Mrkojevići tuže državu, Vlada ne odustaje, ‘zelena partija’ ćuti

Objavljeno: 26.02.2022, 06:57h

Mještani mjesne zajednice Mrkojevići (opština Bar) su tužili državu Crnu Goru i građevinske kompanije ‘Trojan’ doo zbog kamenoloma koji je planiran u Veljoj Gorani (zaseok Mrkojevića). Tužbom traže da se poništi ugovor o koncesiji, sklopljen između Vlade Crne Gore i barske kompanije ‘Trojan’.

Pravni zastupnik mještana Veselin Radulović tvrdi da je Vlada prekršila više propisa dajući ovu koncesiju, na osnovu kojih je i sastavio tužbu. On navodi da građani Mrkojevića imaju „nesporan pravni interes“ da traže utvrđivanje ništavosti ugovora o dodjeli koncesije, jer on nesumnjivo proizvodi direktna „negativna dejstva i posljedice“ po njih.

“Sa izloženog tužilac (mještani Mrkojevića) predlaže da sud, nakon sprovedenog dokaznog postupka i zaključene glavne rasprave, donese sljedeću presudu – utvrđuje se ništavost Ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i ekspoloataciju pojave mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena ‘Velja Gorana’ Opština Bar i obavezuje se tuženi (država i ‘Trojan’) da solidarno tužiocu naknade parnične troškove“, piše u zaključku tužbenog zahtjeva.

Koncesija u Veljoj Gorani nikada nije verifikovana

Koncesija za kamenolom u Veljoj Gorani jedna je od mnogih kontovreznih koncesija koje su dodijeljene u tehničkom mandatu bivše vlade Demokratske partije socijalista čiji je premijer bio Duško Marković. Iako je potpisan mjesec dana prije formiranja nove vlade u decembru 2020, mještani Velje Goran su saznali za kamenolom tek kada su vidjeli građevinske mašine u svom selu.

Kompanija ‘Trojan’ dobila je koncesiju kao jedina prijavljena na konkursu, a njeu ponudu tenderska komisija jr ocijenila maksimalnih 100 bodova. Njihov pravni zastupnik Nikola Terzić tvrdi da su, iako jedini prijavljeni, ponudili mnogo višu cijenu od minimalnih 30.000 eura godišnje, odnosno više od 180.000 godišnje.

U tužbi Radulović navodi da koncesija nije data u skladu sa zakonom propisanom procedurom. Odluku o dodjeli koncesije za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju pojave mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena u Veljoj Gorani, tehnička vlada Duška Markovića donijela je iako nikada nije održala sjednicu. Takvu odluku nikada, kako piše u tužbi, nije ni verifikovala na nekoj od narednih sjednica.

“Uredbom o Vladi Crne Gore propisano je: da Vlada radi i odlučuje na sjednici (član 8. stav 1.); da Vlada radi i odlučuje ako sjednici prisustvuje više od polovine članova Vlade i odluke donosi većinom glasova prisutnih članova (član 9. stav 1 i 2) i da Vlada može, na predlog predsjednika Vlade, u hitnim i drugim naročito opravdanim slučajevima, bez održavanja sjednice, odlučiti o pojedinim pitanjima na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova Vlade, a da se odluka koja je donešena bez održavanja sjednice verifikuje na prvoj narednoj sjednici Vlade (član 10.)“, navedeno je u tužbi.

Donošenje odluke bez održavanja sjednice predstavlja izuzetak koji se primjenjuje isključivo kada postoje razlozi za hitno postupanje ili drugi naročito opravdani razlozi. U svakom slučaju, takva odluka mora se verifikovati na prvoj narednoj sjednici Vlade. U konkretnom slučaju, nije se radilo o hitnom ili drugom naročito opravdanom slučaju da bi Vlada mogla da donese odluku bez održavanja sjednice. Osim toga, radilo se o odluci Vlade u tehničkom mandatu, a iz odluke koja je objavljena u Službenom listu CG proizilazi da odluka nije ni verifikovana na prvoj narednoj sjednici Vlade.

Na zvaničnom veb sajtu Vlade Crne Gore nema podataka da je održana sjednica na kojoj je verifikovana odluka o dodjeli koncesije za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju pojave mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena ‘Velja Gorana’.

Osim na proceduralne, advokat Radulović ukazuje i na niz stavki iz ugovora koje nijesu u skladu sa zakonima Crne Gore, ali i na niz kršenja Ustavom zagarantovanih prava mještana (uglavnom se tiče prava na javno zdravlje). Na primjer, Vlada se obavezala ugovorom da će „obezbijediti proglašenje javnog interesa i nakon toga sprovesti postupak eksproprijacije za specificirane katastarske parcele u skladu sa dinamikom eksploatacije“. Međutim, javni interes za eksproprijaciju nepokretnosti utvrđuje se zakonom ili na osnovu zakona, a država može utvrditi javni interes za eksproprijaciju samo na osnovu posebnog elaborata, urađenog, takođe, u skladu sa zakonom.

„Dakle, prvotužena (država) se ne može unaprijed obavezati ugovorom da će obezbijediti proglašenje javnog interesa i da će nakon toga sprovesti postupak eksproprijacije. Na taj način tuženi su, suprotno zakonu, unaprijed utvrdili javni interes ugovorom“, navodi se u tužbi.

‘Trojan’ bi se i povukao, ali neće državni sekretar

Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), kojim rukovodi Mladen Bojanić, brani ovu koncesiju svim snagama. I pored svih nepravilnosti koje je pronašao pravni tim MZ Mrkojevići, u tom resoru smatraju da je dodjelom ove koncesije u potpunosti ispoštovana zakonska procedura i da je projekat dobar za mještane i državu.

„MKI je analiziralo kompletnu dokumentaciju vezanu za projekat kamenoloma ‘Velja Gorana’ i nije našlo ništa što se kosi za zakonskim procedurama. Naprotiv, benefiti za lokalnu zajednicu i državni budžet su jako značajni i smatramo da je u pitanju investicija sa velikom perspektivom. MKI smatra da ovu koncesiju ne treba raskidati, prije svega zato što ne postoji zakonski osnov a i stoga što smatramo da nije na štetu niti države, niti lokalne zajednice“, navodi se u odgovoru portparola Draška Lončara.

Ministarstvo, čini se, po ovom pitanju ima mnogo tvrđi stav nego i sam koncesionar. Predstavnici kompanije ‘Trojan’ su na jednom od zajedničkih sastanaka u Ministarstvu, kojem su prisustvovali i mještani, ponudio da se dogovori sa državom i odustane od koncesije.

„Ja neću da se zamjeram mojim Baranima“, kazao je predstavnik tog preduzeća.

PCNEN saznaje da se upravo državni sekretar Marko Perunović oštro protivio tom predlogu, nakon čega je došlo do verbalnog konflikta između njega i mještana, koji su demonstrativno napustili sastanak. Ipak, predstavnici Ministarstva nedavno su na sjednici Skupštine opštine Bar, održanoj povodom priče o kamenolomima u Mrkojevićima, pokazali dokument u kome se ne pominju ova dešavanja sa sastanka, već se navodi da su mještane „upoznali sa postupkom dodjele koncesije“ i „sa zaključcima da je postupak sproveden transparentno“.

Iz MKI su mještane upozorili da bi raskid ugovora sa kompanijom ‘Trojan’ podrazumijevao plaćanje velikih penala iz džepa svih građana (budžeta) na račun neostvarene a projektovane dobiti koncesionara. Isto je Lončar odgovorio i na pitanja PCNEN-a.  Pritom je sugerisao novinaru PCNEN-a da svoju „novinarsku pažnju“ usmjeri na drugi „nelegalni kamenolom“ blizu Velje Gorane, kao da je institucionalna moć u rukama novinara, a ne Ministarstva.

“Sugerišemo vam da se fokusirate na nelegalnu proizvodnju kamena na lokaciji koja se nalazi jako blizu lokacije  Velja Gorana, i što je jako interesantno, prema njoj ne postoji otpor lokalne zajednice”, poučio nas je  Lončar.

Mještani Velje Gorane u početku su protestovali samo protiv ovog kamenoloma, ali u posljednjim saopštenjima jasno ističu da su protiv svih predviđenih kamenoloma na teritoriji Mrkojevića, poljoprivredne oaze Bara. Ista odluka donesena je i na sjednici Skupštine opštine Bar, koju su podržali svi odbornici. Pored gradske deponije ‘Možura’, koja se nalazi u Mrkojevićima, u planskim dokumentima koji se tiču toga sela upisano je još nekoliko kamenoloma.

default

URA napala kamenolom, pa se sjetila da postoji zakon

Kamenolom u Veljoj Gorani osudili su predstavnici svih političkih partija na lokalnom nivou, a u posljednje vrijeme najglasnije su upravo one partije koje su dale koncesiju i omogućile urbanističko tehničke uslove za građevinske radove. Riječ je o predstavnicima Demokratske partije socijalita koji su na čelu barske lokalne vlasti.

Prvi su protiv kamenoloma ustali predstavnici građanskog pokreta URA, u koje su mještani polagali veliku nadu s obzirom na to da je njihov predsjednik „dijete tog kraja“, ali i zato što njima blizak „ekspert“ rukovodi Ministarstvom kapitalnih investicija. Osim toga, riječ je o partiji ‘zelenih’ koja je u predizbornoj kampanji obećavala ekološku Crnu Goru i raskid sa starim praksama uništavanja životne sredine. Međutim, kada su ustale i druge partije, URA se povukla, a „eksperti“ bliski njihovoj partiji počeli su tvrdo da se zalažu za  kamenolom. Zbog toga ih je predstavnica mještana Velje Gorane Edina Osmanović javno prozvala na sjednici lokalne skupštine.

Nepotpisani „medijski tim“ građanskog pokreta URA na pitanja PCNEN-a odgovorio je da Crna Gora treba da se razvija kao ekološka, turistička i zemlja koja treba da se bazira na organskoj proizvodnji. Dodali su da je priroda naš najveći kapital.

„Elaborat za izgradnju kamenoloma na ovoj lokaciji još uvijek nije donesen, što znači da se na navedenoj lokaciji ne vrši eksploatacija kamena niti se to može raditi dok se ne završe istražne radnje. Koliko smo upoznati, trenutno se rade istražne radnje za koje je firma investitora dobila elaborat od nadležnih institucija. Svjesni smo da se određeni prirodni resursi moraju koristiti kako bi se realizovali neki jako važni projekti u državi, ali ti resursi ne bi smjeli biti u blizini naseljenih područja, te nam nije jasno kako je DPS u Baru, a onda i DPS na državnom nivou, dozvolio da ovaj projekat dođe pred svršen čin”, navedeno je u odgovoru iz URA.

Sumnje mještana produbile su riječi potpredsjednika GP URA Gorana Đurovića, ujedno i vlasnika barske kompanije ‘Cerovo’, koji je njima hvalio kompaniju ‘Trojan’ kao dobrog privrednika i predlagao dogovor sa koncesionarom. Sa druge strane, nakon formiranja Vlade, kompanija ‘Trojan’ je angažovala advokata Nikolu Terzića za pravnog zastupnika, kumovski povezanog sa funkcionerima GP URA.

Iz URA su istakli da Đurović nije zastupao gradnju kamenoloma u Veljoj Gorani, ali ni da Terzić nije koristio relacije u GP URA kako bi uticao na aktivnosti vezane zao kamenolom.

Đurović je za PCNEN demantovao da je na bilo koji način uključen u pregovore oko kamenoloma, niti da je na bilo koji način pokušao da pacifikuje mještane Velje Gorane.

“Ja tamo nikad nisam bio, a mještane tog sela znam kao časne i radne ljude”, kazao je Đurović.

Na pitanju novinara PCNEN-a, da li je povezao neke mještane Velje Gorane i vlasnika kompanije ‘Trojan’ kako bi razgovarali, kazao je da u tome ne vidi nista sporno. Tvrdi da koncesionara zna kao poštenog privrednika i da nije čuo nista loše za njega.

“Građanski pokret URA ne može da ide protiv zakona, a koliko sam informisan, ‘Trojan’ je posao dobio u skladu sa zakonskom procedurom. Sa druge strane, URA podržava građane i njihovo ustavno pravo da protestuju zbog ugrožavanja životne sredine”, kazao je Đurović za PCNEN.

Terzić: Zašto se traži odgovornost MKI i GP URA, a ne onih koji su dali koncesiju?

Advokat Nikola Terzić ne može da razumije napade na Ministarstvo kapitalnih investicija i GP URA, a da ih nema na one koji su dali koncesiju za kamenolom. On je demantovao informacije da se sastajao sa funkcionerima „zelene partije“ i sa njima razgovarao o kamenolomu.

Terzić tvrdi da je koncesionar nudio niz ustupaka lokalnoj zajednici i da je raspoložen da učini sve kako bi radio „u dobrim odnosima sa zajednicom“.

„’Trojan’ je tražio od Agencije za zaštitu životne sredine dozvolu da počne da radi istraživanja na lokalitetu za koji je dobio koncesiju. Zar to dovoljno ne govori o njegovim namjerama? Ne sjećam se kada je drugi koncesionar to tražio, iako je to propisano zakonom. I Agencija mu je tražila niz uslova prije nego počne sa istraživanjima, i sve ih je ispunio“, kazao je Terzić.

Ističe da ne zna nikog iz GP URA kome bi bilo ko mogao da promijeni uvjerenja ili da ga navede da djeluje suprotno od onog kako je naumio. Terzić kaže da mu nije jasno ni kako pored toliko javnih rasprava u Skupštini barske opštine, mještani tvrde da nisu upoznati sa tim da je u njihovom selu ucrtan kamenolom.

„A imaju tri odbornika u gradskom parlamentu“, kaže Terzić za PCNEN.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Osmanović: Zbog profita jednog biznismena, treba cijelo jedno selo da ode u propast (VIDEO)

 

‘Tjeraju nas da se selimo’

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply

Blogovi

Logujte se ili registrujte




Forgot?
Register