Iz Udruženja geografa u Bosni i Hercegovini ističu da protestuju zbog nakane bh. parlamataraca da “ratifikuju” granice Bosne i Hercegovine s Republikom Crnom Gorom.

“Ratifikacija se ne može i ne smije sprovesti na dio teritorija krajnjeg jugoistočnog dijela Bosne i Hercegovine toponomastičkog imena Sutorina, koji je plod voluntarstičkog dogovora nekadašnjih predsjednika dvije susjedne republike u bivšoj zajedničkoj državi”, saopšteno je iz Udruženja geografa u Bosni i Hercegovini.

U Udruženju smatraju da su dosadašnje reakcije autora-patriota potpuno opravdane jer s pravom upozoravaju političare da ne ratifikuju granicu sa Republikom Crnom Gorom, jer na taj način dio legitimnog prostora Bosne i Hercegovine ustupaju susjedu, prenosi Fena.

“Nema niko pravo da ratifikuje sporazum kojeg nema. Isto tako nema niko pravo da legalizuje voluntarističke dogovore, koji nikada nisu ratifikovani u zvaničnim republičkim organima. Ostaje nejasno kako i na osnovu kojih elemenata će to uraditi današnji političari. Trabaju obnoviti znanje da je Bosna i Hercegovina priznata u granicama Berlinskog kongresa iz 1878. Berlinski kongres je potvrdio teritoriju uključujući i Sutorinu, geografski horion, o čemu svjedoči topografska karta, list Trebinje, mjerila 1:150.000 iz 1884, dakle nakon Berlinskog kongresa”, stoji u saopštenju.

“Komisija za granice i eksperti radili su na utvrđivanju granice između Bosne i Hercegovine i Crne Gore i za njih nije bilo ništa sporno sem jednog dijela gdje je odlučeno da ona ide potokom. Oni su Savjetu ministara BiH predložili da verifikuje granicu između BiH i Crne Gore. To ćemo sjutra razmatrati na sjednici Savjeta ministara BiH i vidjećemo kakav će stav biti. Čuo sam proteklih dana kako neki otvaraju neka pitanja kao sporna”, rekao je u izjavi za Anadoliju Sredoje Nović, ministar civilnih poslova BiH.

Državni ministri prihvatili su sredinom septembra prošle godine prijedlog da se na dijelu neusuglašene granične crte između Foče i Pljevalja ona povuče prirodnom granicom – potokom koji dijeli ovo područje na dva približno ista dijela: sjeverni dio pripao je Crnoj Gori, a južni dio BiH.

Potom je Državno povjerenstvo za granicu BiH, u skladu s ovim zaključkom, sprovelo aktivnosti na identifikaciji i opisu granice s Crnom Gorom.

Ranije je bilo inicijativa iz Bosne i Hercegovine da se u razgovorima sa Crnom Gorom otvori pitanje Sutorine, odnosno da sedam kilometara dugačko primorje sa rijekom i mjestom Sutorina, Igalom, Njivicama i drugim selima pravno pripadaju unutar granica BiH.Vlasti u BiH takve inicijative o promjenama granica na tom području nikada zvanično nisu inicirale.

Dužina granice između Bosne i Hercegovine i Crne Gore iznosi 268 kilometara i u početku je razmatrana u okviru razgovora o granici između BiH i tadašnje SRJ, te Bosne i Hercegovine i Državne Zajednice Srbije i Crne Gore, a potom su, od osamostaljenja Crne Gore, započeti razgovori povjerenstava za granice Bosne i Hercegovine i Crne Gore.