Ustav vs. zakona – šta poštovati?

CDT postavlja nekoliko pitanja, na koja očekuje konkretan odgovor, kako se u različitim situacijama ne bi pojavljivala različita tumačenja i kako se ne bi ad hoc odlučivalo koji se akt primjenjuje

Piše: CDT*

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) apeluje na državne institucije Crne Gore i sve relevantne političke subjekte da, u cilju pravovremenog i istinitog informisanja građana Crne Gore, obavijeste javnost po kojim će se pravilima sprovesti izbori za poslanike Skupštine Crne Gore, i na samom početku izbornog procesa razjasne nedoumice koje su nastale kao posljedica neusklađivanja izbornog zakonodavstva sa Ustavom Crne Gore.

Skupština Crne Gore je usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona o sprovođenju Ustava Crne Gore, produživši na taj način važenje Zakona o izboru odbornika i poslanika i odloživši primjenu pojedinih odredaba Ustava vezanih za sprovođenje izbora.

Kako god, nedavna javna opomena CDT-a, da Skupština nije ispoštovala član 3 Zakona o izboru odbornika i poslanika ne usvojivši posebnu odluku kojom se utvrđuje broj poslanika do dana raspisivanja izbora, izazvala je u javnosti nedoumicu, budući da je bilo mišljenja da u tom slučaju treba primjenjivati Ustav, kao akt sa većom pravnom snagom.

CDT zbog toga postavlja nekoliko pitanja, na koja očekujemo konkretan odgovor, kako se u različitim situacijama ne bi pojavljivala različita tumačenja i kako se ne bi ad hoc odlučivalo koji se akt primjenjuje.

Dakle, da li se u dolje navedenim situacijama primjenjuje Ustav Crne Gore, ili Zakon o izboru odbornika i poslanika?

1.         Koliko se poslanika bira na izborima za poslanike Skupštine Crne Gore?

Prema članu 3, stav 2 Ustava Crne Gore „Skupština ima  81  poslanika".

Prema članu 3, stav 3 Zakona o izboru odbornika i poslanika (ZIOP), „u skupštinu Republike bira se jedan poslanik na 6.000 birača". Stavom 4 istog člana je propisano da „broj poslanika utvrđuje Skupština Republike posebnom odlukom najkasnije do dana raspisivanja izbora".

Skupština Crne Gore do dana raspisivanja izbora nije donijela posebnu odluku iz člana 3, stav 4 ZIOP. Prema najnovijim zvaničnim podacima Ministarstva za informaciono društvo, biračko pravo u Crnoj Gori ima 494.289 građana. Kada se ovaj broj podijeli sa 6.000 birača, dolazimo do broja od 82 poslanika.

2.         Ko ima biračko pravo na ovim izborima?

Prema članu 45, stav 1, Ustava Crne Gore „pravo da bira i da bude biran ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina života i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori."

Prema članu 11, stav 1, ZIOP, „pravo da bira i da bude biran za poslanika ima građanin Crne Gore koji je navršio 18 godina života, koji je poslovno sposoban i koji ima prebivalište na teritoriji Republike najmanje 24 mjeseca prije dana održavanja izbora".

Dalje, prema članu 1, stav 1, Zakona o biračkim spiskovima „birački spisak je javna isprava u kojoj se vodi evidencija državljana Crne Gore koji imaju biračko pravo i služi samo za izbore."

Da li 494.289 građana sa pravom glasa koji su upisani u birački spisak imaju crnogorsko državljanstvo?

3.         Kako se zove organ izborne administracije nadležan za sprovođenje izbora?

U Zakonu o izboru odbornika i poslanika zvanični naziv ovog organa je Republička izborna komisija.

U Odluci o raspisivanju izbora za poslanike Skupštine Crne Gore, koju je 27. januara donio Predsjednik Crne Gore, ovaj organ se pominje pod nazivom Republička izborna komisija.

U Zakonu o biračkim spiskovima zvanični naziv ovog organa je Državna izborna komisija.

Na zvaničnom sajtu ovog organa (www.rik.cg.yu), naziv ovog organa je Državna izborna komisija.

4.         Kako će biti ostvarena predstavljenost manjinskih naroda?

U Preambuli Ustava Crne Gore, kao „slobodni i ravnopravni građani, pripadnici naroda i nacionalnih manjina koji žive u Crnoj Gori" nabrojani su „Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Albanci, Muslimani, Hrvati i drugi".

Dalje, prema članu 79, stav 9, Ustava Crne Gore, država jemči pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica pravo „na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama jedinica lokalne samouprave u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu  afirmativne akcije".

Kao što je znamo, Zakon o izboru odbornika i poslanika, kroz član 12, stav 3 i član 39, stav 4, predviđa autentičnu zastupljenost shodno principu afirmativne akcije samo za pripadnike albanskog naroda.

*Centar za demokratsku tranziciju

Objavio/la na 14:49. Objavljeno u Analize&Mišljenja. Možete pratiti sve odgovore na ovaj post kroz RSS 2.0. You can leave a response or trackback to this entry

Morate biti ulogovani da bi komentarisali Logujte se

© 2000 - 2019 PCNEN. All Rights Reserved. Log in

-