Objavljeno: 30.01.2013, 17:07h
Čaja Stojka, Romkinja koja je preživjela holokaust i svojim slikama i pisanjem privukla pažnju svijeta na patnju Roma pod nacistima, umrla je u 79. godini, javlja AP. Stojka je kao djevojčica preživjela koncentracione logore i sa 12 godina je bila oslobodjena iz Bergen-Belsen kampa. Njen otac i brat nastradali su u Aušvicu, dok su majka i četiri rodjaka preživjela. Budimpeštanka Evropska romska kulturna fondacija opisala je kao ključnu figuru istorije, umjetnosti i književnosti romske kulture u Evropi, a za njene slike su naveli da “otjelotvoruju tugu u tijelima i duhu žrtava”. Stojka je rođena u Austriji 1933. gdje se njena porodica izdržavala od prodaje konja. Nacisti su Stojku i njenu porodicu deportovali u logore zajedno sa drugim Romima, homoseksualcima i političkim protivnicima, podsjeća RSE. Po oslobađanju iz Bergen-Belsena, vratila se u Austriju gdje se izdržavala prodajući tepihe. Slikarstvom je počela da se bavi u poznim 50im često koristeći prste ili čačkalice umjesto četkice, a glavni motiv bili su joj koncentracioni logori smrti. Pažnju svjetske javnosti na stradanja Roma privukla je atobiografijom iz 1988. i filmom koji je o njoj snimljen.
Čaja Stojka, Romkinja koja je preživjela holokaust i svojim slikama i pisanjem privukla pažnju svijeta na patnju Roma pod nacistima, umrla je u 79. godini, javlja AP.
Stojka je kao djevojčica preživjela koncentracione logore i sa 12 godina je bila oslobodjena iz Bergen-Belsen kampa. Njen otac i brat nastradali su u Aušvicu, dok su majka i četiri rodjaka preživjela.
Budimpeštanka Evropska romska kulturna fondacija opisala je kao ključnu figuru istorije, umjetnosti i književnosti romske kulture u Evropi, a za njene slike su naveli da “otjelotvoruju tugu u tijelima i duhu žrtava”.
Stojka je rođena u Austriji 1933. gdje se njena porodica izdržavala od prodaje konja. Nacisti su Stojku i njenu porodicu deportovali u logore zajedno sa drugim Romima, homoseksualcima i političkim protivnicima, podsjeća RSE.
Po oslobađanju iz Bergen-Belsena, vratila se u Austriju gdje se izdržavala prodajući tepihe. Slikarstvom je počela da se bavi u poznim 50im često koristeći prste ili čačkalice umjesto četkice, a glavni motiv bili su joj koncentracioni logori smrti.
Pažnju svjetske javnosti na stradanja Roma privukla je atobiografijom iz 1988. i filmom koji je o njoj snimljen.
Piše: Ljiljana VUKOVIĆ
Пише: Војин ГРУБАЧ
Iz uprave SMATSA su najavili da će protiv odgovornih za uznemiravanje javnosti i iznošenje neistina biti pokrenute mjere u skladu sa zakonom.
Piše: Ljiljana VUKOVIĆ
Пише: Војин ГРУБАЧ
Iz uprave SMATSA su najavili da će protiv odgovornih za uznemiravanje javnosti i iznošenje neistina biti pokrenute mjere u skladu sa zakonom.
Leave a Reply
You must be logged in to post a comment.