Nasilno navlačenje lica iza kojeg mene nema

ERVINA DABIŽINOVIĆ:Politika identiteta zagovara jasne granice i karakteristike koje većina prepoznaje kao svoje i koje nisu u istom trenutku neke druge. Ja odbijam da se svrstavam po etnicitetu. Za prostor Crne Gore, meni je bliže rješenje u kojem funkcioniše “mnoštvenost” koja se gradi u građanskoj državi koja razvija koncept ljudskih prava.

Više sam upućen na odnos, nego na pripadnost

SAŠA POPOVIĆ: Pošto je, po meni, nacionalizam ozbiljan optički problem, potrebno je na vrijeme učiti ljude da pravilno koriste durbin nacionalnog identiteta.

Samo u građanskom društvu izražavanje nacionalnog identiteta je benigna stvar

DALIBORKA ULJAREVIĆ: U Crnoj Gori smo svjedoci jačanja uticaja aktera koji insistiraju na etničkim elementima gradnje crnogorskog identiteta. Na jednoj strani imamo uporno insistiranje na nacionalnom identitetskom predznaku koje se temelji na srpstvu i očuvanju srpstva kao temeljnom osloncu crnogorskog identiteta, dok drugu stranu karakteriše isticanje crnogorstva, opet u etničkom smislu, kao najjačeg nacionalnog mobilizirajućeg sentimenta.

Ako se povežemo po naciji, na pola smo puta do zavjere

BRANO MANDIĆ: Granica je, nažalost, svetinja koja povezuje državu i naciju. Odbrana prostora i kolektivne memorije je suštinska svrha nacionalnog grupisanja, a protivnik se stvara po potrebi, u skladu sa interesima upravljačke manjine…

Objekat ispražnjen od značenja, ali koji nekome može ponuditi užitak

BOJAN BAĆA: Iako je objekat ispražnjen od značenja, to ne znači da se u odnosu na njega ne može organizovati užitak, što otprilike znači da isti oni koji mi ne mogu objasniti šta je, recimo, crnogorska nacija, itekako mogu uživati u pobjedi crnogorske fudbalske reprezentacije.

Kad vam ogade osjećaj nacionalne pripadnosti

ČASLAV PEJOVIĆ: U Crnoj Gori su mnoge stvari pobrkane, pa i taj osjećaj prema državnoj reprezentaciji. Kod nas se pojam države često brka sa pojmom nacije. Državna reprezentacija predstavlja državu, a ne naciju. Uostalom, to je jasno iz samog naziva “državna reprezentacija”.

Ne vidim ništa dobro što nacionalni identitet donosi

BILJANA GLIGORIĆ: Crna Gora mora da izabere da bude dominantno zemlja građana i građanki, osvešćenih ličnosti kojima je nacionalni identite podređen pripradnosti Crnoj Gori kao državi.

Najgore je kada je nacionalni identitet jedino na šta ste ponosni

DRITAN ABAZOVIĆ: Mišljenja sam da ukoliko bi sistem funkcionisao na pravedan način, taj osjećaj da neko hoće da manipuliše vama, jednostavno bi gubio na značaju. Etnička pripadnost bi bila manje naglašena, a građani bi se osjećali zaštićenim, bez obzira na svoje partikularne identitete.

Odbio sam da upišem nacionalnost našoj djeci

STEVO MUK: Radovalo bi me ako se na nekom sljedecem popisu, pitanja nacije i vjeroispovijesti ne budu upisivala /tražila da se upišu maloljetnicima. Tako statistika ne bi značajnije bila na gubitku, a sloboda bi bila na dobitku.

Nacionalni identitet je tek početni sloj ‘društvenosti’

BOŽENA JELUŠIĆ: Crna Gora je izgubila priliku da pomoću najstarijeg medija koji povezuje ljude, dakle pomoću jezika, poveže sve svoje građane. Ovako je većinu rastjerala i suštinski ograničila razvojne potencijale crnogorske varijante zajedničkog jezika.

Logujte se ili registrujte




Forgot?
Register

VIDEO

© 2000 - 2017 PCNEN. All Rights Reserved. Log in -