Žene, reklame, izbori i neznanje
Piše: Ervina Dabižinović
Ja znam ako to njega interesuje – uzvikuje u reklami čitav ženski rod ovjeren po nogama koje gledalište vidi u toaletu. Poruka reklame T-com mobilnog operatera o novom povoljnom paketu koja je usmjerena na žensku klijentelu pogađa upravo kao puška.
Provela sam bar zadnjih deset godine na proučavanju ženske pozicije i uloge u Crnoj Gori, sem crnih brojki, znam da se ONE STALNO PONAVLJAJU.
Znam da su žene najveća marginalizovana grupa, različitih nivoa marginalizacije koja se ne problematizira od pojedinaca/pojedinki do države.
Tako, da to što ste žena uključuje i to da ste invalidkinja, i da ste razvedena i da ste samohrana majka, i da ste nezaposlena i da ste udovica, i da ste udata ekonomski ovisna. I da ste za sve to vi naravno odgovorne jer ste zene .Sve su ovo dobro poznata lica jednog identiteta –zenskog i nepostojeceg. I sve to odgovara društvu i sistemu koji pere ruke od potčinjavanja čitavog jednog pola upravo podrškom kontekstu i načinu da on sam sebe kontroliše tom bjedom koju živi. Istina da su žene siromašne gubi se u kontra stavu – da je siromašno cijelo društvo i da nikom nije lako, to što su žene ugrožene anulira se u kontra stavu – ugroženi su i zastave i simboli i crkve i konefsijei i – svi NADCILJEVI CILJEVA….. Tako da tema žena i problemi žena nestaju pri poplavi univerzalnih ugroženih.
A tehnike sve savršenije. I tehnike nutkanja sve zavodljivije za najslabije platežne moći korisnice. Nazovimo ih najslabije platežne moći- u igri imati po svaku cijenu. Reklamožderska politika zna ovaj podatak. Sigurna sam da ga zna. Pa, što se zapravo hoće? Možda je najbolje objasniti to ovako: kada žabu hoćete da skuvate, neophodno je staviti u vodu koja se zagrijava zajedno sa njom. Tako će se žaba skuvati a da ne zna….
Kada hoćete da vam žene progutaju ovu reklamu i sopstvenu poziciju- dajte ima samo kontekst koji će im podržati otpor da se NE suoče sa bespomoćnošću vlastitog položaja, i mlaka voda može da postane vrela čorba. Rog je prodat za svijeću a žabe su skuvane. Ja sam neznalica- tada postaje još upečatljivije.
Jos gora varijanta u reklami je – ako ista znam to je samo da bih Njega zavela. Zensko znanje je nepostojece ako nije u funkciji zavodjenja. Zene koje znaju su odvajkada spalivali na lomaci, stvarnoj ili lomaci – izolacije, omalovazavanja, ismijavanja. Zato u reklami zena mora da zna ali ne sebe radi nego radi zadrzavanja Njegove paznje / sa njenih nogu do njenog uma!. Hoce se reci kao da on ustvari ima neke intelektualne potrebe jer ih u realnosti, jasno je nema. U realnosti On u odnosu na zenu ima samo ili pozudu ili nasilje. Tako se glancaju muskarci !
Ne bi me iznenadilo da se ovakva jedna storija ne desi i u političkom marketingu za izbore koji nam predstoje: samo što će taolet zamjeniti kabina u kojoj se odlučuje kome dati glas. Ako je suditi po aktuelnoj reklami T-Com-a, za žene će biti izuzetno teško oduprijeti se onom – sigurnost po svaku cijenu.
Ako zene budu htjele da glasaju to ce biti u funkciji njegovog lobija i TACKA !
Stav i kontrastav. I jedno i drugo. Osjecam koliko je zapravo vas stav zaista manjinski i koliko nazalost zavodljivost reklame BRISHE efekte o kojima govorite.
Preporucujem citaocima plakat (i tekst o radu) hrvatske umjetnice Sanje Ivekovic, rad se zove “Rastavljena 1982-2007” radjen za projekat LAND OF HUMAN RIGHTS_poster campaign 1
http://www.landofhumanrights.eu/de/projekt
Gledala sam tu T-Mobile reklamu i sama primijetila bas cudnu stvar. Uprkos vidnoj emancipaciji, zene u Crnoj Gori jos uvijek sjede na wc solji dok piske. Mozda cete vi to uspjeti da promijenite i donesete svima nama sasvim novu wc pozu?! To bi svakako bio jedan od vaznijih dometa pokreta za rodnu ravnopravnost.
Dok me ne uspravite, s ponosom cu biti u tom stavu.
Preporucujem vam da ubuduce lezite na ledjima dok se bavite “proučavanjem ženske pozicije i uloge u Crnoj Gori”. Tako cete biti plodniji i poboljsati rezultate.
Vizura iz koje vi posmatrate stvari je nakaradna i ne drzi vodu. Kako, recimo, ne primijetiste u reklami da zena preuzima inicijativu kako bi prisla muskarcu, da je preduzimljivija i koristi moderne tehnologije…
… ali i dalje ne cita, ili bar ne zbog sebe. Ova internalizovana mizoginija me uvijek ostavi bez teksta, tako da preskacem Jovankin komentar i komentarisem Ervinin blog.
Uloga medija kao jednog od cinilaca procesa rodne stereotipizacije u drustvu nikada nije bila samo deskriptivna nego i preskriptivna, nije dakle opisivala postojecce stanje vec je preko opisa “pozeljnog” ili “idealnog” propisivala odgovarajuca ili prihvatljiva ponasanja. Tako i u ovoj priglupoj i uvredljivoj reklami koju, kao i toliko prethodnih, problematicnom smatra upadljivo mali broj. Osobine koje pripadaju ovako (pr)opisanoj djevojci redovno su osobine objekta ciji je primarni cilj, ili prije svrha, namjena – dopasti se, privuci, izazvati zelju da budes posjedovan(a). Ako treba, onda i tako sto ces folirati da si procitala knjigu (kao izmedju ostalog i u “Mi nismo andjeli”, sumnjivi drugovi Markes i Borhes) koju dragi voli. Stvoriti i odrzati zelju u zeni da bude u stanju da pobudi zelju, da posjeduje stvari i vjestine koje ce nju samu uciniti “vrijednom posjedovanja” osnovni je imperativ vecine reklama osobito onih namjenjenih ovom regionu, nazalost.
Cini mi se da se ipak nalazimo vise pogodjenim kada smo, kao zene, percipirane kao one koje foliraju da citaju (e da bi se dopale), nego kada horski u amfetaminskoj euforiji klicemo novom Arielu, spasitelju zenske duse i zivota (mozda pogresno odabran brend, njime se vise hvale menadzerke pansiona, nego “obicne domacice”).
Pozdrav za Ervinu & podrska
Gledajuci tu reklamu, stekao sam dojam kako je muskarac prikazan kao neznalica, koja ima knjigu da bi bila prikrivena njegova glupost, dok zena zna kako da nauci nesto.
Zbog toga mi je smetala poruka reklame, a i zbog toga sto, kao muskarac, nikad ne bih pristao da ekskluzivno pravo na neznanje imaju zene. Vise me stah neznalica koje ne zele da nauce, nego onih koji se trude (iz bilo kog razloga).
U svakom slucaju, zanimljiva tema.
Njemac iz T-coma,
ne gadje ZENE, nego CGi MENTALITET,
shjedish i uzivash,
a primash PLATU.
RADIO NE RADIO; SVIRA VAM INTERNET.