Kao najbliže nebesko tijelo našoj planeti, Mjesec ima gravitaciono polje koje utiče na dosta toga na Zemlji. Ali šta bi se desilo da odjednom igubimo Mjesec? Kako bi nedostatak Meseca uticao na morsku plimu? Šta bi se desilo sa godišnjim dobima? Sa našim bioritmom? I kolike bi zaista bile posljedice?

Odgovore na ova pitanja prenosi Nacionalna geografija.

Gravitacija Mjeseca povlači Zemljinu rotaciju tako da mora i okeani reaguju dajući nam velike plime u nekim djijelovima sveta, a male u drugim. Talasi nastaju zbog vjetra, ali energija plime ih oblikuje.

Mjesečevo gravitaciono polje takođe drži našu planetu pod stabilnim uglom od 23,5 stepeni u odnosu na Sunce. Daje nam četiri godišnja doba i klimu pogodnu za život. Ali šta ako bi se ovo promijenilo? Ako bi Mjesec nestao, promijenio bi se i ugao rotacije naše planete. Dan na Zemlji bi trajao od šest do osam sati.

Milionima godina promjena plime i njihovog pritiska na kontinente su usporile rotaciju naše planete, dajući nam tako 24 sata dnevno. Ali bez uticaja Mjesečeve gravitacije Zemlja bi se okretala tri do četiri puta brže. Sa ovakvom brzom rotacijom doživjeli bismo vjetrove od 480 kilometara na čas. Ptice i insekti ne bi preživjeli. Najsrećniji organizmi na Zemlji bi bili duboko ukorijenjeno drveće, ili vrlo male životinje. Veći dio morskog života bi bio izbrisan.

Vodena stvorenja zavise od morskih struja, a morske struje pomažu kruženju hranljivih materija sa okeanskih dubina do površine, dok vodu sa površine bogatu kiseonikom odvlači duboko u more.

I dalje bismo imali plime, ali bi njima upravljalo Sunce. A sa udaljenosti od oko 150 miliona kilometara plime bi imale samo jednu trećinu snage današnjih plima. Okeani bi direktno bili izloženi Suncu, što bi stvorilo katastorfalne talase koji bi bili pogubni za milione ljudi. Do ovog trenutka bismo morali da se prilagodimo novim morskim strujama koji bi kružile sporije, zagrijavajući tako vode bliže ekvatoru, dok bi polarne vode bile zaleđene.

Ove velike razlike bi uzrokovale i promjene na kopnu, pošto temperature okeana generalno utiču na klimu.

Zemljina osa rotacije bi se promijenila za nekih 10 stepeni. To bi dramatično izmijenilo godišnja doba, a klima bi postala nepogodna za život. Drastične promjene temperature bi uništile usjeve, a mi bismo doživjeli najgore ledeno doba. Glečeri sa polova bi prekrili čitavu planetu, osim malog pojasa oko ekvatora.