‘Vesela udovica’

Na moju e-mail adresu stiže danas poruka da Fondacija Petrović Njegoš, baletska škola “Princeza Ksenija” i TV Atlas udruženim snagama organizuju u Podgorici 5. maja – “Veselu udovicu”! Riječ je o opereti pod tim imenom, koju je komponovao Franz Lehar,  austrijski kompozitor mađarskog porijekla i, kako znalci vele, najznačajni predstavnik bečke operete u prvoj polovini 20 vijeka.

Kakve ovo veze ima sa mnom i šta mi je odjednom palo na pamet da se plekam đe mi mjesto nije?

E, pa, vidite ima.

Nedavno mi je u vezi sa ovom operetom zanimljivu poruku poslao prijatelj nakon što je bio na kavi kod profesora Huga Tiberga (svjetsko ime u oblasti pomorskog prava) i bio zatečen pitanjem na koje nije znao odgovor. Njegov  kolega Hugo pitao ga je za “Merry Widow”. Za razliku od mog prijatelja, Crnogorca, švedski profesor je o opereti znao puno.

“Ne znam koliko je ova priča poznata u Crnoj Gori i da li bi, možda, bila interesanta za jednu novinarsku priču?”, diskretno mi je sugerisao prijatelj, koji me je svojevremeno na isti način gurnuo u portagu za jahtom koju je Kralj Nikola kupio od Žila Verna.

Moram priznati da mi je naziv operete bio poznat, ali da ništa više od toga nijesam znao. Ovlašna pretraga po internetu je otkrila da je ovaj muzički komad izvođen diljem naše nekadašnje domovine (Sarajevo, Zagreb, Novi Sad…), ali nikada u Crnoj Gori, za koju je “Vesela udovica” tematski vezana. Iznenadilo me je i da o ovoj opereti nema pojma i jedan drugi moj prijatelj, koji je profesionalno u tome miljeu.

Što su se to Crnogorci distancirali od operete koja ih se tiče i po kojoj nas, eto, i u bijelom svijetu prepoznaju? Da li to što je ovo bila omiljena opereta Adolfa Hitlera, kako to navodi Jovan Hiršl u tekstu objavljenom u beogradskom nedjeljniku Vreme prije tri godine?

Neće biti!

Radnja operete se dešava u pariškom poslanstvu države čiji je glavni grad Letinje, grof Danilo je sekretar poslanstva i on je glavni junak operete, poslanik se zove baron Mirko Zeta… U početku se država u čijem se poslanstvu radnja dešava zvala Montenegro, ali je  poslije prve reprize (premijera je bila 28. decembra 1905.  u Beču) došlo do demonstracija italijanskih i crnogorskih studenata, pa su kompozitor i uprava opere popustili i od treće predstave je poslanstvo državice Montenegro preobraćeno u poslanstvo zemlje Pontevedro. Imena svih likova operete ostala su, međutim, ista.

U opereti je državica prezadužena, a jedini izlaz vidi se u tome da se neko od diplomata oženi bogatom miraždžikom, veselom udovicom Hanom Glavari. Grof Danilo i Hana su se voljeli kao djeca, a i u opereti će se, nakon raznih peripetija, na kraju uzeti i prezadužena domovina će biti spašena.

Zakulisno se, kako to navodi Svetozar Rapajić u studiji “Crnogorska vesela udovica”, govorilo da je opereta inspirisana avanturama crnogorskih prinčeva u Parizu, koji su se, navodno, više zanimali za noćni život u “Maksimu”, nego za svoje obrazovanje ili za državne poslove.

No, to nije sve.

Princ Danilo, tada već prestolonasljednik u izgnanstvu, je 1930. godine jednom francuskom sudu tužio producenata zbog filma snimljenog na temu “Vesele udovice”. Produkcijska kuća MGM  je osuđena da plati globu od 100.000 franaka, što je bilo ravno iznosu od 4.000 tadašnjih dolara, a princ Danilo je prethodno uspio da spriječi da film bude prikazivan u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca.

I eto, sada nam “Veselu udovicu” vraća jedan Petrović, unuk brata princa (prestolonasljedinika) Danila, i to u vrijeme kada nam je država prilično dužna, ali nema baš operetske veselosti u životu njenih stanovnika.

Majstor slučaj je htio da i mene upetlja u sve ovo.

Objavio/la na 22:02. Objavljeno u Blog. Možete pratiti sve odgovore na ovaj post kroz RSS 2.0. You can skip to the end and leave a response. Pinging is currently not allowed.

6 komentara za “‘Vesela udovica’”

  1. danilo stojanovic

    g. Vukovicu i ja sam pomalo iznendjen da vi nijeste bili upoznati detaljanije o ovoj opereti koja se izvodila sirom svijeta? I, posto je jedna od boljih, svuda je bila dobro primljena. Narocito u Beogradu – ali ne zbog muzike – vec iz drugih razloga. Zbog libreta – koji je bio uvredljiv za kralja Nikolu i porodicu (pa, samim tim, i za CG).

    No, da ne ulazimo daleko u proslost i razloge za nastanak ove operate, kao i u sve kontroverze oko nje. Odgovor na vase pitanje je jasan. Bila je to parodija na racun CG, Odnosno, na bon-vivan-ski zivot sinova kralja Nikole (posebno mojega imenjaka – princa Danila – glavne licnosti operete). Da je to bila isuvise direktna i netakticna satira/kritika – govori i presuda francuskog suda u korist princa Danila. Dakle, i sud je nasao da je uvredljiva za princa.

    Sigurno da, u prilikama kada mu Pasic radi o glavi, a pola zemlje mu navija za neprijatelje – Karadjordjevice (njegovom krivicom – srbovanjem – najvise), knjaz/kralj Nikola nije imao mnogo razloga da je postavi na scenu u CG. Naprotiv, bio bi to propagandni potez – par exelans – u korist njegovih politickih protivnika. Ali i u korist neprijatelja CG.

    Iako su neke veljesrbijanske avetinje pokrenule ovo pitanje u cilju sprdanja sa CG, prije godinu ili dvije (na portalu analitika), smatram da tu operetu treba, najzad, postaviti i na crnogorsku scenu.

    Posebno sto se opere i operete ne cuju cesto u CG. Nije lako dobroj muzici – a ova opereta jeste popularna (cak je i nekoliko Holivudskih filmova uradjeno po njoj) – u doba Cece i turbofolka. A to sto ce neke budale naci za shodno da se, tom prilikom, izruguju i da blate CG – to ne bi trebalo da nas mnogo brine. Glupost je ipak njihov – a ne nas – problem.

    Valjda smo sposobni da istrpimo malo sale i satire na nas racun? Posebno kada je tako lijepo muzicki upakovana. A mozda nesto i naucimo?

  2. Vojin Grubač

    Neko se treba ozenit isa Hilari, da bi prezaduzenost nestala. 😉

  3. Veljko B Ilic

    Hilarin muz je jos ziv, nije ona udovica. Ima njih puno veselih udovica, ali nemaju ni pinjeza u banki.

  4. Vojin Grubač

    Мислим да у банци имају довољно пињеза. И Хилари је била жива кад је Моника била живља.

  5. Veljko B Ilic

    Gospodine Grubacu, ja neznam koliko ste ‘verzirani u ove zenske rabote’, ali treba uvijek kao odrastao cojek da se sjetite one Njegoseve: “Cud je zenska smijesna rabota. Stotinu ce promijeniti vjera, da ucini sta joj srce zudi.” Cuvaj se rode moj zenskinja.

Morate biti ulogovani da bi komentarisali Logujte se

© 2000 - 2018 PCNEN. All Rights Reserved. Log in

-