ČINJENICE SU BRANA KA ZABORAVU I KSENOFOBIJI

Uoči 27. januara – Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta – Centar za građansko obrazovanje (CGO) koristi priliku da oda počast milionima žrtava stradalih u holokaustu tokom Drugog svjetskog rata, ali i da istakne važnost obrazovanja i kulture sjećanja na sve one koji su dali doprinos borbi za jednakost, toleranciju, solidarnost i odgovornost.

Danas ksenofobi produbljuju i stvaraju podjele tamo gdje se one nisu ni slutile. Umjesto međusobnog uvažavanja, pripadnici druge nacije, vjere, rase, roda i seksualne orijentacije često se pokušavaju poniziti govorom mržnje ili direktnim fizičkim nasiljem. U jeku migracija naroda iz ratom razorenih zemalja, nije mali broj onih koji umjesto dobrodošlice i utočišta dobijaju isključivost praćenu grubim kršenjem njihovih elemntarnih prava.

Ipak, ohrabrujuće je što zvanične politike i dalje većinski sadrže netoleranciju ka govoru mržnje, promovisanju fašističkih ideala i djela fašističkih i nacističkih vođa, kao i njihovih nacionalnih kolaboranata, i negiranju Holokausta i drugih zločina. To ukazuju da Evropa i dalje čvrsto na poziciji nulte tolerancije prema fašizmu. Ali, svako je i lično odgovoran za svoju reakciju na nasilje i bira hoće li ga ignorisati ili biti solidaran sa žrtvama. Posebno je važno suprotstaviti se narastajućem istorijskom revizionizmu koji je uzeo maha.

Zbog sve primjetnije upotrebe antifašizma kao termina u zvaničnom političkom vokabularu određenih evropskih država, pa i Crne Gore, CGO je sagledavao ovaj fenomen kroz analizu “Antifašizam u Crnoj Gori – između političkog trenda i obrazovne politike”. Ključni nalazi ukazuju da obrazovne politike nijesu kreirane u pravcu stvaranja kritičkog mišljenja i podsticanje dijaloga kao koncepta koji može prevenirati nastanak i razvoj opasnih ideologija i jednoumlja, i taj pristup mora da se mijenja.

Činjenica da je Drugi svjetski rat odnio više od šest miliona jevrejskih života, nas i na ljudskoj ravni obavezuje da se sjećamo Holokausta, kako se takva strahota više nikada ne bi ponovila. Zato CGO svake godine podsjeća na značaj dana sjećanja na žrtve Holokausta, ali i na jačanje nacionalne obrazovne politike zasnovane na činjenicama. Činjenice su brana ka zaboravu i ksenofobiji, a odgovornost je donosilaca odluka i posebno obrazovnih vlasti da kroz obrazovni sistem podstiču kritičko mišljenje i razvoj kulture sjećanja na holokaust.

Dan 27. januar obilježava se kao Međunarodni dan sjećanja na holokaust jer je toga dana 1945. oslobođen koncentracioni logor Auschwitz-Birkenau, najveći i najozloglašeniji logor nacističke Njemačke. U njemu je bilo deportovano više od 1,300 000 ljudi iz cijele Evrope, među kojima je bilo najviše Jevreja, a 1, 100 000 je ubijeno. Generalna skupština UN je 2005. donijela zvaničnu rezoluciju o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta. Rezolucija apeluje na sve članice UN da poštuju sjećanje na žrtve holokausta i ohrabruje razvoj obrazovnih programa o istoriji holokausta, a čime se želi pokazati odlučnost da se pomogne u spriječavanju genocida u budućnosti.

Tamara Milaš, saradnica na programima u CGO-u

Objavio/la na 19:28. Objavljeno u Analize&Mišljenja. Možete pratiti sve odgovore na ovaj post kroz RSS 2.0. You can skip to the end and leave a response. Pinging is currently not allowed.

Morate biti ulogovani da bi komentarisali Logujte se

© 2000 - 2019 PCNEN. All Rights Reserved. Log in

-