Biti u sampasu i lakośen izazov je golem
Piše: Duško Vuković
Sampas! Kako vam zvuči?
Negdje ranije, kad sam prvi put kao ‘slobodnjak’ zarađivao hljeb nasušni, moja supruga je sa poznanicom vodila sljedeći razgovor.
– Đe ti sad radi Duško?
– U sampasu je.
– Aha, nije se znao namjestiti!
Koristio sam tada, a i sada, riječ sampas da definišem svoj socijalni status, misleći da na nju polažem puno pravo kao potomak slobodnih seljaka/stočara sa Durmitora.
Tu riječ – koliko sam mogao da vidim – jezički stručnjaci nijesu uvrstili u Rječnik crnogorskoga jezika, ali njeno postojanje, osim mene, siguran sam, može potvrditi i još pođeko iz planinskih oblasti naše države.
Riječ sampas je skovana od sam i pasti (biljojedi će odmah shvatiti), a označava srećniji, ali i rizičniji, period u životu krupnih kopitara i papkara. To je ono vrijeme kad ih vlasnici puste u planinu đe ima dobre paše i vode da se sami o sebi brinu i uživaju u slobodi.
O tome šta može da vas snađe kad ste u sampasu, podsjetite se u mome prethodnom blogu.
***
Prije neki dan, u razgovoru sa prijateljem, iz arhetipskih dubina logosa izvukao sam riječ teškośen (evo da, napokon, iskoristim novi grafem). Ni nju, na žalost, nijesam uspio pronaći u Rječniku crnogorskoga jezika. Riječ je skovana od pridjeva težak i imenice śen, a označava osobu muškog pola (ima i teškośena, naravno) u čijoj se blizini ne osjećate dobro zbog nečega. Ta osoba posjeduje lošu energiju i usisava vas kao crna rupa ili pritiska kao mlinski kamen.
Suprotno teškośenim, postoje i lakośene osobe. Volio bih da su posjetioci moga bloga baš takvi.
***
Nadam se da je ovaj blog bio lakośen 🙂
***
Moj kolega i prijatelj, bloger ovdašnji, natjera me da dopišem nešto što ne mogu postovati kao komentar, jer o fotki je riječ. Šalje mi stara ‘novinarska banda’ poruku da je pronašao riječ sampas u knjižurini Sinonimi i srodne reči srpskohrvatskog jezika, izdanje: Nolit, 2004. I nije bio lijen Dragan Banjac no je slika stranicu i poslao e-depešom. E zbog toga sam morao dopisivati, da se i vi uvjerite, ako kliknete OVDJE.
A njega ovim putem molim da u komentaru ispriča kako kolega Vlado Mareš opisuje vlastiti sampas.
Budući da dobro poznajete Rječnik crnogorskog jezika (a i ono što je, očigledno, izuzeto), molila bih Vas da me uputite u značenje riječi ‘śekna’. Vidim da ima neke veze sa imenicom ‘śen’, ali mi ne zvuči kao ženski rod iste.
Naime, tako me zove moja baba 🙂
Hvala!
Mnoge rijeci koje ce se naci u toj antologijskoj prici predstavljaju domaci oblik intoniranja stranih rijeci i izraza. Elem, prsuta, pomidora, pjat i lumbrela su primjeri takvih “autohtonih izraza” koji se vremenom nadju pod lupom domacih strucnjaka koji se bave raznoraznim standardizacijama.
Strana rijec “kontejner” je odmah odomacena i zamijenjena u skladu sa samobitnoscu izrazavanja lokalnih komsija i komsinica na izraze: kontinjer i kontinjera. Koltejner je treca poznata varijanta tog izraza. Sublimacijom tih izraza mogla bi se standardizivati rijec koltinjera, sa napomenom da osnova te rijeci nije kolt:)
Strani izraz “NATO pakt” je, opet, u domacoj upotrebi poprimio izraz “nesretnji NATA fakt”. Mada, ovo “fakt” bi se moglo pisati na drugaciji nacin, a i “nesretnji” bi se moralo izbaciti, jer kvari evroatlantske integracije.
Naravno, slicne poduhvate sa jezikom su mnogo ranije otpocinjali i drugi, tako da imamo osvrte na rezultate te price, na primjer u osvrtu Karmena Loncareka datu H- alteru:
“Odjeljivanje hrvatskog jezika od srpskoga i ostalih izvedeno je da ne može biti jednostavnije: gdje god su za neki pojam postojala dva izraza, jednoga se dodjeljivalo hrvatskome, a drugoga ostalim trima standardima. Tu smo metodu svi savladali vrlo rano, još u dječjoj dobi, a u znanosti i šire poznata je kao „jedna meni – jedna tebi.” Kao posljedica, hrvatski jezik ostao je osiromašen za mnoge riječi kojima upotreba kroz povijest daje puno pravo da se nazivaju hrvatskima. Na primjer, svaki dogmatik hrvatskog jezika ustvrdit će da je „gvožđe” srpska riječ, dok je hrvatska pravovjerna inačica „željezo”.
Sijamske blizance ne može se uvijek podijeliti na način „jedna meni – jedna tebi”, pogotovo kad se radi o vitalnim dijelovima tijela. No kad ih se odjeljuje, to se čini sofisticiranom kirurškom tehnologijom, a ne pilom i sjekirom.
Da ironija bude veća, stotine riječi koje su iskovali hrvatski pisci i jezikoslovci (poput “sladoled”, “parobrod”, “zločin”…) s vremenom su ušli u srpski književni jezik. A nas su, eto, dopali suosnik, dalekovidnica i zrakomlat.
Ipak, izmišljanje novih hrvatskih riječi ostalo je razonoda za “intelektualnije” krugove, dok su takve riječi u širokom građanstvu – baš kao i titlovanje srpskih filmova – dočekivane s podsmijehom i ispraćene porugom montipajtonovskih kalambura (bicikl = međunožno guralo, kravata = okolovratni dopupnik).
Trijebljenje srbizama iz hrvatskoga nije urodilo samo osiromašenjem hrvatskog leksika, već je, postavši obavezom i znakom domoljublja, stvorilo opasnu iluziju da hrvatski građani ne znaju dobro svoj jezik. Zamisao da ljudi ne znaju svoj materinji jezik toliko je izvan zdrave pameti da nema smisla razglabati je.”
@Mia
Śekna? Ni ove riječi nema u Rječniku crnogorskoga jezika, ali je ima u životu, pođeđe i pođekad. Trebala bi da označava osobu koja je oštra, ali u smislu da je nepokorna, da se hitro maša riječi u saoodbrani. Možda ima i neko drugo značenje, ali ja je tumači ovako, Śekno jedna 🙂
@ Dusko – divno, bas ste me obradovali tim tumacenjem ! 🙂
Dusko, ovo je bio odista lakośen blog. Posto si trenutno sampas, sto ima odredjene prednosti, uz sve rizike, mozda bi mogao da napises neku vrstu rjecnika rijeci kojih nema u Rjecniku crnogorskog jezika? Nazalost, mnoge rijeci se ubrazano gube iz upotrebe, pa neka barem budu zabiljezene. Osim rijeci, mnogi stari izrazi i uzrecice nekako naglo nestaju iz upotrebe i mogu se cuti samo od starijih ljudi. Bas prije neki dan odgovorih jednom prijatelju iz Beograda (inace Hercegovcu) sa izrazom “pala muva na medjeda” da se malo nasalim na racun njegovih zdravstvenih problema na koje mi se pozalio (srecom, nista ozbiljno). Bio sam iznenadjen kad mi je odgovorio sa “Cajo, a sto ti to znaci “pala muva na medjeda?” Racunao sam da on, kao Hercegovac i ne bas mlad covjek, zna znacenje tog izraza. Pretpostavljam da i medju citaocima ovog bloga ima onih koji nikad nijesu culi taj izraz. Uz malo maste, znacenje nije tesko odgonetnuti. Kao i situacije u kojima se koristi.
Zaboravljenih rijeci ima puno jer se sve manje upotrebljavaju prilikom komuniciranja. Sjecam se puno tih rijeci koje polako nestaju iz naseg jezika. Sjecamm se kada mi je baba govorila da “ne idem nikuda po ovome KIJAMETU”. Poznato mi je kada je neko nevrijeme moze se lako prehladiti i dobiti neka kijavica. Kijamet-je sastavljena od kija i met. Mozda porijeklo ove rijeci je tursko?
Sjecam se da su nekog nemirnog uobrazenog momka nazivali KURAJBER. Sta mu znaci ta rijec, ostavljam komentatorima da analiziraju. Kada sam zavodio moje imanje u katastru, malo mi je bilo nezgodno da zeni koja je to upisivala u evidenciju, da joj izdiktiram da granice moga imanja se krecu od KUROZEBA MALOGA preko KUROZEBA VELIKOGA, pa dalje do… Takvih naziva brda ima u nasoj zemlji! Ko je i kad dao takav naziv nije mi poznato. (Ostavljam Dusku i Vojinu da analiziraju imena ovih brda, pod uslovom da se ne ljute.)
Ovdje u Sjevernoj Teritoriji gdje sada zivim, na prostoru od 1,3 miliona kvadratnih kilometara ima preko 100 razlicitih Aboriginalskih jezika. Naucio sam i jednu rijec od Aboridzina iz Kakadu. Naime, njihova djeca majku nazivaju BABA. Sjetih se da smo mi nekada u Crnoj Gori imali dvije majke, ona koja nas je rodila, i ona BABA koja nas je podizala. Primijetio sam i ovo: Jedan stari Aboridzin place zato sto nestaje (izumire) njegov jezik jer samo on i njegova zena govore tim jezikom. Sada njihova vlada preduzima sve da bi snimila i zapisala rijeci ovoga jezika.
PS: Da li je u Crnoj nasoj iko zaplakao za nasim finim nestalim rijecima?
Ha ha … ovo je zanimljivo. SAMPAS meni zvuchi kao SOLO ili da budem opisniji BEZ CHOBANA. Kad god Morachani izjave krupnu stoku u planinu i ostave je za neko vrijeme On their own, Solo ili bez chobana kazhu da im je stoka U SAMPASU.
Za rijechi teshkośen i lakośen nijesam nikad chuo. Ali jesam za śekna mnogo puta. Slazhem se blogerom u opisu te rijechi a ja bi samo josh dodao da śekna osloba NAPRASNO reaguje na uvredu ili nepravdu ne birajuchi rijech niti ton vec je spremna da jezikom SASIJECHE protivnika.
Imali shanse da se taj rjechnik Crnogorskog jezika pojavi uskoro na internetu. …
Kiśelica = ?
Pozdrav
Ha ha … ovo je zanimljivo. SAMPAS meni zvuchi kao SOLO ili da budem opisniji BEZ CHOBANA. Kad god Morachani izjave krupnu stoku u planinu i ostave je za neko vrijeme On their own, Solo ili bez chobana kazhu da im je stoka U SAMPASU.
Za rijechi teshkośen i lakośen nijesam nikad chuo. Ali jesam za śekna mnogo puta. Slazhem se blogerom u opisu te rijechi a ja bi samo josh dodao da śekna osloba NAPRASNO reaguje na uvredu ili nepravdu ne birajuchi rijech niti ton vec je spremna da jezikom SASIJECHE protivnika.
Imali shanse da se taj rjechnik Crnogorskog jezika pojavi uskoro na internetu. …
Kiśelica = ?
Pozdrav
@Cajo
‘Posto si trenutno sampas, sto ima odredjene prednosti, uz sve rizike, mozda bi mogao da napises neku vrstu rjecnika rijeci kojih nema u Rjecniku crnogorskog jezika?’
Nijesam ja, Cajo, od te struke, pa cu tvoju preporuku rado proslijediti pozvanijima, sto ne znaci da necu, pripadom, i ja ponesto doprinijeti. Nadam se da znas sta znaci ovo – pripadom.
@Maśa
Na ovoj se adresi moze naci Rjecnik crnogorskoga jezika: http://www.gov.me/files/1248442673.pdf