Patite li od ortoreksije?

Provedete li više od tri sata u danu razmišljajući o zdravoj hrani? Planirate li svoje obroke čak nekoliko dana unaprijed? Izoluje li vas prehrana iz društvenog života? To su neka od pitanja na koje potvrdni odgovori mogu uputiti na problem opsjednutosti zdravom hranom, prenosi portal Znanost.hr.

Sam pojam ortoreksije dolazi još iz 1997. godine kad ga je definirao dr Stiv Bretmen. Naziv pojma dolazi od grčke riječi “orthos” što znači pravilno ili ispravno te riječi “reksija” što označava apetit. Kod ortoreksije je u pitanju patološka usmjerenosti na zdravu prehranu.

Takve osobe su veoma zabrinute što jedu i hrana im može postati primarni životni sadržaj, dok druge činjenice života bivaju manje važne od planiranja obroka. Ortoreksija još nije klasifikovana kao bolest ili poremećaj, ali kao postojeći društveni fenomen može uticati na osjetljive i rizične grupe, ponajprije na mlađe osobe. Često ortoreksija može biti jedan od prvih simptoma poremećaja kao što su anoreksija i bulimija.

Onda kad trud, pravila, organizacija i svakodnevni napori bitnim dijelom postanu usmjereni na prehranu, vjerojatno je u pitanju pretjerivanje. Stručnjaci smatraju da još ne postoji dovoljno istraženosti tog fenomena kako bi se potvrdilo da je u pitanju poremećaj prehrane. Međutim, ne mora postojati stroga definicija da se određeno ponašanje počne percipirati kao mogući rizični faktor.

Prehrana će postati “nezdrava“ kad se počinje sukobljavati s uobičajenim životom i normalnim životnim sadržajima. Mnogi počinju restrikcije u prehrani izbacivanjem određenih namirnica (iako na njih nijesu alergični), a potom često i cijelih grupa namirnica, nakon čega sve može preći u strožije restrikcije koje postanu štetne za zdravlje.

Nije dobro niti preporučljivo izbacivati cijele grupe namirnica iz iskrane ukoliko smo zdravi, tj. ne bolujemo od neke konkretne bolesti. Isto tako, ni same dijete koje se povezuju uz određene bolesti (npr. celijakija, dijabetes) nijesu odgovarajuće za osobe koje ne boluju od tih bolesti. S druge strane, u hrani bi trebalo i uživati, a umjereno i raznoliko je najčešće uvijek dobra preporuka za one osobe kojima nije drukčije propisao ljekar.

Pravilnija ishrana ima apsolutno pozitivan učinak na zdravlje, ali ne bi trebalo pretjerivati da dođe do narušavanja zdravlja. Profesor psihologije Patrik Denouks tvrdi da je pojedinac koji boluje od ortoreksije “sputan nizom pravila koje silom nameće samom sebi”. Pritom se tako često socijalno izoluje, preskačući društvena događanja na kojima je u izvjesnoj opasnosti da dođe u napast te pojede, recimoe, pržene krumpiriće.

Objavio/la na 09:02. Objavljeno u Svaštara. Možete pratiti sve odgovore na ovaj post kroz RSS 2.0. You can skip to the end and leave a response. Pinging is currently not allowed.

Morate biti ulogovani da bi komentarisali Logujte se

© 2000 - 2018 PCNEN. All Rights Reserved. Log in

-