Pandorini papiri: Poslanici EP traže istrage, oštre mjere i nove propise, pomenut Đukanović

Objavljeno: 21.10.2021, 20:47h

U rezoluciji donesenoj s 578 glasova za, 28 protiv i 79 suzdržanih, poslanici Evropskog parlamenta su naveli najhitnije mjere koje EU mora poduzeti kako bi se zatvorile rupe u zakonu koje trenutačno omogućuju masovno izbjegavanje plaćanja poreza, pranje novca i utaju poreza. Zatražili su i da Komisija poduzme pravne mjere protiv država članica koje ne provode postojeće zakonodavstvo pravilno. Posebnu su kritiku uputili sadašnjim i bivšim premijerima i ministrima država članica čije su aktivnosti razotkrivene u Pandorinim dokumentima.

Rezolucija je rezultat ogorčenja koje su zastupnici izrazili na plenarnoj sjednici u listopadu, održanoj dva dana nakon objave prvih saznanja o Pandorinim dokumentima, prenosi europarl.europa.eu.

Treba prevrnuti svaki kamen

Danas donesena rezolucija poziva nacionalna tijela država članica da pokrenu temeljite istrage svih prekršaja razotkrivenih u Pandorinim dokumentima koji su počinjeni u njihovim jurisdikcijama i da provedu finansijsku reviziju svih osoba koje se spominju u njima. Od Komisije se traži da analizira otkrića, utvrdi je li potrebno novo zakonodavstvo i razmotri treba li preduzeti pravne mjere protiv nekih država članica. Zastupnici smatraju da bi i evropski javni tužitelj trebao procijeniti je li potrebno pokrenuti posebne istrage.

Posebno su osudili sadašnje i bivše evropske političare: češkog premijera Andreja Babiša, kiparskog predsjednika Nicosa Anastasiadesa, nizozemskog ministra finansija Wopkea Hoekstru, bivšeg britanskog premijera Tonija Blaira te bivšeg malteškog ministra i evropskog povjerenika Johna Dallija, čija se imena spominju u Pandorinim dokumentima.

U rezoluciji se kritikuje i predsjednik Azerbajdžana Ilham Alijev i crnogorski predsjednik Milo Đukanović.

Više o stvarnim vlasnicima i provedbi dogovorenih pravila

Parlament poziva države članice i Komisiju da ulože veće napore u utvrđivanje stvarnih vlasnika fiktivnih preduzeća i razmjenu informacija o njima. Poslanici su istaknuli i da brojne države članice kasne s sprovođenjem postojećih pravila za sprječavanje pranja novca i izbjegavanja plaćanja poreza te pozivaju Komisiju da se pozabavi time. Od Komisije se traži i da iznese predloge o programima „zlatnih pasoša” i sticanja prava na boravak, te da ocijeni efikasnost identifikacije politički izloženih osoba i pojačane dubinske analize.

Nova, stroža pravila biće besmislena ako se postojeća pravila ne primjenjuju dosljedno i ako nacionalna tijela diljem Unije ne budu bolje sarađivala, stoji u rezoluciji, te se poziva na ulaganje više sredstava i dobre volje u to područje. Komisija bi trebala procijeniti imaju li financijsko-obavještajne jedinice dostatna sredstva.

Crna lista poreznih oaza – „neefikasni instrument”

U rezoluciji se Unijina crna lista poreskih oaza naziva „neefikasnim instrumentom” koji ne može dosegnuti najgore prekršitelje. Na primjer, dvije trećine fiktivnih preduzeća navedenih u Pandorinim dokumentima registrovano je na Britanskim Djevičanskim ostrvima, a ta zemlja nije na Unijinoj crnoj listi. Poslanici zato predlažu brojne načine za poboljšanje liste, uključujući proširenje popisa praksi koje su tipični pokazatelji poreskee oaze i reformisanje postupka odlučivanja o uvrštenju zemalja na listu. Početkom oktobra poslanici su donijeli detaljniju rezoluciju o tom pitanju.

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply