Umrla Čaja Stojka, simbol romske kulture i patnje

Objavljeno: 30.01.2013, 17:07h

Čaja Stojka, Romkinja koja je preživjela holokaust i svojim slikama i pisanjem privukla pažnju svijeta na patnju Roma pod nacistima, umrla je u 79. godini, javlja AP. Stojka je kao djevojčica preživjela koncentracione logore i sa 12 godina je bila oslobodjena iz Bergen-Belsen kampa. Njen otac i brat nastradali su u Aušvicu, dok su majka i četiri rodjaka preživjela. Budimpeštanka Evropska romska kulturna fondacija opisala je kao ključnu figuru istorije, umjetnosti i književnosti romske kulture u Evropi, a za njene slike su naveli da “otjelotvoruju tugu u tijelima i duhu žrtava”. Stojka je rođena u Austriji 1933. gdje se njena porodica izdržavala od prodaje konja. Nacisti su Stojku i njenu porodicu deportovali u logore zajedno sa drugim Romima, homoseksualcima i političkim protivnicima, podsjeća RSE. Po oslobađanju iz Bergen-Belsena, vratila se u Austriju gdje se izdržavala prodajući tepihe. Slikarstvom je počela da se bavi u poznim 50im često koristeći prste ili čačkalice umjesto četkice, a glavni motiv bili su joj koncentracioni logori smrti. Pažnju svjetske javnosti na stradanja Roma privukla je atobiografijom iz 1988. i filmom koji je o njoj snimljen.

Čaja Stojka, Romkinja koja je preživjela holokaust i svojim slikama i pisanjem privukla pažnju svijeta na patnju Roma pod nacistima, umrla je u 79. godini, javlja AP.

Stojka je kao djevojčica preživjela koncentracione logore i sa 12 godina je bila oslobodjena iz Bergen-Belsen kampa. Njen otac i brat nastradali su u Aušvicu, dok su majka i četiri rodjaka preživjela.

Budimpeštanka Evropska romska kulturna fondacija opisala je kao ključnu figuru istorije, umjetnosti i književnosti romske kulture u Evropi, a za njene slike su naveli da “otjelotvoruju tugu u tijelima i duhu žrtava”.

Stojka je rođena u Austriji 1933. gdje se njena porodica izdržavala od prodaje konja. Nacisti su Stojku i njenu porodicu deportovali u logore zajedno sa drugim Romima, homoseksualcima i političkim protivnicima, podsjeća RSE.

Po oslobađanju iz Bergen-Belsena, vratila se u Austriju gdje se izdržavala prodajući tepihe. Slikarstvom je počela da se bavi u poznim 50im često koristeći prste ili čačkalice umjesto četkice, a glavni motiv bili su joj koncentracioni logori smrti.

Pažnju svjetske javnosti na stradanja Roma privukla je atobiografijom iz 1988. i filmom koji je o njoj snimljen.

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply