Vrhovni državni tužilac uskraćuje informacije

by | okt 22, 2010 | Novosti | 0 comments

Akcija za ljudska prava saopštila je danas da je Vrhovni državni tužilac odlučio da uskrati informacije o statusu istraga u više slučajeva kršenja ljudskih prava.

"Rješenjem od 1. oktobra 2010. godine, Vrhovni državni tužilac odbio je, u cjelini, zahtjev Akcije za ljudska prava od 12.05.2010. godine, za pristup informacijama o statusu krivičnih postupaka u slučajevima:

1. zlostavljanja pritvorenika ZIKS Spuž 1. septembra 2005. godine;

2. prijetnji Aleksandru Zekoviću, istraživaču kršenja ljudskih prava i članu Savjeta za građansku kontrolu rada policije u Crnoj Gori, u aprilu 2007. godine;

3. prebijanja pritvorenice ZIKS Spuž, Vladane Kljajić, početkom septembra 2008. godine;

4. navoda o mučenju pripadnika grupe SDA 1994, koje je jedan od pripadnika grupe, Ibrahim Čikić, objavio u knjizi "Gdje sunce ne grije" 2008. godine, o čemu je u kontinuitetu 1994. i kasnije najviše pisano u nedjeljniku Monitor, a zbog kojih se protiv Čikića vode i krivični i parnični postupci; 

5. navoda novinara Petra Komnenića iz maja 2007. i bivšeg sudije Radovana Mandića iz septembra 2009. o nezakonitoj primjeni mjera tajnog nadzora nad sudijama Višeg suda u Podgorici, zbog kojih je Komnenić osuđen za klevetu;

6. ubistva glavnog urednika novine Dan, Duška Jovanovića iz maja 2004. godine;

7. fizičkog napada na kniževnika Jevrema Brkovića i ubistva njegovog tjelohranitelja Srđana Vojičića iz oktobra 2006. godine;

8. prebijanja novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine;

9. navoda o djelovanju "fudbalske mafije" u Crnoj Gori, novinara Mladena Stojovića, koji je prebijen u svom stanu u Baru u maju 2008. godine; 

10. krivičnih prijava koje je u junu 2009. godine podnijela veterinarska inspektorka Mirjana Drašković zbog korupcije na visokom nivou u oblasti izdavanja dozvola za uvoz hrane u Crnu Goru;

11. prebijanja Aleksandra Pejanovića u pritvorskoj jedinici CB Podgorica u oktobru 2008. godine;

12. krivičnih prijava podnijetih u septembru 2006. godine zbog zlostavljanja lica lišenih slobode u policijskoj akciji "Orlov let", i zahtjev podnijet 30.07.2010. godine, zajedno sa NVO Ekvista i Sigurna ženska kuća, za informacijama o statusu krivičnih postupaka i u slučajevima:

1. zlostavljanja štićenika u JU Komanski most koje je utvrđeno u preliminarnoj verziji izvještaja Evropskog komiteta za sprječavanje mučenja i nečovječnog i ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja (CPT) o Crnoj Gori u septembru 2008, i konačnoj, iz marta 2009. godine;

2. nestanka dvoje maloljetnih štićenika JU Komanski most 2000. i 2002. godine."

U žalbama protiv rješenja Vrhovnog državnog tužiovca, koje je Akcija za ljudska prava podnijela Ministarstvu pravde, istaknuto je:

"-         da javnost ima pravo da zna osnovne informacije o tome da je li u pomenutim slučajevima i kakva istraga uopšte u toku, u kojoj fazi se postupak nalazi i protiv kojih lica se vodi;

–           da je to pravo utemeljeno u Ustavu Crne Gore, Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, Zakonu  o državnom tužilaštvu i Pravilniku o unutrašnjem poslovanju državnog tužioca;

–           da potpuno uskraćivanje informacija od strane državnog tužilaštva ne čini transparentnim rad ovog državnih organa, niti doprinosi unaprjeđenju povjerenja javnosti u rad pravosuđa, što je propisano kao jedan od ključnih ciljeva Strategije reforme pravosuđa Crne Gore još 2007. godine.

Vrhovno državno tužilaštvo nema svog portparola i ne održava redovne konferencije za štampu na kojima bi novinarima bilo omogućeno da slobodno postavljaju pitanja i dobiju odgovore o radu državnog tužilaštva. O istragama slučajeva u odnosu na koje smo podnijeli zahtijeve za pristup informacijama, VDT nije obavijestilo javnost ni u svojim pisanim sopštenjima za javnost, ni u godišnjim izvještajima, pa smo zbog toga bili prinuđeni da podnesemo zahtjeve na osnovu Zakona o pravu na slobodan pristup informacijama.

Smatramo da bi djelotvorne i efikasne istrage navoda o kršenjima ljudskih prava, kao i odgovarajuće potpuno informisanje javnosti o njihovim rezultatima značajno doprinjelo ostvarivanju cilja vladavine prava u Crnoj Gori i povjerenju domaće i zainteresovane međunarodne javnosti u kapacitete crnogorskog pravosuđa da obezbijedi poštovanje ljudskih prava u skladu sa minimalnim međunarodnim standardima.

Ovo pogotovo imajući u vidu da su Savjet Evrope (CPT) i Evropska unija (Komisija) prethodno već zahtijevali hitnu i djelotvornu istragu slučajeva ubistva urednika Dan-a Duška Jovanovića, prebijanja pritvorenika u ZIKS Spuž od 1.09.2005, prijava zlostavljanja u operaciji "Orlov let" i prebijanja pritvorenice Vladane Kljajić. U ostalim slučajevima djelotvorne istrage su, pored Akcije za ljudska prava, zahtijevale i brojne domaće i međunarodne nevladine organizacije".

0 Comments

Submit a Comment