Stiglic: Grci kažite ne i proglasite bankrot

Rastuća zajedljivost u Evropi rezultat je gorke završnice dogovora između Grčke i njenih kreditora. Štaviše, evropski lideri su konačno počeli da otkrivaju pravu prirodu spora oko duga i odgovor nije prijatan: radi se o moći i (ne)demokratiji mnogo više nego o novcu i ekonomiji, rekao je Džozef Stiglic, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju i profesor na Univerzitetu Kolumbija.

Svoje viđenje situacije u Grčkoj, profesor Stiglic opširno je opisao za Projekat Sindikat, međunarodnu asocijaciju koju čine 404 novine iz 149 svijeta.

Program koji je “Trojka” (MMF, EK, ECB) prije pet godina nametnula Grcima doveo je do pada BDP za čak 25 procenata. Teško je pronaći takvu ekonomsku depresiju koja je donijela toliko katastrofalne posljedice: nezaposlenost među mladima je nevjerovatnih 60 procenata.

Zapanjujuće je da je “Trojka” odbila da prihvati odgovornost za bilo koju posljedicu ili makar prizna koliko su bile loše njene prognoze i modeli.

Ali, ono što još više iznenađuje jeste da evropski lideri iz toga nisu ništa naučili. “Trojka” i dalje insistira na tome da Grci postignu budžetski suficit (bez plaćanja kamata) od 3,5 odsto BDP-a do 2018. godine.

Ekonomisti širom svijeta osudili su taj cilj kao kaznu jer će njegovo realizovanje neminovno dovesti do još dublje krize. Zaista, čak i ako dug Grčke bude restruktuiran, zemlja će ostati u depresiji ako se glasači na referendumu obavežu da će poslušati “Trojku”, prenosi Blic.

Što se tiče transformacije velikog deficita u suficit, nekoliko zemalja prošlo je kroz sličnu sudbinu koja je zadesila Grke u posljednjih pet godina. Iako su troškovi u odnosu na ljudsku patnju veoma visoki, nedavni prijedlozi vlade Alekisa Ciprasa krenuli su u susret ispunjavanju zahtjeva svojih kreditora.

Trebalo bi da bude jasno: skoro ništa od ogromne količine novca koja je data Grčkoj u stvari nije završila tamo. On je potrošen na isplatu privatnih sektora kreditora – uključujući njemačke i francuske banke. Grčka je dobila vrlo malo, ali je zato platila visoku cijenu za očuvanje bankarskog sistema pomenutih zemalja.

Objavio/la na 21:59. Objavljeno u Vijesti. Možete pratiti sve odgovore na ovaj post kroz RSS 2.0. You can skip to the end and leave a response. Pinging is currently not allowed.

Morate biti ulogovani da bi komentarisali Logujte se

© 2000 - 2018 PCNEN. All Rights Reserved. Log in

-