Dobro drvo

Objavljeno: 25.10.2019, 14:35h

Piše: Mirjana MARKOVIĆ

Književno-muzička kuća

Strategijski cilj ove investicije je uticaj na poboljšanje socio-kulturne scene. Odnosi se na podizanje svijesti lokalnog stanovništva, pružanje mogućnosti za drugačiji način života od uobičajenog. Razvoj kulture življenja i kvaliteta života populaciji svih uzrasta, kroz dodatnu edukaciju i učenje, i cjeloživotno učenje u oblasti književnosti i muzike.

Kultura u svijetu, inače, trpi jednu doktrinu, a to je da svijet, odnosno čovječanstvo počiva i opstaje na ekonomskom napretku, da su materijalna proizvodnja i poslovni odnosi, fokus energije čovečanstva i brige države, a da kultura treba sama da se izbori kako za svoj opstanak, tako i za sopstveni napredak. Da li kultura kao opšti interes treba da bude pod okriljem države da bi mogla da preživi teška vremena? Da li je isključivo surovo tržište ono koje će presuditi šta valja i šta je kulturno dobro, a šta nije? Da li je vrijedno pažnje jedino ono što je tržište prepoznalo kao profitabilno, dok ideje i kreacije koje nisu uspjele da se prodaju ni ne zavređuju pažnju javnosti? To su neke od dilema koje na mnogim skupovima pokušavaju da razriješe kulturolozi, profesori, ekonomisti.

Ulazak komercijalne svijesti u dovelo je do žudnje za brzim bogaćenjem što je dovelo do procvata igara na sreću i sive ekonomije, pa i povećanja stope kriminala. U takvim uslovima gdje je kultura postala paravan iza koga se odvijaju neke druge aktivnosti javlja se potreba za kulturom u njenom punom smislu, kao sastavnom dijelu života, razvoja, radosti i kreativnosti. Kultura je ta koja postoji da bi isprovocirala, aktivirala, pokrenula, da bi zapošljavala, ali ne samo u smislu da bi stvarala radna mjesta.

Ipak, u sveopštoj vladavini liberalne ekonomije sve postaje tržišno, pa i kultura je tržišna, politika je tržišna, svuda se traže potrošači kome će se prodati “roba” i ostvariti neki određeni profit. Negirati tržište bila bi opet jedna velika iluzija, jer je danas teško naći dobrog mecenu ili jaku državu koja će dovoljno brinuti o kulturi. Zato je, u cilju održivosti kulture, potrebno uspostaviti neku ravnotežu.

Takođe treba imati u vidu potrebu očuvanja kulture kao nacionalnog obilježja, odnosno kulture u širem smislu riječi. Primjera radi, prilikom štampanja nekih knjiga i publikacija vezanih za muzeologiju ili
arheologiju ne može se očekivati da se napravi profitabilan proizvod, ali one su činjenično neophodne. Bez obzira na ekonomsku neopravdanost, za njihovo štampanje mora se naći izvor finansiranja. Slično je i sa kulturnim događajima kada se radi o manifestacijama za koje ne postoji dovoljno interesovanje.

U novije vrijeme javlja se, kako je već pomenuto, savremeni vid mecenstva koji sve više prožima komercijalni sektor u vidu holističkog pristupa poslovanju, a ima za cilj stvaranje dobrog rejtinga i imidža kompanija sa etičkog stanovišta. To je, takođe, dobar put da kultura i ekonomija nađu zajednički interes. Osim etičkih motiva za ulaganje u kulturu, komercijalni sektor je prepoznao kulturu kao jedan od načina za osvježavanje sopstvenog proizvoda koji nudi na tržištu. Određeni elementi kulturnog stvaralaštva se prepoznaju kao dodatna vrijednost ekonomskog dobra koji se nudi u vidu tzv.proširenog proizvoda ili paket proizvoda. Ovakav vid saradnje naročito je izražen u turizmu. Ipak i ostale privredne grane sve više nalaze interosovanje za kulturu kroz koncept holističkog marketinga, odnosno njegovog dijela, društveno odgovornog marketinga o kojemu je već bilo riječi.

O svemu ovome je bilo riječi iz razloga što se želi potaknuti društvena zajednica, odnosno lokalne vlasti da pomognu u održavanju ovakvih ideja donirajući prostore kojima raspolažu u pomenutu svrhu.

Taktički ciljevi:- dostupnost velikog izbora literature mladima;

– publikovanje manje poznatih naslova;
– učenje na zabavan i kreativan način;
– obrazovanje iz oblasti muzike kroz radionice i seminare;
– cjeloživotno obrazovanje i učenje starije populacije;
– otvaranje novih radnih mjesta;
– omogućavanje mladima da na kreativan način koriste svoje vrijeme, odvraćajući ih od kafana i kladionica;
– održavanje muzičko/dramsko/poetskih večeri (maratona) na određenim lokalitetima koje mladi vole u cilju njihovog unapređenja sa aspekta prostornog planiranja;
– omogućavanje mladima da kroz razne kreativne sadržaje utiču na upravljanje lokalnom zajednicom;

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply

Blogovi

Logujte se ili registrujte




Forgot?
Register