Objavljeno: 18.10.2022, 08:19h
Iako su bivali duži i detaljniji, izvještaji su postajali dio birokratske vježbe, ne baš relevantne za živote običnih građana.
Piše: Milica Delević
Objavljivanje paketa godišnjih izvještaja o proširenju Evropske komisije nekada je bila velika stvar. Sama Komunikacija i, još više, izvještaji o pojedinačnim zemljama bili su željno iščekivani kao pokazatelj političkog usmjerenja vlade i njihovih postignuća. Pritisak da se izvještaji prevedu što je brže moguće bio je intenzivan, jer su bili predmet žive javne debate – u nacionalnim parlamentima, u medijima, u organizacijama civilnog društva.
Oni su cijenjeni kao koristan alat za držanje vlada odgovornim za održavanje dinamike reformi koja bi osigurala napredak ka članstvu u EU – cilj koji je dobio veliku podršku u svim zemljama Zapadnog Balkana. Ovo je odražavalo razumijevanje da je i perspektiva članstva ostvariva u ne tako dalekoj budućnosti i da je Komisija nepristrasan arbitar razvoja događaja u zemljama o kojima je izvještavala.
Kako je ova evropska perspektiva postajala sve udaljenija i neuhvatljivija, izgubio se osjećaj neposrednosti i važnosti vezan za objavljivanje paketa. Iako su bivali duži i detaljniji, izvještaji su postajali dio birokratske vježbe, ne baš relevantne za živote običnih građana.
Prvobitno nazvani “izvještaji o napretku”, dokumenti se sada realnije nazivaju “izvještaji o zemljama”. I zapravo, skoro 20 godina nakon obećanja o članstvu iz Soluna, nijedna od zemalja Zapadnog Balkana nije se ni približila pridruživanju Evropskoj uniji. Čak i kada Komisija preporuči napredovanje neke zemlje u sljedeću fazu procesa proširenja, to često blokira jedna ili više država članica na osnovu razloga koji nemaju nikakve veze s razvojem događaja o kojima je Komisija izvještavala.
Konačno, birokratski jezik kojim se opisuje razvoj događaja previše se lako može različito tumačiti od strane vlada i onih koji ih pokušavaju smatrati odgovornim za sprovođenje – ili ne – reformi povezanih s evropskom agendom. Odgovarajući na kritike, Komisija je jasnije stavila svoju ocjenu stepena pripremljenosti, kao i preporuke za konkretne kriterijume. Ali razumijevanje o tome kako se zemlja poredi sa ostalima u regionu ili sa svojim vlastitim učinkom tokom vremena ostaje nedostižno. Vrlo tanka linija razdvaja „neophodni su dalji rad i politička posvećenost da bi se nastavile i produbile reforme i otklonili nedostaci“ od „nazadovanja“.
Značenje prvog se lako može izgubiti za obične ljude; ovo poslednje je svima jasno. Čak i kada je Komisija jasna u svom opisu situacije – kao što je bio slučaj s upućivanjem na zarobljavanje države u svom Izvještaju iz 2018. – oklijeva da ponovi kvalifikaciju u bilo kojem od svojih izvještaja o zemlji, ostavljajući otvorenim za koga bi to zapravo moglo biti relevantno .
Rezultat je propuštena prilika za pravu debatu o tome šta je urađeno, šta bi trebalo uraditi i, uopštenije, o čemu se tu radi. Bilo bi još važnije da izvještaje prate akcije – poput dodjele statusa kandidata Bosni i Hercegovini i liberalizacije viznog režima Kosovu.
Ranije ove godine, Ukrajina i Moldavija postale su kandidati za članstvo u EU. U izuzetno teškim okolnostima, ovo je bio podsjetnik zašto je evropski projekat važan. Ako ima bilo kakvih lekcija za Komisiju iz iskustva sa Zapadnim Balkanom, to je da govori jasno i da se pobrine da riječi ne budu obezvrijeđene nedostatkom akcije.
Prevod je uradio PCNEN.
Link na englesku verziju teksta.
NAPOMENA: Ovaj tekst je objavljen u partnerstvu sa European fund for the Balkans – predstavništvo Network of European Foundations
Stavovi iznešeni u ovom tekstu ne predstavljaju stavove redakcije portala PCNEN, što ne znači, nužno, da ne postoji podudarnost ili bliskost. Uredništvo PCNEN-a zadržava pravo da edituje komentare na tekst koji se postuju na portalu ili na PCNEN stranicama na društvenim mrežama Facebook i Twitter.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da ne želi da se miješa u izbore u Crnoj Gori.
U Crnoj Gori je lane bilo 45.675 firmi, što u odnosu na 2021. godinu kada ih je bilo 39.682, predstavlja povećanje od 15,1 odsto, objavila je Uprava za statistiku Crne Gore Monstat.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da će istući šefa Delegacije EU u BiH Johana Satlera.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da ne želi da se miješa u izbore u Crnoj Gori.
U Crnoj Gori je lane bilo 45.675 firmi, što u odnosu na 2021. godinu kada ih je bilo 39.682, predstavlja povećanje od 15,1 odsto, objavila je Uprava za statistiku Crne Gore Monstat.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da će istući šefa Delegacije EU u BiH Johana Satlera.
Leave a Reply
You must be logged in to post a comment.