Piše: Duško Vuković

Ispravan potez. Kritikovao sam javno tu praksu. To nije bio doprinos transparentnosti djelanja izvršne vlasti, već revijalizaciji/estradizaciji političkog života u našoj maloj državi.

Ovo je bila moja prva reakcija na vijest da je nova crnogorska Vlada odustala od prakse koju je uvela prethodna da se uživo, preko vladinog Youtube kanala, prenose vladine sjednice. Te prenose je preuzimao treći, tzv. Parlamentarni kanal nacionalnog javnog emitera TVCG.

Reakcija je bila u formi komentara na objavu jednog od mojih FB prijatelja, a sada ću pokušati da je obrazložim.

Kada se govori o otvorenosti i transparentnosti vlasti u demokratskim društvima misli se o tome kako na najbolji način osigurati javni pristup informacijama i olakšati razumijevanje načina vođenja javnih poslova.

Uobičajene definicije otvorene vlasti obično uključuju tri ključna principa: transparentnost, učešće i odgovornost, pri čemu se pod transparentnošću podrazumijeva da građani/građanke mogu vidjeti i razumjeti rad onih koji u njihovo ime obavljaju javne poslove. To znači dostupnost podataka i informacija o svim područjima rada i odgovornosti vlasti.

Javni prenosi sjednica Vlade malo šta od važnih podataka i informacija mogu da pruže zainteresovanim javnostima. Pritom treba imati na umu nekonzistentnost u korišćenju i ove forme otvorenosti, jer kada bi to bio princip, onda bi građani/građanke trebali imati uvid i u tzv. elektronske sjednice, što nije bio slučaj.

Institut alternativa je krajem aprila 2021. godine uputio Vladi na čijem je čelu bio Zdravko Krivokapić inicijativu za povećanje transparentnost rada Vlade, i ta inicijativa je odbijena. Za nju nije imala razumijevanje ni Vlada čiji je prvi ministar bio Dritan Abazović, ona koja je uvela praksu javnog praćenja sjednica.

Institut alternativa je smatrao da je neophodno izmijeniti Odluku o objavljivanju materijala sa sjednice Vlade Crne Gore iz 2011. godine i poboljšati otvorenost rada Vlade u tri važna aspekta:

“Objavljivanje cjelovitih dnevnih redova, u kojima će se vidjeti i tačke dnevnog reda koje su označene stepenom tajnosti, identifikacioni broj akta kao i stepen tajnosti koji je određen, kako bi javnost znala u kojem periodu ističe rok trajanja (dvije godine za stepen ‘interno’, pet godina za ‘povjerljivo’ ili neki drugi).

Integralno objavljivanje svih materijala koje je vlada razmatrala i zaključaka koje je usvojila bez održavanja sjednice, na isti način kao i u slučaju da je sjednica održana.

Objavljivanje osnovnih informacija o radu vladinih radnih tijela (komisija)”.

Sada je prava prilika da se ova inicijativa obnovi i podrži, a ne da slušamo žalopojke o tome kako je sramotno što je Spajić prekinuo praksu javnih prenosa sjednica Vlade.

Nova Vlada bi na te žalopojke trebala da odgovori otvorenošću za one inicijative i sugestije koje će doprinositi suštinskom snaženju otvorenosti i transparentnosti izvršne vlasti.

Što se samih sjednica Vlade tiče, to što neće biti prenosa uživo ne znači zatvorenost, jer one mogu biti otvorene za novinare, koji ne moraju da sjede iza leđa premijera I ministara/ministarki, već mogu pratiti sjednicu u konfornom vladinom press centru u kome bi, nakon sjednice, mogli da razgovaraju sa članovima/članicama Vlade kako bi dobili dopunske informacije i razjasniti moguće nedoumice. Ako takvog press centra nema, treba ga pod hitno stvoriti!