Podgorica, glavni grad Crne Gore ima blizu 90 hiljada automobila i nema dovoljno regularnih parking prostora, ali ima bezbroj godinama nekultivisanih javnih površina koje građani koriste kao parkinge i Boga mole da njihova auta ne zapnu za oko komunalnoj policiji

Piše: Andrea JELIĆ

Ako, dok idete na posao da odvezete djecu u školu ili završite neke druge obaveze po gradu, uspijete na pronađete parking mjesto na nekoj od neuređenih, javnih parking površina – vrlo je moguće da će vas sačekati prekršajni nalog Komunalne policije Glavnog grada. Obrazloženje će biti da ste prekršili član 18 Zakona o komunalnim djelatnostima, u kome se kaže da je “parkiranje vozila na zelenim i drugim javnim površinama koje nijesu za to namijenjene, ukoliko to posebnim propisom nije dozvoljeno”.

I to bi bilo u redu, da Podgorica ima sređen saobraćaj, riješeno pitanje parking prostora i da ovakve neugledne, zapuštene površine imaju neku svrhu – da su ozelenjene ili od njih napravljen trotoar. One, pak, takve stoje godinama, dok se broj automobila u Podgorici umnožava, a traženje parkinga – noćna je mora svakog građanina.

Takvih površina ima na desetine samo u užem centru Podgorice.

Nedavno je jedan građanin (identitet poznat redakciji PCNEN-a) bio kod sutkinje za prekršaje jer nije htio dragovoljno da plati kaznu od 100 eura zato što je u septembru prošle godine parkirao automobil baš na jednom takvom mjestu u Podgorici – prljazi u blizini Trga “Božane Vučinić”. Taj prostor nije mijenjao izgled posljednje dvije decenije.

Iako mu je sutkinja snizila kaznu, on je odlučan da ne plati. Kazna za ovaj prekršaj je 100 eura. Građani imaju mogućnost da u roku od osam dana od dana uručenja naloga plate dvije trećine kazne i tako izbjegnu troškove sudskog postupka.

Novinarka PCNEN-a je obišla površinu gdje je PCNEN-ovog sagovornika sačekao prekršajni nalog zađenut za brisač na šoferšajbni. Zatekla je nekolicinu parkiranih kola, ali ni na jednom nije bilo prekršajnog naloga.

,,Često dolaze komunalni policajci i selektivno naplaćuju kazne. Jednom komšiji je, jedne prilike, napisana kazna, ali se on bunio, nije htio da plati. Ovdje živimo, gdje ćemo drugo da se parkiramo kad nigdje nema mjesta”, kazala je za PCNEN stanarka zgrade preko puta ove površine, koja se tu zatekla.

Dovoljno je da prošetate po Podgorici i zabrojaćete se pokušavajući da popišete ovakve površine. Ima ih u blizini JU Srednje ekonomske škole “Mirko Vešović”, JU OŠ “Milorad Musa Burzan”, na potezu od Eko petrol pumpe do Ulice slobode, u blizini Gimnazije “Slobodan Škerović”, kod Čepuraka, u blizini JU OŠ “Pavle Rovinski”, kod Gintaša, autobuske stanice…

Jedna takva neuređena parking površina nalazi se baš preko puta prostorija podgoričke Komunalne policije, koja je zadužena da nadzire primjenu Zakona o komunalnim djelatnostima. Tu parkiraju stanari obližnjih zgrada – bez problema.

PCNEN je kontaktirao podgoričku Komunalnu policiju i uputio niz pitanja – od toga koliko su prekršajnih naloga po ovom osnovu napisali i po kom principu odlučuju kome će napisati kaznu i na kojim sve lokacijama, do toga zbog čega ovakve površine ne uređuju.

Podatak o broju kazni po osnovu kršenja člana 18 Zakona o komunalnim djelatnostima, kako su nas uputili iz Komunalne policije, nalazi se u godišnjim izvještajima o radu te policije, koji su dostupni na sajtu Glavnog grada.

PCNEN je uspio da pronađe samo pet takvih izvještaja, za period od 2017. do 2021. godine i u njima se ne može naći tačan i izdvojen podatak o broju izdatih prekršajnih naloga zbog parkiranja vozila “na zelenim javnim površinama”, već je on predstavljen u okviru zbira prekršajnih naloga, između ostalog i zbog vanpijačne prodaje, zaprljanosti kolovoza, prekopa javnih površina i drugog. U tom vremenskom razmaku, komunalni policajci su izdali 12.163 prekršajnih naloga po ovim osnovima.

Zanimljivo je da samo u izvještajima za 2017. i 2018. godinu postoji podatak o vrijednosti napisanih prekršajnih naloga po ovim osnovama – u 2017. godini napisano je 2 021 naloga vrijednih 273.900 eura, a naplaćeno je 24.467 eura. Sljedeće godine je podnijeto 1145 naloga u vrijednosti od 126.700 eura, od čega je naplaćeno svega 7 562 eura.

Ovaj podatak je uklonjen u drugim godišnjim izvještajima.

,,Komunalni policajci Komunalne policije Glavnog grada, u predmetnoj oblasti komunalnog reda, komunalne nadzore vrše po službenoj dužnosti, na teritoriji Glavnog grada Podgorica, a najćešće po inicijativama građana. Kako nijesmo nadležni za određivanje parking mjesta u Glavnom gradu, potrebno je obratiti se DOO Parking servis Podgorica”, kazali su za PCNEN iz Komunalne policije u Podgorici.

PCNEN se obratio i podgoričkom Sudu za prekršaje. Pitali smo koliko su slučajeva za kršenje člana 18 Zakona o komunalnim djelatnostima procesuirali u posljednjih 10 godina i kakav je bio njihov epilog. ,,Sudovi za prekršaje nemaju pravosudno-informacioni sistem, te budući da ovaj Sud ne vodi evidenciju po članovima Zakona, nije moguće dostaviti podatke” – odgovor je ovog Suda.

Valja ukazati i na pravne nedorečenosti koje se uočavaju uporednom analizom Zakona o komunalnim djelatnostima i Zakona o bezbjednosti saobraćaja, čiju primjenu nadzire Ministarstvo unutrašnjih poslova.

U Zakonu o bezbjednosti saobraćaja eksplicitno se kaže koje su to sve površine gdje se vozila ne mogu parkirati – “površine na kojima je saobraćajnim znakom zabranjen saobraćaj vozila ili gdje je zabranjeno zaustavljanje i/ili parkiranje vozila”. Zakon o komunalnim djelatnostima, pak, predviđa “zabranu parkiranja vozila na zelenim i drugim javnim površinama koje nijesu za to namijenjene, ukoliko to posebnim propisom nije dozvoljeno”. Te druge javne površine mogu biti razne, a upravo ova nejasnoća ostavlja prostor Komunalnoj policiji da selektivno sprovodi Zakon o komunalnim djelatnostima i bude nepravedna.

Advokat Miomir Đukić ukazuje na to da u praksi može postojati mogućnost selektivne primjene Zakona o komunalnim djelatnostima, kao i pogrešnog i nepotpunog tumačenja njegovih odredbi.

,,Smatram da se ovo posebno ogleda u postupku izdavanja prekršajnog naloga od strane komunalnih policajaca za parkiranje na zelenim i drugim površinama koje nijesu za to namijenjene, kao i u sudskom postupku koji proistekne nakon izdatog prekršajnog naloga, gdje se odluke jako često donose usljed nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja”.

Kako objašnjava Đukić, javna površina, po članu 13 Zakona o komunalnim djelatnostima, lokalno je dobro u opštoj upotrebi, utvrđeno planskim dokumentom i dostupno svima pod jednakim uslovima, koje se koristi bez posebnih dozvola ili odobrenja nadležnih organa.

,,Dakle, da bi neka površina bila javna, po svojoj zakonskoj definiciji, ona svoje utemenjenje mora imati u planskom dokumentu, jer se može desiti situacija i postojati sumnja da se neka površina gdje je neko vozilo parkirano nalazi u privatnom vlasništvu, na zemljištu koje nije ograđeno od strane vlasnika. Takođe, može se desiti da je vozilo parkirano na površini koja predstavlja dio urbanističke parcele koja se nalazi u vlasništvu etažnih vlasnika stambene zgrade, kao i na drugim mjestima koje po svojoj definiciji ne predstavljaju zelenu površinu, niti javnu površinu koja nije namijenjena za parkiranje”, objašnjava advokat Đukić.

Prema njegovim riječima, sudovi su u donošenju odluka u ovakvim predmetima zauzeli stav da je za dokazivanje takvog parkiranja, a samim tim i za kažnjavanje, dovoljan dokaz crno-bijela fotografija koju je snimio komunalni policajaca i koja je oštampana na papiru A4 formata, a iz koje se ni na koji način sa sigurnošću ne može utvrditi da se radi o javnoj površini, niti utvrditi ni vrijeme kada je nastala ni mjesto gdje je napravljena.

,,Mogućnosti advokata u ovakvim slučajevima veoma su sužene, budući da sudovi ne prihvataju bilo koje druge dokazne predloge radi utvrđivanja eventualne nevinosti naših klijenata, kao što su, recimo, saslušanje komunalnih policajaca na okolnosti vremena i mjesta kontrole, pribavljanje planskih dokumenata na osnovu kojih se jedino može utvrditi da li je ta površina javna, kao i prikupljanje dokaza da li je od strane nadležnog sekretarijata opštine na mjestu gdje je vozilo bilo parkirano posebnim propisom dozvoljeno parkiranje”, kaže Đukić.

Nije Podgorica jedini grad u svijetu sa haotičnim saobraćajem. Međutim, ima onih koji su uočili da imaju problem i riješili ga. Talin, glavni grad Estonije, bio je u sličnom stanju kao Podgorica, ali su se tamošnji čelnici dosjetili da bi uvođenjem besplatnog javnog prevoza mogli da stanu na put aerozagađenju i čestim gužvama. Tako je stanovnicima registrovanim u ovoj opštini besplatna upotreba autobusa, trolejbusa i tramvaja još od 2013. godine. Edgar Savisar, bivši gradonačelnik Talina, ovaj projekat je nazvao 13. plata, jer porodice, zahvaljujući besplatnom prevozu, godišnje uštede mjesečnu zaradu.

Sve bi ovo moglo ovako da funkcioniše i u Podgorici. Da ima vizije, želje i znanja.

♣♣♣

Sedam parkirališta u pet godina, skoro 90.000 automobila

 

Iz DOO “Parking servisa” Podgorica kažu da trenutno raspolažu sa oko sedam hiljada parking mjesta na teritoriji Glavnog grada, koja se nalaze na opštim parkiralištima – zonama, u garažama i na parkiralištima sa kontrolisanim ulaskom i izlaskom vozila. U proteklih pet godina otvorili su, između ostalog, sedam parkirališta koja imaju kapacitet od oko 650 mjesta. ,,Otvorili smo niz posebnih i opštih parkirališta u Glavnom gradu: parkiralište na prostru bivše Male pijace u Moskovskoj ulici koje ima kapacitet od 124 parking mjesta, parkiralište u ulici Velimira Terzića (94 mjesta), smart parkirališta u ulici Cetinjski put (109), Bulevaru serdara ‘Jola Piletića’ kapaciteta (66) i u ulici ‘Svetlane Kane Radević’ kapaciteta (156), parkiralište ispred Uprave policije na Bulevaru serdara ‘Jola Piletića’, kapaciteta od 45 parking mjesta, kao i parkiralište u ulici Bratstva i jedinstva u neposrednoj blizini Mall of Montenegro sa 60 parking mjesta”, naveli su iz ovog parking servisa za PCNEN. Oni ističu da problem “saobraćaja u mirovanju” nije samo problem Podgorice. ,,Svi veći gradovi u svijetu imaju iste probleme i u svim centralnim gradskim zonama se traži parking mjesto više. Radimo na proširenju tih kapaciteta, a u narednom periodu očekujemo dobru saradnju sa gradskom upravom”. Jedini načini za regulisanje “saobraćaja u mirovanju”, navode još iz DOO Parking servis Podgorica, koji su prepoznati u svijetu jesu regulacija cijene i vremensko organičenje parkiranja. Prema podacima Uprave za statistiku MONSTAT broj registrovanih drumskih i priključnih vozila u Podgorici se za skoro 10 godina uvećao za oko 40 odsto ili trećinu. U 2014. taj broj iznosio je oko 66 hiljada, dok je u 2023. – gotovo 90 hiljada.

Grad se širi, osnovnih sadržaja nema

,,Veliki problem je nastao kad se, u periodu od nekih 15 godina, investitorima omogućilo da grade, a da pritom nijesu u obavezi da obezbijede i parking prostore. Takav primjer imamo kod Velike pijace, u dijelu grada preko Morače, naročito kod zgrade Alpe bara ili kod Autobuske stanice. Kad su izgrađivani ogromni objekti koji nemaju nijedno parking mjesto, automatski je došlo do kolapsa u tim djelovima grada”, kaže za PCNEN Predrag Tomović, autor emisije “Oči Podgorice” koja se bavi problemima glavnog grada i emituje na TV Vijesti. Prema njegovim riječima, ogromna naselja su izgrađena, ali u njima nema osnovnih sadržaja za život, zbog čega njihovi stanovnici putuju u druge djelove grada. ,,Na primjer, građani nastanjeni u Siti kvartu djecu odvode u OŠ ‘Sutjeska’ ili u vrtiće u neke dalje krajeve. Na taj način neminovno se stvaraju gužve”, objašnjava on. Tomović upozorava da je veliki problem i zaustavljanje i parkiranje vozila na ulicama i bulevarima, zbog čega nerijetko dolazi i do saobraćajnih nezgoda. Prema analizi koja je rađena za potrebe Plana održive urbane mobilnosti Glavnog grada za period od 2020. do 2025. godine, prvog strateškog dokumenta te vrste za Podgoricu, svega jedan odsto stanovnika ocijenilo je stanje u saobraćaju kao izuzetno dobro. Onih kojima je zadovoljavajuće ima oko 13 odsto. Preostalih 86 odsto građana se podijelilo na one koji misle da je nezadovoljavajuće (43 odsto) i izuzetno loše (43 odsto).

Mogu i montažne garaže

Autor emisije “Oči Podgorice” Predrag Tomović predlaže još jedno rješenje za nedostatak parking prostora. ,,Lokalne vlasti mogu graditi i montažne garaže, što je rješenje koje se praktikuje u prenatrpanim gradovima. Takva jedna garaža bila bi neophodna u strogom centru Podgorice, a biće neophodna i u drugim djelovima grada poput Siti kvarta ili kod Velike pijace”, kaže Tomović. Ideja o zatvaranju centra grada za saobraćaj živi već neko vrijeme u Glavnom gradu. Ovakvi planovi sprovedeni su u nizu evropskih gradova, sa dobrim ekološkim i ekonomskim rezultatima. Na primjer, Oslo je i po površini i po broju stanovnika veće od Podgorice oko četiri puta, a u centru grada ima svega 650 parking mjesta. Najavljeno je da će i ta mjesta biti uklonjena i da će umjesto njih biti postavljene biciklističke staze i urbani mobilijar. Pitanje je, međutim, kako će se to realizovati u Podgorici, gdje su upotreba zastarjelih vozila, nedovoljna pouzdanost i usaglašenost linija različitih prevoznika, kao i cijena karata, najčešće zamjerke sistemu javnog prevoza. U Podgorici se, gledajući redosljed vožnje, na gradske autobuse čeka u prosjeku od 20 do 40 minuta. S uobičajenim kašnjenjima to zna da bude i duže. Glavne prepreke biciklistima predstavljaju rizik od krađe bicikla, nerazvijena biciklistička infrastruktura i nedovoljna vidljivost biciklista kao učesnika u saobraćaju. Sve su ovo i razlozi zbog kojih se Podgoričani uglavnom odlučuju za automobil. Matematika je, međutim, jasna – najčešće je vozač u automobilu i jedini putnik, a prosječan gradski autobus može da primi 72 ljudi.