IA prijedlozi Partnerstvu za otvorenu upravu

Bez izmjena Zakona o slobodnom pristupu informacija, otvaranja podataka o javnoj potrošnji i omogućavanja građanima da budu ravnopravni učesnici u razvoju javnih politika, naša uprava ostaje zatvorena za suštinska pitanja od interesa za građane.

Ovo je srž 15 prijedloga, koje smo uputili sa ciljem unapređenja Akcionog plana koji Ministarstvo javne uprave priprema u okviru globalne inicijative ”Partnerstvo za otvorenu upravu”.

Ukidanje poreske i poslovne tajne kao osnova ograničenja pristupu informacijama treba uvesti kao prioritetnu mjeru otvaranja uprave. Sadašnja praksa državnih organa je da informacije od preovlađujućeg javnog interesa proglašavaju poreskom i poslovnom tajnom. Time se organi, koji su prvenstveno u službi građana, izjednačavaju sa privatnim kompanijama, a javnost ostaje uskraćena za podatke koji su vrlo važni za procjenu njihove efikasnosti.

Dostavili smo i ostale prijedloge za unaprjeđenje Zakona o slobodnom pristupu informacija. Između ostalog, predlažemo propisivanje nadležnosti Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama da poništi tajnost podataka, ukoliko oznaka tajnosti nije dovoljno osnovana, kao i vraćanje obaveze da Agencija može da odlučuje po žalbama u prvom stepenu.

Građani nemaju uvid u potrošnju novca iz tekuće budžetske rezerve, iako se radi o iznosu koji na godišnjem nivou, u prosjeku, iznosi 20 miliona eura. Samo tokom prošle godine, Vlada je, između ostalog, isplatila skoro 2.5 miliona eura građanima za poboljšanje njihove matrijalne situacije, po njihovim zahtjevima. Dodatno je još više od million eura isplaćeno građanima za liječenja i školovanje. Kako bi se osigurao jednak tretman svih građana u njihovim odnosima sa upravom, i poboljšao integritet odlučivanja o raspodjeli budžetske rezerve, objavljivanje ovih odluka je od velike važnosti. U suprotnom, sumnje u potencijalne političke i druge zloupotrebe ovih sredstava ostaju opravdane.

Smatramo da bi postojanje kataloga  usluga koje pružaju organi državne uprave, lokalne samouprave i organizacije koje vrše javna ovlašćenja u velikoj mjeri olakšao građanima pristup osnovnim informacijama o tome koje su im usluge dopstupne. Slično tome, sačinjavanje registra obveznika Zakona o slobodnom pristupu informacijama omogućilo bi dosljedniju primjenu ovog zakona, dok bi se istovremeno  građanima obezbijedili sve relevantni kontakt podaci za slobodan pristup informacijama na jednom mjestu.

Organi su sada obavezni da objavljuju samo zarade javnih funkcionera, dok građani ostaju uskraćeni za informacije o skalama zarada za sva pojedinačna zvanja/ kategorije radnih mjesta. Zbog toga treba proaktivno objaviti skale zarada za sva zvanja i kategorije radnih mjesta u svim institucijama koje se većinski finansiraju javnim novcem.

Otvorenost procesa donošenja javnih politika je takođe važan element transparentnosti rada javne uprave. Mišljenja eksperata Evropske komisije na sve nacrte crnogorskih zakona treba da budu dostupni i građanima i poslanicima, koji u konačnom usvajaju zakone, a dali smo i detaljnije predloge za unapređenje transparentnosti sjednica Vlade.

Individualni godišnji izvještaji naručilaca o sprovedenim nabavkama treba da budu dostupni u elektronski čitljivom i pretraživom formatu, a ne kao skenirani PDF dokumenti, što je sada slučaj. Ovo je naročito važno ako se ima u vidu da je riječ o preko 600 izvještaja naručilaca koji sadrže podatke o potrošnji više od pola milijarde eura godišnje, a koji su sada nepretraživi i vrlo teško čitljivi. Godišnji izvještaji o javnim nabavkama koje priprema Uprava za javne nabavke, a koji sadrže horizontalni pregled i niz statističkih podataka o sprovedenim postupcima javnih nabavki i koji su vrlo obimni – u prosjeku skoro 200 strana, takođe treba treba da budu elektronski čitljivi i lako pretraživi, a informacije o ukupnoj potrošnji za javne nabavke na taj način dostupnije građanima.

Partnerstvo za otvorenu upravu (OGP) je inicijativa osnovana 2011. godine, sa ciljem da posluži kao internacionalna platforma za države u procesu izgradnje javnih uprava koje su transparentnije, odgovornije i okrenute građanima.  Crna Gora je 2017. godine označena ”neaktivnom” zemljom u okviru OGP, a razlog za to je neispunjavanje obaveza. Ministarstvo javne uprave do kraja godine treba da pripremi novi Akcioni plan, kako bi Crna Gora ponovo dobila status aktivne zemlje u okviru ove inicijative.

Tim Instituta alternativa

Objavio/la na 20:22. Objavljeno u Analize&Mišljenja. Možete pratiti sve odgovore na ovaj post kroz RSS 2.0. You can skip to the end and leave a response. Pinging is currently not allowed.

Morate biti ulogovani da bi komentarisali Logujte se

© 2000 - 2018 PCNEN. All Rights Reserved. Log in

-