Energetska zajednica još uvijek nema cilj smanjenja emisija gasova staklene bašte do 2030. godine, kao ni ciljeve za obnovljivu energiju i energetsku efikasnost, iako je postavljanje tih ciljeva prioritet od 2017. godine.

Izvještaj jasno navodi da Savjet ministara, najviši organ Energetske zajednice, nije usvojilo smjernice za dekarbonizaciju, kao što se nije pozabavio stalnim kršenjem pravnih tekovina od svojih strane svojih članova, kaže se u saopštenju Mreže za klimatske akcije.

Ovi zadaci i dalje ostaju neispunjeni, iako je 2020. trebala biti odlučujuća godina za postavljanje jasnih ciljeva smanjenja emisija do 2030. godine, kao i konkretnih strategija za njihovo postizanje kako bi se ubrzala energetska tranzicija u zemljama Energetske zajednice.

“Hronična zavisnost zapadnog Balkana od uglja rezultira kontinuiranim lošim zdravljem i ranom smrću u regionu i šire. Zavisnost ove veličine zahtijeva viziju, ambiciju, odluku, sada, za prelazak na održiv, klimatski prihvatljiv i zdrav energetski sistem“, rekla je Vlatka Matković, viša službenica za zdravstvo i energetiku u Savezu za zdravlje i životnu sredinu (HEAL).

Energetska zajednica je formirana potpisivanje Sporazuma o formiranju energetske zajednice 2005. godine, kada je i Crna Gora, zajedno sa Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Makedonijom, Albanijom, postala potpisnica ovog sporazuma. 2009. godine je Energetskoj zajednici pristupila i Ukraina i Moldavija.