Objavljeno: 20.02.2012, 00:02h
STEVO MUK: Radovalo bi me ako se na nekom sljedecem popisu, pitanja nacije i vjeroispovijesti ne budu upisivala /tražila da se upišu maloljetnicima. Tako statistika ne bi značajnije bila na gubitku, a sloboda bi bila na dobitku.
Stevo MUK, profesionalno angažovan u nevladinom sektoru, predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa
Duško VUKOVIĆ: Šta za tebe znači nacionalni identitet i koliko ti je bitan?
Stevo MUK: O nacionalnom identitetu razmisljam obično u trenutku dok upisujem odgovor na to pitanje u neki obrazac, formular, popisnicu. Drugim riječima, ne razmišljam mnogo, osim kada pod agresivnom medijskom paljbom to pitanje dolazi u prvi plan uglavnom ostrašćenih i manipulativnih političkih rasprava.
U mom slučaju nacionalni identitet se bitno drugačije ili objektivno teže može odrediti od većine drugih. Naša porodica je nakon pada Napoleona i Bečkog kongresa u Crnu Goru došla iz Austrije, iz oblasti Tirol. Tradicionalno smo pripadali katoličanstvu, mada postoje neki izvori koji upućuju na ranije jevrejsko porijeklo. Od dvadesetih godina prošlog vijeka naovamo, moji preci su, uglavnom, komunisti ateisti.
Unazad nekoliko generacija, moji preci su se izjašnjavali kao Crnogorci, što i ja činim danas. Crnogorac je u mom slučaju oznaka pripadnosti Crnoj Gori, pripadnost moje pokojne majke, babe, prababe koje su bile/jesu Crnogorke.
Na ovom popisu odbio sam da upišem nacionalnost našoj djeci. Valjda će jednog dana imati pravo da sami izaberu.
U svakom slučaju, kod nas ”stvari nisu čiste“ sa identitetom. Znam da druge, one ”čiste“, koji takođe imaju 20 miliona predaka, te dileme mnogo ne brinu.
DV: Da li to što roditelji upisuju nacionalnost svojoj djeci – što ste ti i supruga izbjegli da učinite – smatraš kršenjem ljudskih prava djece? Kakve, u krajnjem slučaju, mogu biti negativne posljedice takvog činjenja?
SM: Pretpostavljam da nije riječ o kršenju dječjih prava. Više je riječ o jednom statističkom zahtjevu koji se kosi sa mojom logikom, odnosno isključivo uvažava objektivni pristup određenju nacije. Drugim riječima, roditelji će po toj logici upisati svojoj djeci ono što su i oni sami. Odnosno, po pravilu će upisati onako kako se osjeća otac.
Posljedica takvog pristupa naročito je sporna u Crnoj Gori, gdje u istim porodicama imate sasvim različita nacionalna osjećanja (jedan brat Srbin, drugi brat Crnogorac).
Takođe, na taj način se unaprijed određuje i nečiji odnos prema Bogu i, istovremeno, vrši izbor vjeroispovijesti.
Radovalo bi me ako se na nekom sljedecem popisu, pitanja nacije i vjeroispovijesti ne budu upisivala /tražila da se upišu maloljetnicima. Tako statistika ne bi značajnije bila na gubitku, a sloboda bi bila na dobitku.
DV: Kakvo crnogorstvo bi moglo biti prihvatljiv okvir za sve u Crnoj Gori, nezavisno od etničke pripadnosti?
SM: Isključivo ono koje je pokušaj da se drugačije opiše veza pojedinca sa državom Crnom Gorom.
Ako bi neko sugerisao da postoji crnogorstvo koje je nešto više od etničke pripadnosti, a manje od državljanstva, onda bi to bio pogrešan put.
Smatram da danas na Balkanu nije moguće graditi neki novi integralistički pojam nacije.
U suprotnom, neko bi mogao da vas, možda, sa istim pravom pita: ”Kakvo srpstvo bi moglo biti prihvatljiv okvir za sve u Crnoj Gori, nezavisno od etničke pripadnosti?“
Devedesetih je u Srbiji promovisan koncept po kojem postoje Srbi pravoslavci, Srbi katolici i Srbi islamske vjeroispovijesti.
Znam da danas u Crnoj Gori postoje takve tendencije –uspostaviti integralni nacionalni identitet u okviru kojeg postoje Crnogorci pravoslavci, Crnogorci katolici i Crnogorci islamske vjeroispovijesti.
Nisam pristalica takvog koncepta. Smatram da nam ne trebaju te vrste eksperimenata. Protivim se svakoj intervenciji sa strane u prostor identiteta. Osjećaj identiteta treba prepustiti ljudima i ne miješati se tražeci bolja rješenja za njih same.
Odlazeći predsjednik SAD Donald Tramp naredio je da se skine oznaka povjerljivosti sa brojnih dokumenata povezanih sa istragom Federalnog istražnog biroa koja je pokrenuta 2016. godine zbog navodnog miješanja Rusije u predsjedničke izbore u Americi, saopšteno je iz Bijele kuće.
Specijalno državno tužilaštvo, na čijem čelu je Milivoje Katnić, nadležno je za ispitivanje tvrdnji koje je ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović iznijela na pres-konferenciji održanoj 11. januara, povodom nacionalne strategije o imunizaciji, saopšteno je Danu iz Osnovnog tužilaštva Podgorica. Ministarka zdravlja je optužila svog prethodnika Kenana Hrapovića da je zbog njegovog propusta došlo do zastoja u pregovorima o nabavci vakcina, čime je ugrozio javno zdravlje. Pošto se sadašnji i bivši ministar međusobno optužuju za kašnjenje vakcina, tužilaštvo bi trebalo da ispita ko je odgovoran. Posebno ako se zna da u regionu daju već drugu dozu vakcine, a kod nas je najavljeno da će stići krajem januara. “Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici kontinuirano prati medijska izvještavanja i javne nastupe javnih funkcionera i uvijek po službenoj dužnosti reaguje kada ocijeni da su u izvještavanjima i nastupima iznijeti ne samo osnovi sumnje, već i indicije da je učinjeno krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti iz njegove stvarne nadležnosti. U konkretnom to nije slučaj, a s obzirom da se u javnom nastupu ministarke zdravlja eventualno ukazuje na nepravilan i nezakonit rad bivšeg ministra zdravlja i direktora Fonda za zdravstveno osiguranje, može se raditi o krivičnom djelu iz stvarne nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva, koje je nadležno za krivično gonjenje javnih funkcionera za krivično djelo zloupotreba službenog položaja”, navodi se u odgovoru koji je Danu uputio Vukas Radonjić, državni tužilac i portparol u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici. Ministarka zdravlja je tokom pomenute konferencije za novinare saopštila da je njen prethodnik Kenan Hrapović odgovorio samo na prvi mejl poljske ambasade, upućen 18. avgusta 2020. Poljska ambasada je 20. avgusta poslala novi mej l sa dodatnim objašnjenjem i pitanjima, ali bivši ministar nije smatrao da je na njih neophodno odgovoriti. Borovinić Bojović je kazala da se poljska ambasada obratila novom sazivu vlade 31. decembra prošle godine, a istog dana im je odgovoreno i sklopljen je dogovor. “Moguće da bivši ministar Hrapović ne zna da je najčešće potrebno komunicirati u više navrata da bi se postigao ozbiljan međudržavni dogovor”, rekla je tada, između ostalog, Borovinić Bojović. Hrapović je reagovao na tu izjavu ministarke zdravlja, tvrdeći da nije istina da nisu odgovorili na zahtjev Poljske. “Evo dokaza o (ne)istinama koje, po ko zna koji put, iznosi Jelena Borovinić Bojović. Na njihovu žalost, sve smo radili transparentno i brinuli o svakom centu naših građana. Nismo radili ništau tajnosti i bez jasnih podataka o cijeni i uslovima pod kojim bismo trošili novac građana. Da bismo nastavili komunikaciju sa Republikom Poljskom, očekivali smo da nam dostave informacije, kao što smo i tražili, po kojoj cijeni bi Crna Gora mogla da kupi vakcine i koje količine vakcina bi mogla kupiti od Republike Poljske, što se nije desilo do kraja mandata prethodne vlade”, naveo je Hrapović.
Unatoč bizarnim idejama koje zastupaju pripadnici ovih pokreta, treba ih itekako ozbiljno shvatiti, prije svega jer otvoreno zastupaju nasilje i rasizam
Odlazeći predsjednik SAD Donald Tramp naredio je da se skine oznaka povjerljivosti sa brojnih dokumenata povezanih sa istragom Federalnog istražnog biroa koja je pokrenuta 2016. godine zbog navodnog miješanja Rusije u predsjedničke izbore u Americi, saopšteno je iz Bijele kuće.
Specijalno državno tužilaštvo, na čijem čelu je Milivoje Katnić, nadležno je za ispitivanje tvrdnji koje je ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović iznijela na pres-konferenciji održanoj 11. januara, povodom nacionalne strategije o imunizaciji, saopšteno je Danu iz Osnovnog tužilaštva Podgorica. Ministarka zdravlja je optužila svog prethodnika Kenana Hrapovića da je zbog njegovog propusta došlo do zastoja u pregovorima o nabavci vakcina, čime je ugrozio javno zdravlje. Pošto se sadašnji i bivši ministar međusobno optužuju za kašnjenje vakcina, tužilaštvo bi trebalo da ispita ko je odgovoran. Posebno ako se zna da u regionu daju već drugu dozu vakcine, a kod nas je najavljeno da će stići krajem januara. “Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici kontinuirano prati medijska izvještavanja i javne nastupe javnih funkcionera i uvijek po službenoj dužnosti reaguje kada ocijeni da su u izvještavanjima i nastupima iznijeti ne samo osnovi sumnje, već i indicije da je učinjeno krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti iz njegove stvarne nadležnosti. U konkretnom to nije slučaj, a s obzirom da se u javnom nastupu ministarke zdravlja eventualno ukazuje na nepravilan i nezakonit rad bivšeg ministra zdravlja i direktora Fonda za zdravstveno osiguranje, može se raditi o krivičnom djelu iz stvarne nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva, koje je nadležno za krivično gonjenje javnih funkcionera za krivično djelo zloupotreba službenog položaja”, navodi se u odgovoru koji je Danu uputio Vukas Radonjić, državni tužilac i portparol u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici. Ministarka zdravlja je tokom pomenute konferencije za novinare saopštila da je njen prethodnik Kenan Hrapović odgovorio samo na prvi mejl poljske ambasade, upućen 18. avgusta 2020. Poljska ambasada je 20. avgusta poslala novi mej l sa dodatnim objašnjenjem i pitanjima, ali bivši ministar nije smatrao da je na njih neophodno odgovoriti. Borovinić Bojović je kazala da se poljska ambasada obratila novom sazivu vlade 31. decembra prošle godine, a istog dana im je odgovoreno i sklopljen je dogovor. “Moguće da bivši ministar Hrapović ne zna da je najčešće potrebno komunicirati u više navrata da bi se postigao ozbiljan međudržavni dogovor”, rekla je tada, između ostalog, Borovinić Bojović. Hrapović je reagovao na tu izjavu ministarke zdravlja, tvrdeći da nije istina da nisu odgovorili na zahtjev Poljske. “Evo dokaza o (ne)istinama koje, po ko zna koji put, iznosi Jelena Borovinić Bojović. Na njihovu žalost, sve smo radili transparentno i brinuli o svakom centu naših građana. Nismo radili ništau tajnosti i bez jasnih podataka o cijeni i uslovima pod kojim bismo trošili novac građana. Da bismo nastavili komunikaciju sa Republikom Poljskom, očekivali smo da nam dostave informacije, kao što smo i tražili, po kojoj cijeni bi Crna Gora mogla da kupi vakcine i koje količine vakcina bi mogla kupiti od Republike Poljske, što se nije desilo do kraja mandata prethodne vlade”, naveo je Hrapović.
Unatoč bizarnim idejama koje zastupaju pripadnici ovih pokreta, treba ih itekako ozbiljno shvatiti, prije svega jer otvoreno zastupaju nasilje i rasizam
Leave a Reply
You must be logged in to post a comment.