Najgore je kada je nacionalni identitet jedino na šta ste ponosni

Objavljeno: 20.02.2012, 00:02h

DRITAN ABAZOVIĆ: Mišljenja sam da ukoliko bi sistem funkcionisao na pravedan način, taj osjećaj da neko hoće da manipuliše vama, jednostavno bi gubio na značaju. Etnička pripadnost bi bila manje naglašena, a građani bi se osjećali zaštićenim, bez obzira na svoje partikularne identitete.

Dritan ABAZOVIĆ, politikolog i NVO aktivista

Duško VUKOVIĆ: Šta za tebe znači nacionalni identitet i koliko ti je bitan?

Dritan ABAZOVIĆ: Nacionalni identitet, iako jako kontorvezan pojam koji se različito tumači kroz različite teorije, u mom ličnom shvatanju pretstavlja pripadnost određenoj grupi ljudi, sa kojima djelite istu tradiciju, običaje, jezik, kulturu i vrijednosti koje su karakteristične i koje se odnose samo na tu grupu. Iako je teško povući liniju razgraničenja među nacionalnim identitetima, on je ostaje značajan u formiranju svake osobe, naročito prilikom razvoja osjećaja solidarnosti prema zajednici. Međutim, mnogo puta dolazi do zloupotrebe istog, i često je on prenaglašen, gušeći druge identitete čovjeka i usporavajući njegov prirodni razvoj u odnosu sa drugim osobama različitog nacionalnog identiteta. Njegova važnost, u mojoj percepciji, je značajna i njemu treba posvetiti pažnju do one mjere dok ne počne ugožavati druge identitete i specifičnosti vaše ličnosti. Najgore je kada je nacionalni identitet jedino što predstavlja vašu osobenost, i jedino na što ste ponosni. Takva percepcija je opasna i često ima negativne implikacije i na cjelokupno djelovanje osobe. Stoga nacionalni identitet treba afirmisati samo u sinergiji sa drugim “identitetima” šireg i užeg shvatanja pripadnosti i odgovornosti.

DV: Koliko često u Crnoj Gori srećeš tip ljudi koji su jedino ponosni na svoj nacionalni identitet i šta je tvoj najveći problem u komunikaciji sa takvim osobama?

DA: Susret sa ljudima koji su ponosni samo na svoj nacionalni identitet je svakodnevan, on je naprosto neižbježan. Sve što nam se dešavalo posljednjih 20 godina ostavilo je posljedice koje je sada teško prevazići. Čak i u najbanalnijim komunikacijama počinje da domira pitanje nacionalnog identiteta, što govori prije svega o „neiživljenosti“ našeg naroda istim.

Lično nemam problema u komunikaciji sa bilo kojom osobom koja potencira svoj nacionalni identitet, vjerovatno zbog toga što razumijem potrebu ljudi da se time diče, kao logične posljednice onoga što sam ranije pomenuo. Problem nastaje kada želite da odete korak naprijed, da budet konstruktivni da iznalazite riješenja, a oni se uporno vraćaju na teren nacionalnog identiteta. Misleći da pomažu svom narodu, koji god on bio, oni, prije svega, čine štetu prvo samom sebi pa onda svima drugima, računajući i njihove sunarodnike.

Crna Gora kao građansko društvo mora prevazilaziti ove anomalije, ali to će običnim građanima biti teško da shavte sve dok im se svakodnevno kroz medije serviraju priče koje hrane njihove nacionalne sujete. Problem u komunikaciji sa takvim osobama je samo jedan, kako nadići tu priču, a da sve strane u razgovoru shvate toliko jednostavnu činjenicu, da im time niko neće umanjiti to što zapravo jesu u nacionalnom smislu, niti ugoziti njihov ponos.

DV: Kakvo crnogorstvo bi moglo biti prihvatljiv okvir za sve u Crnoj Gori, nezavisno od etničke pripadnosti?

DA: U Crnoj Gori je samo potrebno da profunkcionišu institucije sistema, nakon toga sve će ići dobrim tokom, čak i kada je etnička distance u pitanju. Konstatni osjećaj ugražnosti, kao i osjećaj da je etnički problem faktički predmet manipulacije, bilo sa jedne ili sa druge strane, govori o slabom povjerenju među građanima različith etničkih pripadnosti, pa samim tim i nemogućnosti stvranja zajedničkog “državnog” identiteta.

Mišljenja sam da ukoliko bi sistem funkcionisao na pravedan način, taj osjećaj da neko hoće da manipuliše vama, jednostavno bi gubio na značaju. Etnička pripadnost bi bila manje naglašena, a građani bi se osjećali zaštićenim, bez obzira na svoje partikularne identitete. Tada bi građani Crne Gore mogli da konstatuju da postoji povjerenje u državu i samim tim bi se “crnogorstvo” izgradilo na realnim osnovama zakona. Sve suprotno tome je samo daljnji vjetar u leđima podjelama i etničkoj distance, bez realnih mogućnosti stvaranja bilo kakvog funkcionalnog zajedništva.

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply