Etabliranje muzeja štamparije Obod

Pojam kulturne baštine, odnosno kulturnog nasljeđa nije uvijek značio isto. Prethodnih decenija se uvidjelo da koncept baštine u pogledu kulture prolazi kroz duboke promjene. Nakon što se u jednom trenutku smatrala isključivo monumentalnim ostacima, kulturna baština, kao koncept, postupno želi uključiti nove kategorije kao što su nematerijalne, etnografskog ili industrijske baštine. Značajan trud je naknadno učinjen na način što je dodat opis nematerijalne baštine. To je važno zbog činjenice da se  sada pažnja posvećuje kreativnim sadržajima od interesa za čovječanstvo, kao što su dramska umjetnost, jezici i tradicionalna umjetnost, kao i  informativni, duhovni i filozofski sistemi na kojima se temelje kreacije.

Posebna pažnja posvećena je integrisanju dva, nekad nepravedno odvajana, koncepta a to su priroda i kultura.  Poseban značaj ova dva koncepta imaju u pogledu održivosti kada se treba voditi računa o valorizaciji postojećih vrijednosti na način da se očuvaju za naredne generacije.

U cilju očuvanja štamparskog industrijskog, a prije svega kulturnog nasljeđa koje je bilo revolucionarno za razvoj komunikacije i medija u Crnoj Gori, značajno je očuvanje štamparije Obod. Očuvanje bi moglo biti potpomognuto osnivanjem muzeja, koji u prostorijama štamparije pravi stalnu postavku slova, alata i mašina na kojima su radile generacije grafičara i stvarali značajne književne poveze.

Štamparija datira od 1492. godine od kada je kroz dugu tradiciju  bila duhovna zvijezda u Gutenbergovoj galaksiji i prosvjetni svjetionik u Crnoj Gori, pa i regionu. (Martinović, 1994): Projekat bi imao dalekosežni značaj za očuvanje tradicije i upoznavanje populacije sa korijenima štamparstva, izdavaštva, komunikacije i medijskog poslovanja u Crnoj Gori. Od velikog je značaja za razvoj književnosti na prostorima Crne Gore i upisivanje Gutenbergovog izuma „zlatnim slovima“ u istoriju crnogorske kulture.

Nepune četiri decenije nakon pojave epohalnog otkrića prve Gutenbergove štamparije, na Cetinju je poniklo prvo (ćirilično) štamparstvo. Gutenbergov izum sačuvan je u muzeju u Majncu, a u Frankfurtu je podignut spomenik ovom pronalazaču, gdje se održava i sajam knjiga.

Kod nas se rad štamparije Obod danas prvenstveno vezuje za štampanje glasačkih listića i izbornog materijala. Ne vjerovali ili da!

Otvaranje muzeja na Cetinju imalo bi značajan strateški cilj:

– Očivanje i proglašenje Štamparije Obod za kulturno blago Crne Gore;

– Razvoj kulturne saradnje Njemačke i Crne Gore;

– Doprinos obogaćivanju turističkog sadržaja na Cetinju;

– Sakupljanje zbirke najznačajnijih štampanih izdanja štamparije Obod;

– Stvaranje socio – ekonomskih pretpostavki za povezivanje preduzetništva i kulture.

Taktički ciljevi ovog projekta bi bili:

  • Stvaranje uslova za dodatni angažman uposlenih u Obodu;
  • Otvaranje novih radnih mjesta;
  • Povezivanje sa obrazovnim institucijama;
  • Promocija muzejske djelatnosti;
  • Promocija Štamparije Obod;
  • Proširivanje preduzetničkog potencijala;
  • Organizovanje sajmova i konkursa za dizajn korica i poveza i dr.
Objavio/la na 13:58. Objavljeno u Blog. Možete pratiti sve odgovore na ovaj post kroz RSS 2.0. You can skip to the end and leave a response. Pinging is currently not allowed.

Morate biti ulogovani da bi komentarisali Logujte se

© 2000 - 2019 PCNEN. All Rights Reserved. Log in

-