Kapitalizam jede svoju djecu, zato ih Trump plaši socijalizmom

Auorka: Gorana Grgić

Proteklih nekoliko tjedana američku politiku obilježili su presedani i bizarnosti koji su se redali tolikim intenzitetom da ih je teško pobrojati. Od objave Donalda Trumpa o proglašenju izvanrednog stanja kako bi namaknuo sredstva za izgradnju zida na granici s Meksikom, svjedočenja njegova bivšeg osobnog odvjetnika Michaela Cohena o tome koliko je zakona i normi Trump prekršio prije i nakon dolaska u Bijelu kuću, pa do samita sa sjevernokorejskim vođom s kojeg je naprasno otišao bez nagoviještenog velikog dogovora. Prošli tjedan je završio Trumpovim dvosatnim govorom na konvenciji američkih konzervativaca, na kojoj je između ostalog grlio američku zastavu i krenuo u ofenzivu protiv demokrata optužujući ih da promoviraju socijalizam. Baš je ova posljednja vijest dala nagovijestiti o čemu će se točno raspravljati sljedećih 20 mjeseci, koliko je preostalo do američkih predsjedničkih izbora.

Više je nego očito da je u Sjedinjenim Državama već naveliko započela predizborna kampanja, a s njom i kombinatorike i rasprave o tome koji kandidat iz redova Demokratske stranke ima najbolje izglede protiv predsjednika Trumpa. S obzirom na Trumpovu rekordno nisku popularnost, demokratima bi gubitak predsjedničkih izbora bio velik udarac. No kako sa svakim novim tjednom doznajemo ime barem jednog novog kandidata ili kandidatkinje, a upravo je ovih potonjih rekordan broj u utrci za Bijelu kuću, sve je jasnije da se demokrati i dalje bore za viziju budućnosti svoje stranke te da će, prije nego što se krenu obračunavati s trenutnim predsjednikom, morati pomiriti nekoliko struja u stranci.

A među hrpom vijesti koje su ostale zasjenjene u moru novih skandala našla se i Amazonova odluka da neće otvoriti svoje drugo sjedište u New Yorku. Iako se naizgled može učiniti da je ovakav rasplet događaja značajan jedino u poslovnim krugovima i unutar samog New Yorka, odluka o Amazonovom povlačenju je najbolji prikaz toga gdje se Amerika nalazi u osvit predizborne kampanje. Naime, ona je otvorila neka ključna pitanja u vezi s ulogom države te odnosom javnog i privatnog sektora, a iskristalizirale su se i podjele na strani demokrata.

Buntovni New York protiv Amazona

Amazonova potraga za lokacijom za takozvani HQ2, odnosno drugo sjedište koje je trebalo otvoriti bar 25 tisuća novih radnih mjesta, pretvorilo se u gotovo tragikomično natjecanje lokalnih samouprava koje su se nadmetale u tome koja će ponuditi veće porezne olakšice i poticaje jednoj od najvećih korporacija na svijetu. Grad New York je ponudio četiri lokacije, da bi Amazon u konačnici izabrao onu u Long Island Cityju, kao i jednu u sjevernoj Virginiji, u predgrađu Washingtona. Već je ovo pobudilo podosta kritika jer su se mnogi lokalni čelnici diljem Amerike pobunili da New York i Washington imaju dovoljno razvijena gospodarstva i pregršt ulagača. No nedugo nakon što je odluka objavljena u studenom prošle godine u New Yorku je započela prava pobuna protiv Amazonova dolaska.

Naime, svega tjedan dana prije nego što je Amazon najavio otvaranje drugog sjedišta u američkom Kongresu i brojnim saveznim državama dogodio se pravi mali politički potres nakon izbora u kojima su demokrati uspjeli osvojiti zavidnu većinu u Zastupničkom domu, kao i u brojnim drugim državnim i lokalnim tijelima. No ti su izbori također pod povećalo stavili nerazriješeno pitanje iz predsjedničke kampanje 2016. – tko je vođa Demokratske stranke i što je njena politička platforma?

Dok se za Republikansku stranku bez sustezanja može reći da je danas stranka Donalda Trumpa, jer on uživa više od 80 posto potpore njenih birača, demokrati su i dalje u borbi te su suprotstavljene strane ugrubo pripadnici dvije frakcije koje su postale očigledne u unutarstranačkim izborima 2016. S jedne strane je umjerenija struja sklonija idejama i stilu kakav je zagovarala Hillary Clinton, onaj skloniji velikim korporacijama, a s druge strane je ljevija struja koja vidi izlaz u radikalnim promjenama načina na koji funkcioniraju američka politika i gospodarstvo, za što se i danas zalaže Bernie Sanders.

Snaga američke nove ljevice

Slučaj Amazon stoga je zanimljiv na dvije razine – osim što je pokazao da postoje bitne razlike između progresivnih mladih nada stranke i umjerenije stare garde, postavio je i vrlo složena pitanja oko toga koja je uloga države u gospodarstvu koje se radikalno mijenja, koji su to poslovi budućnosti i kako se postaviti prema monopolistima nove ere. Glede ovog prvog, postaje sve jasnije da u Americi stasa nova generacija demokrata koja se ne libi ideoloških etiketa poput demokratskog socijalizma. Oni žele vidjeti veću ulogu države u regulaciji i preuzimanju odgovornosti za bitne segmente gospodarstva, a imaju i pregršt iskustva s mobilizacijom građana oko bitnih pitanja – od prosvjeda i bojkota do izbora.

Zastupnica Alexandria Ocasio-Cortez postala je predvodnica ove nove ljevice, slijedeći tako korake senatora Sandersa. Upravo su ona i njeni kolege iz New Yorka kroz prosvjede Amazonu i sličnim korporacijama dali do znanja da se zalažu za snažniju organizaciju radnika, veća ulaganja u infrastrukturu, a ne u porezne olakšice kompanijama, te da smatraju da velike korporacije zapravo proizvode negativne eksternalije u svojem okruženju jer povećavaju troškove života za sve koji žive u okolici. Ocasio-Cortez također je predlagateljica zakona o Green New Dealu koji evocira na Rooseveltov New Deal nakon Velike depresije u tridesetim godinama prošlog stoljeća, kojime su u Sjedinjenim Državama kroz državnu intervenciju implementirane dalekosežne promjene u gospodarstvu, ali i šire. Ovaj novi zeleni deal želi veću ulogu države u otvaranju radnih mjesta, poboljšavanju i izgradnji infrastrukture, ali u isto vrijeme sa snažnim odgovorom na sve bolniju stvarnost posljedica klimatskih promjena.

Plašenje socijalizmom i dobitna formula za 2020.

Upravo zbog toga što je ova rasprava puno složenija od izbora jedne ili druge strane demokrati će u sljedećih godinu i pol imati nemali zadatak da pomire neke od bitnih razlika koje su isplivale unutar stranke. Naime, nova ljevica je ona koja neupitno pridobiva brojne nove simpatizere i birače. No Trumpova pobjeda 2016. bila je plod preokretanja tradicionalno demokratskih saveznih država poput Michigana, Wisconsina i donekle Pennsylvanije, kao i biračke baze koju su činili većinom bijelci sa srednjom stručnom spremom koji su radili u sada već ocvalim industrijama Srednjeg zapada. Jasno je da se kampanja koja se može prikazati kao progon korporacija koje žele ulagati u stvaranje radnih mjesta može demokratima obiti o glavu.

Na tu kartu igraju republikanci te su već krenuli s pričom da demokrati pokušavaju uvesti socijalizam u Ameriku. Trump je to spomenuo ne samo na prošlotjednoj konvenciji konzervativaca, već čak i u nedavnom obraćanju o stanju nacije. No dok je takva retorika potencijalno korisna za mobilizaciju republikanske baze i dijela nezavisnih birača, vidljivo je da među mladima u Americi socijalizam nije bauk. Štoviše, u dobnoj skupini između 18 i 29 godina više od polovice ispitanika smatra da je socijalizam bolji sustav upravljanja gospodarstvom od kapitalizma. Što su ispitanici stariji, to su više naklonjeniji kapitalizmu.

No iako su u proteklih nekoliko godina mladi birači u Americi postali puno politički aktivniji, kao što je vidljivo iz prosvjeda protiv oružja, klimatskih promjena i za prava žena i manjina, oni i dalje imaju najmanju izlaznost na izborima. Tako će demokrati za 2020. morati pronaći formulu koja može uspješno mobilizirati veći broj birača, kao što je to učinio Barack Obama 2008., ili uskladiti poruku što može pridobiti natrag birače u ključnim državama koje su izgubili 2016.

T-portal

Objavio/la na 06:00. Objavljeno u Drugi pišu. Možete pratiti sve odgovore na ovaj post kroz RSS 2.0. You can skip to the end and leave a response. Pinging is currently not allowed.

Morate biti ulogovani da bi komentarisali Logujte se

© 2000 - 2019 PCNEN. All Rights Reserved. Log in

-