Ne dižite glas, postanite rječitiji

Autorka: Sara Fabian

Jedan od najčešćih izvora sukoba među ljudima je zbog načina na koji komuniciramo. Često se sukobi ne javljaju zbog različitosti mišljenja i uvjerenja. Raznolikost je potrebna za razmjenu misli i ultimativni rast.

Pravi izvor sukoba je, naime, način na koji izražavamo naše mišljenje i komuniciramo neslaganje. Okrivljujući, ponekad čak i agresivni ton glasa može prodrijeti u naš jezik, koji poziva na sučeljavanje umjesto na saradnju, i prenosi zatvoreni ‘moj način ili nikakav’ pristup.

Ako se osvrnem na svoju prošlost, sjećam se da mi se tijekom mog djetinjstva sve činilo moguće. U mom svijetu, punom razigranosti, kreativnosti i zabave, stvari su bile izravne i jasne. Kad god sam bila gladna, pobrinula sam se da moja majka zna za to. Kad sam se bojala, bila tužna ili uzrujana, to sam i izgovorila. Kad god sam htjela nešto, tražila sam to.

U tom otvorenom komunikacijskom prostoru nije bilo mjesta za čitanje misli ili stvaranje pretpostavki. Nisam tvrdila da znam što su drugi ljudi osjećali ili mislili. Ako je išta bilo nejasno, pitala sam u vezi toga. Nisam dopustila da se moj um igra sa mnom i stvara scenarije o tome što su drugi ljudi imali u svojim mislima ili srcima jer sam bila svjesna da nisam oni. Život je bio prilično jednostavan, no s godinama, moja potreba za kompliciranjem je postala jača.

Umjetnost nenasilne komunikacije

Iskreno gledajući na moj život kao odrasla žena, shvatila sam da sam često bila agresivna prema ljudima, a da toga nisam ni bila svjesna. Nikad nisam vrištala i vikala na ljude, ali svoje misli i emocije sam izražavala agresivno, pogotovo kad sam pokušavala prenijeti mišljenja u koja sam čvrsto vjerovala i željela da se čuje moj glas.

To je područje na kojem još uvijek radim. Međutim, provela sam neko vrijeme u čitanju o području nenasilne komunikacije, učeći kako komunicirati s jasnoćom i samopouzdanjem u svakoj situaciji i time izbjegavati nepotrebnu dramu ili sukob. Prije nekoliko godina počela sam primjenjivati ovo učenje u svakodnevnom životu. Iznenađujuće, vidjela sam kako su mi male prilagodbe u komunikaciji pomogle da poboljšam svoje odnose s ljudima u mom osobnom životu i karijeri.

Evo tri korisna prijedloga koji su mi pomogli da usavršim svoje komunikacijske vještine i izgradim mostove uzajamnog razumijevanja s drugima:

  1. Budite zainteresirani za druge

Glavni izvor konflikta proizlazi iz činjenice da težimo ocjenjivanju vlastitih postupaka na temelju naših namjera, a ipak osuđujemo druge na temelju njihovih postupaka, bez poznavanja njihovih namjera.

Na primjer, kad se bojim da bih mogla nekoga uvrijediti svojim riječima, moja neposredna reakcija bila bi da objasnim sebe i pojasnim da je moja istinska namjera bila da nikoga ne povrijedim: “Žao mi je, nisam htjela tako zvučati. Moja je poenta da… ” Međutim, kad mi se nije svidjelo ono što sam čula u osjetljivom razgovoru, odmah sam skočila u obrambeni ili čak agresivan stav, čak i bez pokušaja da razumijem ono što mi drugi žele reći.

Okrivljivanje drugih ljudi zbog toga kako se osjećam, djelujem ili mislim je oduzimanje moći nad samim sobom. Ne mogu kontrolirati što netko izgovori, ali u potpunosti sam zadužen za svoje emocije. Nitko me ne može natjerati da nešto osjećam. Nitko me ne može uznemiriti, stvoriti mi stres ili deprimirati ako ja to ne dopustim. Kad god se osjećam frustriranom ili ljutitom tijekom teških razgovora, naučila sam se da duboko udahnem. To mi pomaže da ostanem prizemljena i da upravljam svojim osjećajima.

Drugo, naučila sam postavljati pitanja s istinskom radoznalošću djeteta. Želim znati više o priči iza riječi: okolnosti, utjecaj na ljude koji su uključeni, njihove namjere i tako dalje.

Evo nekih od mojih omiljenih pitanja koja mi pomažu u tome:

Kako se to dogodilo?

Možeš li mi reći nešto više o tome?

Što možemo učiniti kako bi to razriješili?

  1. Moć pitanja “što”

Dopustite mi da vam postavim isto pitanje, na dva različita načina. Reci da sam uznemirena vašim riječima. Mogla bih odgovoriti “Zašto to govoriš?” ili mogu upitati: “Što te natjeralo da to kažeš?”

Možete li osjetiti razliku između ta dva pitanja? Ne čini li vam se da pitanje ‘zašto’ zvuči više optužujuće nego ovo drugo?

S obzirom na to da u stvarnosti sudimo samo ono što ne razumijemo, uvijek se pobrinem da se držim podalje od konfuzije. Ljudi mogu biti odgovorni samo za ono što govore, a ne za ono što ja razumijem/ili ne razumijem. I nitko nije čitatelj misli.

Kad postavite pitanje ‘zašto’ ljudi imaju tendenciju osjećati se krivima. Kao posljedica toga, oni ili u potpunosti ušute ili podignu obrambeni mehanizam, pokušavajući se opravdati. Međutim, pitanja ‘što’ pozivaju na otvorenu raspravu i transparentnu komunikaciju. Pomažu u postizanju veće ravnoteže, harmonije i mira tijekom osjetljivih razgovora.

  1. Važnost slušanja

S ovim ću biti brutalno iskrena: u prošlosti sam bio vrlo samozadovoljna i željna da zauzmem prostor u razgovorima. Slušala sam kako bih znala što ću sljedeće reći umjesto da budem potpuno prisutna drugima s umom, tijelom i dušom, kako bih mogla razumjeti njihove perspektive i gledišta. Sklona sam druge ometati u pokušaju objašnjavanja ili obrane. Drugim riječima, razgovori su uglavnom bili o meni, ne toliko o drugima.

Ponekad, jedina stvar koju moramo učiniti u nekoj situaciji koja bi mogla izgledati kao sukob ili neslaganje jest čuti što drugi ljudi imaju reći s istinskom željom, znatiželjom, suosjećanjem i pažnjom.

U mom slučaju, morala sam naučiti aktivno slušati. Tijekom razgovora zamišljala sam da imam zatvarač na ustima, zatvarala bih taj zatvarač dok su ljudi govorili, i dopuštala sebi da otvorim zatvarač tek kad završe. Ova jednostavna vježba mi je pomogla da se vratim u sadašnjost i usredotočim na drugu osobu, kako u mom osobnom životu tako i u karijeri.

U svijetu u kojem većina ljudi voli govoriti o sebi, sposobnost slušanja druge osobe je oblik ljubavi.

Sott.net

Objavio/la na 07:00. Objavljeno u Drugi pišu. Možete pratiti sve odgovore na ovaj post kroz RSS 2.0. You can skip to the end and leave a response. Pinging is currently not allowed.

Morate biti ulogovani da bi komentarisali Logujte se

© 2000 - 2019 PCNEN. All Rights Reserved. Log in

-