broju oblasti, a posebno je problematično što vladavina prava i dalje ostaje manje važna, dok je fokus na ekonomiji.

Peto, iako su parametri za evaluaciju istaknuti, i dalje je nejasno kako će se to odvijati u praksi, kao i da li će sankcionisanje uopšte funkcionisati.

Šesto, uzimajući u obzir kapacitet uzimanja i dosadašnje korištenje fondova EU, za mnoge će zemlje biti pravi izazov da pravilno upravljaju novim fondovima.

Danas se u Kotoru razgovaralo o napretku dogovorenom na samitu u Tirani, ali su pokrenuta i tri nova prioriteta: alijansa za kritične ljekove, novčanik EU identiteta i sporazumi o ocjeni usklađenosti. Međutim, tehnički dio je, kao i obično, ostao u sjenci politike, pa su se premijer Kosova i predsjednik Srbije bavili pitanjima poput priznanja, izručenja i Rezolucije Generalne Skupštine UN o Srebrenici. Najzanimljivija je svakako bila “procjena” predsjednika Vučića da ni jedna država Zapadnog Balkana neće postati članica Evropske unije prije Ukrajine, što se, po njegovom mišljenju, neće dogoditi u narednih šest godina. Još je zanimljivije da su se domaćini samita složili i prećutali ovo, iako obećavaju da će Crna Gora biti spremna za članstvo 2028. godine.

Osim što je ovaj put samit održan u najljepšem gradu na svijetu, kao i obično, i Samit i Plan rasta mogli bi se sumirati na sljedeći način: najbolje tek dolazi, možda.

Prevod je uradio PCNEN.

Link na englesku verziju teksta.

NAPOMENA: Ovaj tekst je objavljen u partnerstvu sa European fund for the Balkans – predstavništvo Network of European Foundations

Stavovi iznešeni u ovom tekstu ne predstavljaju stavove redakcije portala PCNEN, što ne znači, nužno, da ne postoji podudarnost ili bliskost. Uredništvo PCNEN-a zadržava pravo da edituje komentare na tekst koji se postuju na portalu ili na PCNEN stranicama na društvenim mrežama Facebook i Twitter

0 Comments

Submit a Comment