Vlasti moraju biti mnogo otvorenije, jer javnost ima pravo da zna

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da Crna Gora dočekuje još jedan Međunarodni dan prava javnosti sa ograničenim dometima u oblasti dostupnosti podataka i lošijim zakonodavnim okvirom od onog koji je bio polazna tačka.

Proces demokratizacije društva zahtijeva i otvaranje institucija prema javnosti kako bi se na taj način dodatno uticalo i na jačanje njihove odgovornosti. Međutim, otvaranje institucija prema javnosti u Crno Gori ide tempom „jedan korak naprijed, tri koraka nazad“, a posebno se negativni trendovi bilježe u posljednjih godinu i po. Tome su doprinijele izmjene i dopune Zakona o slobodnom pristupu infromacijama koje su značajno unazadile inače skromne pomake u ovoj oblasti. Naime, tim izmjenama i dopunama Zakona data je sloboda diskrecionog odlučivanja organima u označavanju dokumenata poslovnom ili poreskom tajnom, bez predviđanja roka u kojem ističu razlozi za ograničavanje pristupa informacijama. Ostaju i dalje kao značajni problemi ćutanje uprave, sporo rješavanje Agencije za zaštitu ličnih podatka i slobodan pristup informacijama, itd. Sve to direktno utiče na kvalitet informacije koje podnosioci zahtjeva dobijaju ili ne dobijaju blagovremeno. Ovakva rješenja imaju negativan uticaj na ukupni sistem koji je danas, u mnogo čemu, zatvoreniji nego prije par godina, umjesto da bude obrnuto.

Podjednako važno, posebno je složena situacija  za one građane i građanke koji su predstavnici manjina i lica sa invaliditetom. Sistem crnogorske javne uprave mora biti prilagođen svim građanima i građankama, da bi se isti osjećali kao aktivni dio društva, koji lako i efikasno može ostvariti svoja prava i ispuniti nametnute obaveze.

Takođe, organi javne uprave bi morali biti daleko proaktivniji u objavljivanju podataka od javnog značaja, a na što ih obavezuje i član 12 Zakona. Time bi se smanjio i broj zahtjeva za slobodan pristup informacijama i lančano „zagušenje“ sistema kada se o njima odlučuje.

Stoga je potrebno uložiti još napora u profesionalizaciji i depolitizaciji javne uprave i ažurnom rješavanju po zahtjevima. To znači i nove izmjene i dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama, ali i politička odluka Vlade da se otvara prema građanima i građankama, kao i zainteresovanim subjektima, i to neselektivno.

Međunarodni dan prava javnosti da zna ustanovljen je 2002. na zajedničkom sastanku predstavnika/ca uglavnom nevladinih organizacija u Sofiji, Bugarskoj. Danas se taj dan obilježava širom svijeta sa ciljem promocije prava na slobodan pristup informacijama, kao jednog od osnovnih ljudskih prava, ali i da bi se podstakli građani/ke da koriste svoje pravo, a vlasti da budu transparentnije u radu.

Mira Popović, saradnica na programima

Objavio/la na 17:07. Objavljeno u Analize&Mišljenja. Možete pratiti sve odgovore na ovaj post kroz RSS 2.0. You can skip to the end and leave a response. Pinging is currently not allowed.

Morate biti ulogovani da bi komentarisali Logujte se

© 2000 - 2018 PCNEN. All Rights Reserved. Log in

-