MONSTAT: U riziku od siromaštva 23,6 odsto građana CG

U riziku od siromaštva se nalazi 23,6 odsto građana, a još 10 odsto stanovništva ima rizik od od socijalne isključenosti (materijalno su deprimirani ili žive u domaćinstvima veoma niskog inteziteta rada), pokazuje istraživanje Monstat o dohotcima i uslovima života građana urađenoj po novoj metodologiji usklađenoj sa standardima EU.

Istraživanje je trajalo pet godina od 2013. godine, i pokazuje da je u međuvremenu došlo do manjeg pada stope rizika siromaštva koja je tada bila 25,2 odsto.

Statistika prvi put obuhvata i takozvanu deprivaciju, odnosno mogućnost domaćinstva da priušti ono što bi bilo normalna za kvalitetan život u 21 vijeku. Tako da je preuzet standard EU o devet stavki koje su indikatori tih normalnih uslova života.

To su adekvatno zagrijavanje stana, da mogu kupiti veš mašinu, televizor, automobil i telefon, da svi članovi domaćinstva mogu otići na najmanje sedam dana godišnjeg odmora van kuće, da imaju meso i ribu u obrocima najmanje svaki drugi dan, da mogu priuštiti neočekivani trošak iz redovnih prihoda i da redovno mogu plaćati kiriju ili rate za stan kao i komunalne račune za domaćinstvo

Prema ovim podacima prošle godine svega 35,2 odsto stanovništa je moglo da pokrije troškove za tri od ovih devet stavki, četiri stavke je pokrivalo 13,9 osto domaćinstava a svega 5,3 odsto je moglo da priušti pet ovih troškova normalnog života.

Istraživanje pokazuje i da u 2017. godini 31,7 odsto djece odrasta u domaćinstvima koji imaju rizik od siromaštva. To je čak i više nego godinu ranije kada je procenat iznosio 30,9 odsto, ali manji nego na početku istraživanja u 2013. kada je iznosio 34,7 odsto. U domaćinstvima koji imaju rizik od siromaštva i socijalne iskuljučivosti odrasta 40,1 odsto djece.

Gini koeficijent, koji predstavlja mjeru nejednakosti raspodjele primanja između 20 odsto najsiromašnijih građana i 20 odsto najbogatijih, iznosi za prošlu godinu 36,7 odsto. Što je cifra veća veće je i njednakost. Gini koeficijent za prosjek u EU je 30,5.

Mjeri se i nejednakost prihoda, tako je 20 odsto najbogatijih prošle godine prihodovalo 7,6 puta više nego 20 odsto najsiromašnijih. Ovaj odnos bio je veći na početku istraživanja 2013. godine – 8,5 puta. Prosjek u Evropskoj Uniji je da bogati imaju pet puta veća primanja od najsiromašnijih. Najbolji odnos je na Islandu gdje je to 3,4 puta, prenosi portal Vijesti

Apsulutna linija siromaštva za prošlu godinu iznosi 192,42 eura po ekvivalentnu odrasle osobe. Ovdje postoji rast od šest eura za pet godina. Stopa siromaštva nije računata za prošlu godinu, već je posljednja iz 2015. koja pokazuje da je 9,5 odsto građana imalo prihode ispod apsolutne linije siromaštva.

Jaz siromaštva, koji pokazuje dubinu siromaštva, dio je 2015. godine tri odsto a godinu ranije 1,4 odsto.

Relativna linija siromaštva u 2017. godini čini 2.097 eura prihoda godišne po članu domaćinstva. Odnosno četveročlano domaćinstvo koje ima ukupne godišnje prihode manje od 8.388 eura, smatra se realativno siromašnim. Naprimjer linija siromaštva u Švajcarskoj je 26,5 hiljada eura po članu domaćinstva godišnje ili 26 puta više nego u Crnoj Gori.

Direktorica Monstata Gordana Radojević kazala je da je istraživanjem obuhvaćeno pet hiljada domaćinstava koje su pratili tokom proteklih pet godina. Ona je navela da je rađeno prema standardima EU i da su od Eurostata dobili pohvalu i potvrdu za kvalitet istraživanja i da će ono od sada biti rađeno svake godine prema ovoj metodologiji.

Kordinatorka sistema UN za Crnu Goru Fiona Mekkluni kazala je da su dobijeni kvalitetni podaci na osnovu kojih Vlada treba da uradi plan borbe protiv siromaštva i da se na osnovu upoređivanja ovih podataka u budućem vremenu može vidjeti da li će biti ostvaren napredak.

Predstavnik UNICEF-a Ekatarina Čen navela je da su podaci o siromaštvu djece u Crnoj Gori visoki, da država mora da obezbjedi poboljšanje kroz podsticanje i povećanje dječjih dodataka i omogućavanja roditeljima kvalitetnu brigu o djeci u ustanovama kako bi što više roditelja moglo da radi a ne da moraju smanjivati svoju aktivnost kako bi se brinuli o djeci.

Objavio/la na 16:56. Objavljeno u Priča dana, Vijesti. Možete pratiti sve odgovore na ovaj post kroz RSS 2.0. You can skip to the end and leave a response. Pinging is currently not allowed.

Morate biti ulogovani da bi komentarisali Logujte se

© 2000 - 2019 PCNEN. All Rights Reserved. Log in

-