Vladavina prava i ljudska prava su štit svakog pojedinca

by | nov 27, 2023 | Analize&Mišljenja | 0 comments

Proteklih dana mediji su preplavljeni transkriptima prepiski koje nisu dokazni materijali u krivičnim postupcima, već su prema Zakonu o krivičnom postupku trebali biti uništeni nakon što je Specijalno državno tužilaštvo i Specijalno odjeljenje Višeg suda imalo uvid u iste i nije ih uvrstilo u dokazni materijal, već ih cijenilo kao nerelevantne za dalji postupak.

Zbog vrijednosti koje štiti, pravo na privatan život uživa posebnu zaštitu na međunarodnom i nacionalnom nivou kroz Član 8 EKLjP-a, a u stavu (1) posebno se naglašava pravo na poštovanje privatnog života, porodičnog života, doma i prepiske.

Iako snažno podržavam borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, i svoj profesionalni život posvećujem borbi za poštovanje ljudskih prava i vladavinu prava, nekada ovaj posao zahtijeva nezahvalne reakcije u cilju odbrane elementarnih ljudskih prava i pravnog poretka naše zemlje.

Naime, jasno je da se ničiji privatni život ne može poštovati ili štititi ako mu nije dat određeni stepen privatnosti, stoga međunarodni pravni propisi, Ustav Crne Gore i pozitivno-pravni propisi sadrže norme kojima se štiti pravo na privatnost pojedinca, a ja kao aktivistkinja za ljudska prava osjećam moralnu obavezu da ukažem na kršenje ne samo člana 8 EKLjP, već i Krivičnog zakonika CG, Zakona o tajnosti podataka i mnogih drugih pravnih propisa.

Privatne prepiske, bilo da su one direktorice ASK-a Jelene Perović, za čiji rad već odavno postoje indicije da nije u skladu sa zakonom, ili sa druge strane sudije Seke Žižić, čiji profesionalni rad lično poštujem, kao i mnogi drugi transkripti jesu privatne prepiske koje su prema pozitivno-pravnim propisima pribavljenje ilegalno i protvzakonito. Pozivam tužilaštvo da postupi jednako kao u slučaju saradnica M.B. i N.K. iz Osnovnog državnog tužilaštva zbog odavanja poslovne tajne i otvori predmet protiv NN lica koja su nejavne spise dostavili medijima i protivzakonito učinili javnim i time vrati povjerenje u institut pravne sigurnosti.

Ne možemo okretati glavu i selektivno braniti principe koje zagovaramo kada se ovakve stvari dešavaju onima koji su politički „nepodobni“, a da se s druge strane ćuti kada su u pitanju pojedinici koji su „podobni“. Nisam uspjela da vidim prepiske aktuelnog predsjednika Skupštine Crne Gore sa osumnjičenim Milom Božovićem, ili bivšeg premijera Dritana Abazovića i bivšeg ministra policije sa optuženim Radem Miloševićem, isto kao što sam prepiske njihovih partijskih kolega gledala dok je bila vladavina DPS-a.

Svakom kome nije jasno da su podobnost i politika prolazni, a da su vladavina prava i ljudska prava štit svakog pojedinca i jedini stub ovog društva koji treba braniti, to mu mora postati jasno. Mehanizmi koji su nam dati na raspolaganje kako bi se suprostavili nepravdi i urušavanju prava pojedinca su ono što nam trajno ostaje i štiti naša prava, te stoga moramo i mi štiti njih.

Još jednom pozivam državno tužilaštvo da ispita kako su privatne prepiske dospjele u medije i formira predmete po službenoj dužnosti protiv NN lica koja su ih učinila javnim. Takođe, pozivam Ombudsmana da iz svojih nadležnosti formira predmet i utvrdi da li je došlo do kršenja prava pojedinaca iz Člana 8 EKLjP-a. Medije ohrabrujem da i dalje transparentno i izbalansirano informišu javnost o temama koje su od javnog interesa za širu javnost i daju svoj doprinos u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao što su i do sada radili, uz dozu obazrivosti prema pojedincima.

Bojana Jokić
aktivistkinja za ljudska prava

0 Comments

Submit a Comment