Fridom haus: Crna Gora nazadovala u slobodi medija

by | sep 23, 2018 | Novosti, Priča dana | 0 comments

Novinari u Crnoj Gori suočavaju se sa nasiljem od strane kriminalnih grupa i pritiscima političkog establišmenta, a od 76 slučajeva napada na novinare koji su zabilježeni od 2004. godine, većina je i danas neriješena, piše Fridom haus (Freedom House).

“Redakcija crne hronike u Vijestima, najuticajnijem dnevnom listu u Crnoj Gori, prazna je već mjesecima, otkako je novinarka Olivera Lakić napadnuta ispred svog doma u Podgorici u maju, nakon pisanja o ilegalnom švercu cigareta”, navodi se u članku Fridom hausa.

Ovo, kako podsjećaju, nije prvi put da je Lakić napadnuta zbog svog rada.

“U 2012. godini ona je pretučena na istoj lokaciji nakon dobijanja brojnih pretnji. Dok je napadač na kraju bio gonjen, slučaj je samo djelimično riješen, pošto počinilac koji je naredio napad nikada nije identifikovan. Istraga o pucnjavi u maju je do sada bila takođe nezadovoljavajuća: uprkos početnim obećanjima o brzoj akciji od strane vlasti i snažnim riječima osude od strane međunarodne zajednice, još nije imenovan osumnjičeni”, piše Fridom haus.
Ističu da su napadi na novinare dio života u Crnoj Gori. Od 2004. godine, organizacije za slobodu medija zabilježile su 76 slučajeva, od čega većina ostaje neriješena.

Mjesec dana prije napada na Lakić, podsjeća Fridom haus, eksplodirala je bomba u blizini kuće još jednog istraživačkog novinara Vijesti, Seada Sadikovića.

Pet godina ranije, dodaju, eksplozivna naprava postavljena je kod zgrade redakcije i bila jasno namijenjena glavnom uredniku Mihailu Jovoviću.

“Takođe te 2013. godine, napadači su bacili eksplozivnu napravu u dvorište novinara Monitora Tufika Softića. A ubistvo Duška Jovanovića, glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista Dan, nije riješeno ni nakon 14 godina”, dodaju, prenosi portal Vijesti.

Kako napominje Fridom haus, još jedna konstanta u Crnoj Gori je predsjednik Milo Đukanović.

Podsjećaju da je njegova partija, Demokratska partija socijalista (DPS) već skoro tri decenije na vlasti, a da je Đukanović većinu tog vremena bio premijer ili predsjednik države, sa nekoliko kratkoročnih “penzionisanja”. Đukanović, kako ističu, nikada nije skrivao neprijateljstvo prema medijima i podsjećaju da je neposredno prije predsjedničkih izbora u aprilu optužio Vijesti da promovišu “fašističke” ideje, tvrdeći da i kritičari dešavanja u zemlji i civilni sektor funkcionišu kao politička opozicija izabranoj vlasti.

Medijsko okruženje u Crnoj Gori je, kako dodaju iz Fridom hausa, zaista polarizovano, sa dubokim podjelama između onih koji kritikuju i onih medija koji odobravaju ono što vlast radi.

“Od četiri dnevna lista u državi, dva (Vijesti i Dan) se smatraju opozicionim, dok se druga dva (Pobjeda i Dnevne novine) smatraju podržavaocima vlasti. Činjenica je da je malo tržište tako prezasićeno – prema najnovijem izvještaju IREKS-a postoje i tri nedjeljnika, 30 mjesečnih listova, 53 radio-stanice i 17 televizijskih stanica u zemlji od samo 600.000 ljudi – što ostavlja neke medije podložne političkom i ekonomskom pritisku koji može uticati na kvalitet i nezavisnost njihovog izvještavanja. Isplata javnih sredstava je netransparentna i uglavnom neregulisana, a oglašivačko tržište je naklonjeno i daje značajnu prednost onima koji podržavaju vlast”, navodi se u članku.

Fridom haus piše i da se Javni servis, RTCG, pokuša osloboditi političke pristrasnosti nakon što je njen odbor imenovao novu direktoricu početkom 2017. godine.

“Imala je uravnozeženo razumijevanje uloge javnih emitera u demokratskom društvu, a njeno imenovanje donijelo je promjene koje su naišle na odobravanje, u odnosu na ranije izvještavanje Javnog servisa o radu vlasti. Ali promjena nije dugo trajala. Novo rukovodstvo i sam odbor došli su pod značajan pritisak nekoliko mjeseci kasnije, a dva člana odbora su zamijenjena krajem 2017. godine zbog navodnog sukoba interesa. Preuzimanje Javnog servisa je okončano u junu 2018. godine, kada su i direktorica i predsjednik Odbora otpušteni”, pišu u članku.

Fridom haus navodi i da je Evropska komisija kritikovala je učinak Crne Gore u poglavljima 23 i 24 – onima koji se bave pravdom i osnovnim pravima – u svom najnovijem godišnjem izvještaju o napretku zemlje ka članstvu u EU. U izvještaju se, ističu, konkretno spominju otpuštanja u RTCG i napadi na novinare kao pitanja sa kojima se Crna Gora mora posvetiti. Zvaničnici EU takođe su, podsjeća Fridom haus, prijetili da će suspendovati finansijsku pomoć predpristupne pomoći – koja iznosi ukupno 315 miliona dolara između 2014. i 2020. godine – ako vlada ne izvede odgovorne za krivična djela nad novinarima pred lice pravde.

“Napadi su često povezani sa organizovanim kriminalom, što je već dugi niz godina problem u zemlji. Međutim, situacija se nedavno pogoršala zbog sukoba između dvije suparničke kriminalne grupe iz Bokokotorskog zaliva. Nedostatak napretka u istraživanju napada na novinare možda odražava stvarnu nesposobnost države da nadjača takve grupe, ali svakako šalje poruku da neće biti otkriveni. Neki novinari se pitaju kako bi se situacija mogla pogoršati u odnosu na početak pregovora prije deset godina. Još uvijek ima dosta dobrih izvještaja, javnost apatično gleda na napade i pritisak vlasti, dok su ali napadi i pritisak mnogi među mlađom generacijom skeptični da bi stvari mogle biti drugačije, jer nikada nisu vidjeli smjenu vlasti putem izbora”, navodi se u članku.

0 Comments

Submit a Comment