WWF: EU živi iznad mogućnosti jedne planete

Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature) u izvještaju o stanju planeta 2014., objavljenom danas u cijelome svijetu piše da “ekološki otisak”, kojim se mjeri potrošnja prirodnih resursa čovječanstva, nastavlja da raste ida bi nam trebala jedna i poa planeta kako bi se obnovili svi neophodni resursi.

Deset zemalja s najvećim “ekološkim otiskom” po glavi stanovnika su Kuvajt, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati, Danska, Belgija, Trinidad i Tobago, Singapur, SAD, Bahrein i Švedska.

“Ekološki otisak” pokazuje da svih 27 država članica EU živi iznad mogućnosti jedne planete. Kada bi svako na Zemlji živio život prosječnog stanovnika EU, čovječanstvo bi trebalo 2,6 planeta kako bi zadovoljilo svoje potrebe za prirodnim resursima, prenosi Jutarnji.hr.

Od zemalja u regionu, Hrvatska troši resurse 1,86 planeta, stil života u BiH iziskuje prirodne resurse 1,46 planete, a u Srbiji 1,43 planeta, što je istovjetno globalnom prosjeku, dok Makedonija troši, 1,7 planete, a Slovenija troši čak 2,64.

Izvještaj pokazuje da su se od 1970. do 2010. godine populacije riba, ptica, sisara, vodozemaca i gmizavaca na planetu smanjile za 52 posto. Slatkovodne vrste pretrpjele su pad od 76 posto, što je dvostruko veći gubitak nego kod kopnenih ili morskih vrsta. Populacije divljih životinja smanjile su se za više od polovinu.

Većina nestalih vrsta dolazi iz tropskih područja, dok je Latinska Amerika doživjela najdramatičniji gubitak vrsta. Najveća prijetnja biološkoj raznolikosti dolazi od kombinovanih učinaka uništavanja i gubitka staništa, uticaj lova i ribolova je takođe značajan, dok klimatske promjene postaju sve odgovornijim za moguće izumiranje vrsta.

Globalne emisije ugljen dioksida glavni su uzrok globalnog zagrijavanja i već utiču na biološku raznolikost i biokapacitet planeta, naročito u odnosu na opskrbljenost hranom i vodom.

Preko 200 svjetskih rječnih slivova, koji pružaju dom za više od 2,5 milijarde ljudi, doživljava tešku nestašicu vode najmanje mjesec dana godišnje.

Blizu milijarde ljudi je gladno, a klimatske promjene, u kombinaciji s promjenama u namjeni zemljišta, ugrožavaju biološku raznolikost i mogu dovesti do daljnjih nestašica hrane, piše u izvještaju WWF-a.

 

Objavio/la na 10:09. Objavljeno u Priča dana, Vijesti. Možete pratiti sve odgovore na ovaj post kroz RSS 2.0. You can skip to the end and leave a response. Pinging is currently not allowed.

Morate biti ulogovani da bi komentarisali Logujte se

© 2000 - 2019 PCNEN. All Rights Reserved. Log in

-