Vjerovatno da nismo ni svjesni kada nam se svakodnevno tokom ljetnje zapare potkrada greška kod tuširanja, a tiče se izbora temperature vode, a portal Zadovoljna.hr poučava da je bolje istuširati se mlakom vodom.

Hladna voda na neprirodan način snižava temperaturu tijela, pa ono nema dovoljno vremena da se prirodno suprotstavi spoljnoj temperaturi. Površinski receptori kože, kažu naučnici, pomažu da se čak i na ovako visokim temperaturama osjećamo ugodno.

Ti receptori, koji savršeno mjere spoljnu temperaturu, automatski šalju signale organizmu da li ga treba rashladiti ili ugrejati. Ako je napolju jako vruće, organizam će pojačati protok krvi kako bi što više toplote izašlo iz tijela, pa se tada pojačano znojimo, a površinski sloj znoja na koži tada započinje proces rashlađivanja organizma.

Osim tuširanja hladnom vodom, ne preporučuje se ni ispijanje pretjerano hladnih napitaka.

“Sličan učinak ima ispijanje ledeno hladnih napitaka, jer se vaš rashlađeni organizam nakon toga mora ponovo prilagoditi vrelini koja vlada u okolini i pritom samo trošite energiju” pojašnjava dr Dirk Skovaš, stručnjak za internu medicinu, kardiologiju i pulmologiju.

Hladna pića vas trenutno rashlađuju, ali mogu dovesti do stezanja krvnih sudova, pri čemu se smanjuje gubitak toplote. Hladna pića rashlađuju samo gornji dio Sistema za varenje i brzo poprimaju temperaturu tijela, zbog čega ne smanjuju temperaturu cijelog organizma.

Pravilo broj jedan u vrućim ljetnjim danima je piti puno tečnosti.

“Između 2,5 i 3 litre vode dnevno, i pritom zaista mislim na vodu. Nezaslađena bezalkoholna pića samo vas čine žednijima, a alkohol je još lošiji izbor”, kaže Skovaš.

“Učinak alkohola je brži i snažniji kad je napolju jako vruće i kada smo izloženi jakoj sunčevoj svjetlosti. On uzrokuje širenje krvnih sudova, što smanjuje krvni pritisak i povećava rizik od cirkulacijskog kolapsa”, kaže dr Heidrun Tais, izvršna direktorka BZgA.

Srčanim bolesnicima i osobama koje pate od visokog krvnog pritiska savjetuju se konsultacije s ljekarom o tome na koji će se način najbolje hidrirati.

“Ne vježbajte za vrijeme najveće vrućine. Najbolje je uopšte ne vježbati kad je spoljna temperatura ekstremno visoka”, savjetuje dr Skovaš.

Uopšteno je preporučljivo pridržavati se pravila španske „sieste“, što znači prilagoditi aktivnosti na otvorenom ranijem dijelu jutra ili večeri, kad je hladnije. Skovaš podsjeća i na to da treba izbjegavati tešku hranu, pa jesti više manjih obroka u kojima će glavni dio činiti voće i povrće, kao i namirnice s velikim udjelom vlakana.

Prilagođenje ishrane visokim temperaturama, osim dobrog osjećaja, osigurava očuvanje zdravlja. Zbog visokih temperatura organizam traži hranu koja je laganija za varenje, bogata sadržajem vode i minerala koji se gube iz organizma znojenjem. Organizam ne treba opterećivati namirnicama koje se teško vare, poput suhomesnatih proizvoda, kao ni prženim, pohovanim, masnim i začinjenim jelima.