Slušajte svoj stomak, a ne samo glavu

Prema mnogim istraživačima, intuicija je mnogo značajnija nego što se čini. Socijalni psiholog Houp Koledža dr Dejvid Majers, objašnjava da intuitivna desna hemisfera mozga skoro uvijek registruje naše okruženje. Čak i kada je svjesna lijeva hemisfera zaokupljena nečim drugim. Tijelo registruje ove informacije, dok svijest ostaje u potpunosti nesvjena onoga što se dešava.

Jedna od teorija govori da predstojeće događaje možete “osjetiti” zahvaljujući dopaminskim neuronima. “Kretanje dopamina pomaže u održavanju koraka sa realnošću, upozorava nas na one suptilne stvari koje ne možemo svjesno da otkrijemo”, kaže Džona Lerer, autor knjige “Kako donosimo odluke”.

Kako odlučiti kom osjećaju verovati? Dr Džudit Orlof, intuitivni psihijatar iz Los Anđelesa i autor knjige “Drugi pogled”, smatra da je “potrebno kombinovati pravi um sa intuicijom“ i napraviti ravnotežu između unutrašnjih instinkata i racionalnog razmišljanja. Kada primijetite intuitivni nagovještaj, kaže ona, možete uposliti svoj racionalni um da provjeri vaše odluke i odluči na koji način je najbolje da djeluje.

U tom cilju, predstavljamo pet unutrašnjih osećaja na koja Orlof i ostali eksperti preporučuju da obratite pažnju i iz nekog razloga biće vam drago da jeste.

“Nešto nije u redu sa mojim tijelom”

Slušanje suptilnih signala koje nam tijelo šalje je ključni dio vježbanja intuitivnog čula, kaže Orlof, koja podučava studente medicine na univerzitetu Kalifornija u Los Anđelesu i psihijatrijske stažiste da koriste intuiciju prilikom liječenja pacijenata.

Ona u knjizi “Drugi pogled” objašnjava da je “naše tijelo snažan intuitivni prenosilac. Intuicija omogućava da osjetimo prve upozoravajuće signale kada nešto u našem organizmu prestane da radi, tako da ga možemo otkriti. Ako imate unutrašnji osjećaj koji se odnosi na vaš organizam – da je otrovan, slab ili prestao sa radom – slušajte ga. Idite i popravite to.” Ona je upoznala mnogo ljudi koji su ignorisali ovaj osjećaj i kasnije uvidjeli da je mali problem postao veliki.

Fizički simptomi takođe imaju simboličnu vrijednost. “Ako ste u nečijem društvu i vaša energija padne, ne ignorišite taj osjećaj”, kaže Orlof. Iznenadna pospanost može značiti da ste u prisustvu osoba ili u situaciji koje iscrpljuju energiju. To može biti način na koji vam tijelo govori da ovi uslovi uzimaju više energije nego što daju. Ako ostanete u situaciji koja vas brzo istroši, može lako doći do toga da postanete depresivni, anksiozni i – nije čudno – u škripcu.

Dr Ronald A. Aleksandar, psiholog, stručnjak za svjesnost, rukovodeći konsultat i direktor “Instituta za vežbanje širokog uma” u Santa Monici u Kaliforniji, takođe preporučuje obraćanje pažnje na bilo koju iznenadnu fizičku senzaciju koju ste osjetili prilikom interakcije. On se osvrće na priču o svom putu u Indiju, gdje je odlučio da ne uđe u taksi zbog “gorućeg osjećaja” u stomaku, a kasnije na željezničkoj stanici vidio je da je taksista uhapšen zbog pljačke. On kaže da najčešće osjeća intuiciju u svojim grudima ili stomaku. Stomak je uobičajen s obzirom na to da su crijeva “kuća” cjelokupnog nervnog sistema, zbog čega se često nazivaju “drugi mozak.”

“Drugi mozak stvarno jeste intuitivni mozak,” objašnjava Aleksandar i preporučuje da slušamo kada taj mozak govori.

“U opasnosti sam”

Osjećaj koji dobijete o nekoj osobi u prvih 10 sekundi izražava “drevnu biološku mudrost,” kaže Majers u svojoj knjizi “Intuicija: Njena snaga i opasnost”. Praljudi koji su jako brzo mogli da otkriju da li je stranac prijatelj ili neprijatelj imali su više šansi da prežive, kaže on, a njihovi nasljednici mogli su da čitaju emocije sa lica druge osobe gotovo odmah.

Naravno, ljudska sposobnost prosuđivanja se veoma pogoršala – kao primjer imamo pogubnu, po Amada Diala, policijsku pucnjavu u Njujorku 1999. godine. Policija je pucala u njega jer su mislili da mladi Gvinejac hoće da izvadi pištolj, a on je zapravo bio nenaoružan i po džepu je tražio svoje isprave.

Društveni uslovi pomažu stvaranje nesvjesnih uvjerenja, a ta uvjerenja stvaraju prvi utisak i donose odluke koje mogu biti krajnje pogrešne. Orlof predlaže da svoje unutrašnje osjećaje uporedimo sa racionalnim umom kad god je to moguće. A postoje i vrlo jednostavni načini uz pomoć kojih možete provjeriti šta je znak upozorenja u veoma kratkom roku, kaže ona.

“Ako nemate povjerenja u nekoga, čak i da se ispostavi netačnim, ipak ste obratili pažnju,” objašnjava ona. “Ako idete noću ulicom i osjetitite da se treba kloniti neke osobe, samo pređite ulicu.”

“Želim da pomognem”

Iako možda mislite da naši unutrašnji osjećaji postoje samo kako bismo izbjegli opasnost, ljudi su razvili podjednako snažnu sposobnost da osjete kad je našim prijateljima potrebna podrška. “Saosjećanje je jedan od najosnovnijih ljudskih instikata i zbog toga je evolucija posvetila toliko pažnje onim djelovima mozga koji omogućavaju da saosjećamo sa drugima,” napominje Lerer.

Pošto nam je evolucija omogućila brzo čitanje tuđih lica i osjećanja, ne moramo uvijek čekati da ona budu izgovorena, prije nego što ih uvidimo. Saosjećajni instinkt navodi nas da promijenimo temu, kada razgovor o vjenčanju čini novorazvedenog kolegu neraspoloženim ili nas navodi da započnemo razgovor sa nervoznim saputnikom prilikom slijetanja aviona – to su mali gestovi koji mogu imati veliki uticaj na nečiji dan. Sposobnost empatije prema drugim ljudima je ono što vas ubijedi da donirate novac nakon prirodne katastrofe. Istražvanja humanitarnih pomoći pokazuju da su ljudi mnogo spremniji da pomognu nakon što vide slike osobe kojoj je potrebna pomoć, nego nakon čitanja statističkih podataka o šteti.

Na kraju, ova sposobnost da “čitamo” druge nije korisna samo onima kojima pomažemo. Jedna skorašnja studija snimanja mozga pokazuje da darežljivost čini da centri zadovoljstva u mozgu svijetle kao klubovi u Las Vegasu. Kada je učesnicima dato 128 dolara, uz izbor da taj novac zadrže ili da ga doniraju u dobrotvorne svrhe, centri za nagradu onih koji su odabrali da novac doniraju su ‘podivljali’.

Mnogobrojna istraživanja otkrila su fenomen poznat kao “oraspoložavajuća pomoć” koji kod osoba koje pomažu drugima izaziva poboljšanje raspoloženja, imuniteta i preplavljenost dobrim osjećanjima. To je još jedan razlog da pratite svoje instinkte saosjećanja i darežljivosti, jer su oni dobra investicija i u vaše zdravlje i sreću.

“Znam kako da uradim ovo”

Košarkaški komentator može biti nemilosrdan kada inače talentovani igrač promaši sa linije za slobodna bacanja – mnogi od nas mogu se poistovjetiti sa igračevom panikom. Možete biti jako dobri na treninzima joge, ali vas jedna poza i dalje muči. Ili ste možda odličan vozač koji zaboravi kako da paralelno parkira kad god je zastrašujuća tašta sa vama u kolima. Ili ste odličan kuvar koji upropasti svoje omiljeno jelo svaki put kada ga sprema za goste. U ovakvim situacijama, instinkt “umijem to” koji se razvio sa iskustvom, ugušen je prevelikim razmišljanjem.

“Gušenje (kod sportista) je živi primjer haosa koji može nastati prevelikim razmišljanjem,” ističe Lerer. “Takvi namjerni misaoni procesi sukobljavaju se sa istreniranim pokretima mišića.”

On navodi istraživanje čikaškog univerziteta koje je pokazalo da golferi amateri imaju više uspjeha kada pažljivo razmisle o svojim potezima, a da takvo izvođenje kod iskusnih golfera loše utiče na ono što rade.

Ispostavilo se da racionalno razmišljanje pomaže početnicima, zato što oni još uvijek razvijaju mišićno pamćenje i tehniku. Ali kod onih igrača koji su već integrisali te informacije, instikti preuzimaju vođstvo – i urade mnogo bolji posao. A sve što je u korist logičkom mišljenju ometa njihovo izvođenje.

“Jednom kada ste razvili stručnost u određenoj oblasti – kada ste napravili potrebne greške – važno je da vjerujete svojim emocijama kada donosite odluke u toj oblasti,” insistira Lerer. Ako znate da možete, vjerujte svom stomaku, ne glavi.

Sledeći put kada ste u iskušenju da razmišljate o nečemu što znate da uradite, pokušajte da terapijski skrenete pažnju. Izgovarajte alfabet unazad kad vam joga trener zada zastrašujući stav na šakama ili pjevajte omiljenu pjesmu u sebi na liniji za slobodna bacanja. Pažljivo usmjeravanje vaše svijesti na nešto drugo, a ne na zadatak koji treba da uradite, omogućava vašem instiktu da slobodno radi svoj posao – i pušta vas da uživate u zadovoljstu koje vam je tolika vježba omogućila.

“Ovo je to!”

Kada vaša intuicija govori da ste pronašli nešto ili nekoga ko vam u potpunosti odgovara, izbor je neobično lak. “Osjećate se zdravo, dobro, nemate osjećaj kao da ste primorani, i nema sukoba,” kaže Orlof.

Lerer se slaže da, kada ste prisiljeni da donesete veliku odluku sa trajnim posljedicama, kao biranje životnog partnera, za vas je najbolje da odlučite stomakom. Zasnovano na velikom dijelu njegovog istraživanja kognitivnih mehanizama za donošenje odluke, on preporučuje da, “što manje mislite o onim odlukama koje su vam jako bitne.”

Prema Lereru, racionalni um je pogodan samo za ograničene, konkretne odluke, kao odlučivanje između dve firme auto osiguranja. U situacijama u kojima se nalazi samo nekoliko bitnih faktora, prefrontalni korteks upoređuje vrijednosti svakog pojedinačno i donosi odlične rezultate. Ali, ako su uključeni mnogi faktori u složenoj odluci kao, na primjer, kupovina kuće, ograničeni prostor prefrontalnog korteksa postaje prebukiran. U takvim situacijama, on je pogrešan dio mozga za taj posao.

Nekoliko studija podržava mudrost emocionalnog donošenja odluka u velikom broju slučajeva. U jednoj studiji, holandski istraživači su pratili kupce u IKEI, posmatrajući njihovo ponašanje prilikom kupovine. Kasnije su intervujima utrvdili da su oni koji su proveli manje vremena doneseći odluke o kupovini kasnije bili zadovoljniji. Biranje kauča i biranje supruga su sigurno dvije različite odluke, ali obje mogu dovesti do agonije i prevelikog razmišljanja koji vode do loših odluka. S druge strane, korišćenjem svog intuitivnog mozga u ovim situacijam skoro uvijek ćete doći do trajnog ispunjenja.

***

Od svih razloga zbog kojih treba slušati stomačne osjećaje prilikom donošenja važnih odluka ovaj je možda najbolji: vodi do odluka koje su u potpunosti zadovoljavajuće – odluka koje mogu da poboljšaju kvalitet vašeg života.

“Omogućava vam da pronađete odnose koji vam odgovaraju, umjesto da tražite šta izgleda dobro na papiru,” kaže Orlof. “Omogućava vam da se povežete sa ljudima na nivou srca, da stvarno iskusite život umjesto da ga pustite da proleti pored vas i omogućava vam da budete stvarno pametni prilikom donošenja odluka.” (Izvor: Psihoverzum.com)

Objavio/la na 08:09. Objavljeno u Svaštara. Možete pratiti sve odgovore na ovaj post kroz RSS 2.0. You can skip to the end and leave a response. Pinging is currently not allowed.

Morate biti ulogovani da bi komentarisali Logujte se

© 2000 - 2018 PCNEN. All Rights Reserved. Log in

-