Piše: Nikola Dimitrov

Državljani/ke Makedonije su glasali na predsjedničkim i parlamentarnim izborima u Sjevernoj Makedoniji. Izborni dan je protekao glatko. U okviru dobro vođenog izbornog procesa, gubitnici su čestitali pobjednicima, pokazujući demokratsku zrelost nacije.

VMRO-DPMNE je odnela ubjedljivu pobjedu, njihova predsjednička kandidatkinja Gordana Siljanovska Davkova postala je prva žena predsjednica zemlje. Ona je u potpunosti nadmašila sadašnjeg predsjednika Pendarovskog, osvojivši 65% glasova na njegovih 29%, uz izlaznost od 47,5%, što je znatno iznad minimalnog ustavnog cenzusa, uprkos pokušajima DUI-a da potkopa ishod koketirajući s mogućnošću bojkota drugog kruga predsjedničkih izbora.

Slično tome, sa izlaznošću od skoro milion birača ili 55,36% na parlamentarnim izborima, koalicija koju predvodi VMRO-DPMNE ostvarila je ubjedljivu pobjedu sa 43,2% glasova, osiguravši 58 mjesta u Sobranju od ukupno 120. Socijal-demokrate su pretrpele najgori poraz u svojoj istoriji, osvojivši samo 15,3%, oko jedne trećine glasova u odnosu na svog glavnog konkurenta. Iako su dobili više glasova od DUI-jeve koalicije „Evropski front” sa 13,8%, zbog izbornog sistema u zemlji postali su treća politička snaga u Parlamentu sa 18 mjesta, jednim manje od DUI sa 19. Pobjednik je opoziciona koalicija etničkih Albanaca VLEN sa 13 mandata i 10,7% glasova. Novi politički pokret ZNAM i Levica su podijelili ostatak mandata, svako je osvojio po 6 mandata.

Prema izjavama stranačkih lidera, najizglednija vladajuća koalicija biće veliki pobjednik VMRO-DPMNE, zajedno sa VLEN-om i ZNAM-om, koji će kontrolisati udobnu većinu od 77 mandata.

Tranzicija vlasti možda neće biti tako glatka kao sam izborni dan. Ali Ahmeti iz DUI-a, koji je na vlasti više od dvije decenije, upitao je da li ogromna pobjeda VMRO-DPMNE-a znači da DUI neće biti dio sljedeće vlade, kriptično aludirajući na potrebu Sjeverne Makedonije za stabilnošću i budućnošću, u stvari izjednačavajući mjesto njegove stranke na vlasti sa stabilnošću države.

Razlozi za ovu tektonsku političku promjenu u zemlji su složeni. Vlada u odlasku nije uspjela da obezbijedi odgovornost i pravdu, što je ključno obećanje iza mobilizacije građana koja ih je dovela na vlast. Politički kapital uložen u Prespanski sporazum nije nagrađen od strane EU, u početku zbog Francuske, a zatim zbog nepristojnih zahtjeva Bugarske, čineći Uniju saučesnikom, barem po ovom pitanju. Takozvani francuski predlog koji je vlada prihvatila 2022. godine, osmišljen da otključa pristupanje Sjeverne Makedonije EU, percipiran je kao neuravnotežen i snažno mu se protivi velika većina etničkih Makedonaca, povećavajući euroskepticizam i trujući evropski narativ. Kao rezultat prekršenih obećanja, prema nedavnom istraživanju javnog mnijenja IRI-ja, samo 34% građana vjeruje da je EU ozbiljna u namjeri da ponudi članstvo zemljama Zapadnog Balkana. Konačno, ali ne i najmanje važno, percepcija da je albanska DUI precijenila svoju težinu i broj glasova, postajući dominantni koalicioni partner u vladi, takođe je igrala ulogu u konačnom ishodu.

Izgledi za sistemske promjene i temeljne reforme vema zavise od sposobnosti građana da ostanu angažovani i nakon izbornog dana, kao i od kredibiliteta politike proširenja EU. Ostaje da se vidi da li će vlada koju predvodi VMRO-DPMNE uspjeti da uspješno vodi proces, u najmanju ruku, teško opterećen bilateralnim sporovima. Prvo, uprkos izbornoj retorici i kritici Prespanskog sporazuma sa Grčkom, biće mudro da vlada zauzme stav sličan stavu svog grčkog partnera iz EPP-a, Nove demokratije, u Atini: Ne sviđa nam se, nama se mogao bolje, ali pacta sunt servanda (ugovore treba održati). Drugo, mora se naći rješenje zajedno s Bugarskom, kako bi se deblokiralo pristupanje Sjeverne Makedonije EU, ali i potpuno preokrenula sadašnja dinamika gubitaka u makedonsko-bugarskim odnosima. Ankete ukazuju na Bugarsku kao najveću pretnju, a na drugom mjestu je Rusija. Uz tako jak politički legitimitet sljedeće vlade, puki pritisak da se prevaziđe prepreka ustavnih amandmana koji uslovljavaju drugu međuvladinu konferenciju sa EU neće uspjeti.

VMRO-DPMNE će morati da pokaže da je poboljšao balans sadašnjeg paketa i da je evropski put pristupanja učinio predvidljivijim. Uz dobru volju i uzajamno poštovanje koje dolikuje dvjma susjednim evropskim demokratijama, ovo možda i nije nemoguć zadatak. Međutim, mnogo je lakše i, nažalost, vjerovatnije stvoriti još veći nered nego riješiti postojeći.

Prevod je uradio PCNEN.

Link na englesku verziju teksta.

NAPOMENA: Ovaj tekst je objavljen u partnerstvu sa European fund for the Balkans – predstavništvo Network of European Foundations

Stavovi iznešeni u ovom tekstu ne predstavljaju stavove redakcije portala PCNEN, što ne znači, nužno, da ne postoji podudarnost ili bliskost. Uredništvo PCNEN-a zadržava pravo da edituje komentare na tekst koji se postuju na portalu ili na PCNEN stranicama na društvenim mrežama Facebook i Twitter