Nacrt KZ kao propuštena prilika za reformu

Piše: Akcija za ljudska prava

kresanjePoslednji stav radne grupe Ministarstva pravde za izmjene i dopune Krivičnog zakonika (KZ) nije razjasnio kako će do kraja glasiti najavljeno ograničenje komentarisanja sudskih postupaka tužilačkih istraga prije njihove pravosnažnosti, koje je najviše uznemirilo javnost, jer je predlog bio suprotan međunarodnim standardima slobode izražavanja.

Jasno je da nije prihvaćena većina drugih predloga za reformu Krivičnog zakonika u cilju unapređenja slobode izražavanja, zaštite života i zabrane torture. Smatramo da Crna Gora nema vremena za odlaganje reformi i da je potreban mnogo ozbiljniji stručni pristup ovako značajnim pitanjima. Na žalost, Ministarstvo pravde za sad ignoriše preporuke Komiteta protiv mučenja i drugih relevantnih međunarodnih organizacija, kao i suočavanje s ozbiljnim opasnostima po društvo u vidu talasa ubistava, nekažnjivosti policijske torture, napada na novinare i sl.

1) Odbijeni su i brojni predlozi Akcije za ljudska prava, pa će tako u Krivičnom zakoniku Crne Gore izgleda i dalje ostati:
• krivično djelo Iznošenje ličnih i porodičnih prilika (čl. 197) – koje je anahrono, jer predstavlja oblik uvrede i klevete, i suprotno je međunarodnim standardima ljudskih prava. Ovo krivično djelo omogućava da ne odgovara lice koje u javnost iznese štetne podatke iz vašeg privatnog života, ako dokaže da su istiniti;
• krivično djelo Povreda ugleda Crne Gore (čl. 198) – za koje se može otići i u zatvor za ”izlaganje poruzi” države, grba, zastave i himne, i dalje postoji uprkos preporukama svih međunarodnih organizacija za slobodu govora;
• krivično djelo Povreda ugleda strane države ili međunarodne organizacije (čl. 200) – za koje možete biti kažnjeni i do 10.000 eura ako izložite poruzi državu s kojom Crna Gora ima diplomatske odnose ili međunarodnu organizaciju čija je Crna Gora članica. Ovo znači da se Evropska unija i NATO još uvijek mogu nekažnjeno ”izlagati poruzi“, ali ne i OEBS, Savjet Evrope i UN.

2) Bez dozvole će i dalje moći da se fotografiše i snima samo onaj ko vrši krivično djelo za koje je zaprijećena kazna od 5 godina ili veća. Drugim rječima, ostaće zabranjeno snimati vršenje krivičnih djela za koje je kazna ispod 5 godina, kao npr. policijsko zlostavljanje i druge zloupotrebe i od strane službenih lica, za koje su propisane niže kazne od kazne zatvora od najmanje 5 godina. Ovakva zaštita izvršilaca velikog broja krivičnih djela je apsurdna jer sprečava njihovo otkrivanje i dokazivanje, a kažnjava one koji ih prijavljuju.

3) Odbijen je predlog da ne zastarjeva krivično gonjenje i izvršavanje kazne zbog mučenja, ubistva i teškog ubistva. Znači da se ubice i mučitelji posle 10, 15 ili 25 godina skrivanja ili bjekstva nikada više ne mogu kazniti. Apsurdno, u Crnoj Gori istovremeno ne zastarjevaju krivična djela kao što su utaja poreza i doprinosa, nedozvoljeno bavljenje privrednom, bankarskom, berzanskom i djelatnošću osiguranja, povreda ravnopravnosti u vršenju privredne djelatnosti, zloupotreba monopolističkog položaja, neovlašćena upotreba tuđe firme i sl, što znači da izvršioci tih krivičnih djela za njih mogu doživotno da odgovaraju.

4) Neće biti povećane kazne za zlostavljanje, mučenje i iznuđivanje iskaza, iako je to, kao i nezastarijevanje mučenja Crnoj Gori izričito preporučio Komitet protiv mučenja i iako se kazne za ta krivična djela u Crnoj Gori u kontinuitetu izriču prenisko, ispod minimalnih međunarodnih standarda.

5) Odbijen je predlog za pojačanu zaštitu novinara propisivanjem novih krivičnih djela Sprječavanje novinara u vršenju profesionalnih zadataka i Napad na novinara u vršenju profesionalnih zadataka, odnosno dopunu krivičnih djela Teško ubistvo i Teška tjelesna povreda, s obrazloženjem da postoje i druge profesije koje su u povećanom riziku od napada, iako je u izvještajima i Evropske unije o Crnoj Gori i svim drugim relevantnim izvještajima o stanju ljudskih prava u državi naglašen isključivo problem nekažnjivosti napada na novinare.

6) Zatvorenici se neće otpuštati iz zatvora na uslovni otpust ako se procijeni da postoje smetnje u pogledu njihove bezbjednosti – tako svrha lišavanja slobode postaje i prinudna zaštita bezbjednosti zatvorenika, suprotno Ustavu i međunarodnim standardima, i uvodi se dodatna proizvoljnost kod instituta uslovnog otpusta.

Objavio/la na 13:38. Objavljeno u Analize&Mišljenja. Možete pratiti sve odgovore na ovaj post kroz RSS 2.0. You can skip to the end and leave a response. Pinging is currently not allowed.

Morate biti ulogovani da bi komentarisali Logujte se

Logujte se ili registrujte




Forgot?
Register

VIDEO

© 2000 - 2017 PCNEN. All Rights Reserved. Log in -