Osnivaču Sarajeva ne zna se ni za grob

Priča o Gazi Isa-begu Ishakoviću dokaz je da nekada ni dobra djela učinjena za života nisu dovoljna da se čovjeka potpuno ne zaboravi kada umre.

Piše: Elma Duvnjak

Bosna i Herecegovina imala je mnogo dobročinitelja koji su iza sebe ostavljali biblioteke, škole, vjerske objekte, mostove od kojih i danas imamo koristi. I Ishaković je bio jedan od njih. Nažalost, iako je zaslužan i za osnivanje grada Sarajeva – danas je nepoznato i kada je rođen i gdje je ukopan.

Prije nego je došao na poziciju sandžakbega Bosanskog sandžaka, 1463. godine, Isa-beg Ishaković još kao bosanski krajišnik započinje podizanje objekata koji će činiti urbani kostur buduće kasabe Saraj.

"Pojavio se u Bosni sredinom 15. stoljeća kao krajišnik skopskog krajišta kojem je pripadalo i bosansko krajište. Godinu nakon osnivanja Bosanskog sandžaka postao je njegov sandžakbeg gdje je bio sedam godina i tu je ostao poznat. Na lijevoj obali Miljacke je podigao prvu džamiju 1457. godine u Sarajevu, koju je poklonio sultanu Mehmedu Fatihu i po kojem je dobila ime Careva džamija. Najvjerovatnije je rođen u Skoplju, pošto je njegov djed već mnogo prije došao u Skoplje", kaže Behija Zlatar, direktorica Orijentalnog instituta u Sarajevu.

Nakon izgradnje džamije Isa-beg Ishaković finansirao je izgradnju dvora Saraj po kojem je Sarajevo dobilo ime. Saray ovasi u prevodu znači (dvor u polju).

Gradio tekije, dućane, džamije i mlinove

"Izdvojio je sredstva za gradnju tekije na Bentbaši, brojnih dućana, mlinova na Miljacki. Samo je u sarajevskoj čaršiji imao 204 dućana. U Skoplju imao je više od 100 dućana, a u tom gradu je izdvojio sredstva za izgradnju prelijepe džamije", priča Zlatareva.

Ishaković je donirao i sredstva za izgradnju i hamama u koji dovodi vodu prvim vodovodom čiju izgradnju je takođe pomogao. Od objekata koje je poklonio ljudima (uvakufio) svakako je najznačajniji karavan-saraj, Kolobara han oko kojeg će se nastaviti razvoj sarajevskih čaršija. Završetkom izgradnje tih objekata zapravo je okončana i prva faza urbanizacije Sarajeva 1462. godine, pa je to i godina osnutka Sarajeva.   

"Bilo je i dosta dilema u ranijem periodu o tome odakle potiče porodica Ishaković, da li iz Turske ili nekih srednjovjekovnih porodica sa ovog tla. Utvrdilo se da su oni porijeklom iz Saruhana, iz Turske. Prvi skopski krajišnik bio je paša Jigit-beg od 1392. do 1414. godine, a njegov sin Ishak-beg se može smatrati rodonačelnikom čuvene porodice Ishakovića. Oni su u prvoj polovini 15. stoljeća igrali značajnu ulogu u Makedoniji, Srbiji i Bosni", objašnjava Behija Zlatar.

Dubrovčani ga smatrali gospodarom Bosne

Kaže da su Ishak-bega Ishakovića na položaju skopskog krajišnika zamijenili njegovi sinovi Barak, a zatim i Isa-beg, utemeljitelj Sarajeva.  

"Mnogi od nas bi željeli da znaju kako je izgledao utemeljitelj Sarajeva. Kakve je naravi bio, da li je osluškivao probleme ‘običnog’ čovjeka? O tome nisu ostali sačuvani podaci. Znamo da je bio u jako dobrim odnosima sa Dubrovčanima, koji su ga smatrali pravim gospodarom Bosne", napominje direktorica Orijentalnog instituta u Sarajevu Behija Zlatar.

Navodi da su Dubrovačni Ishakoviću često slali poklone, a on bi njima za njihove praznike slao svoje svirače.

"Ostalo je i zapisano da je, kada se razbolio 1467. godine, njegov sin Mehmed Čelebi tražio ljekare iz Dubrovnika. Došli su i liječili ga u maju i septembru te godine, dok je izvjesni ljekar Andrija, ostao cijele te godine na dvoru Gazi Isha-bega", priča Zlatareva.

Gazi Isa-beg Ishaković bio je izuzetno bogat i zbog toga je mogao podići veliki broj zadužbina. Njegov has (imetak) u vrijeme kada je bio bosanski sandžakbeg 1468. godine iznosio je 1.092.619 akči, što je odgovaralo imetku beglerbega (velikog vezira) u osmanskoj državi.

Nakon 1470. godine "nestaje" iz Bosne

Gazi Isa-beg je, koliko se do sada zna na osnovu raspoloživih izvora, imao četiri sina i to Mehmeda Čelebiju, Ali-bega, Ahmed-bega i Hasan-bega.

"U Dubrovačkom arhivu postoje dokumenti u kojima se posljednji put spominje Gazi Isa-beg i to 1470. godine. Te godine već dolazi novi sandžakbeg u Bosnu i to 26. aprila iste godine Ajas-beg. Od tada Isa-begu Ishakoviću nema spomena u Bosni. Ni do danas ne znamo gdje se nalazi njegov mezar", ističe Behija Zlatareva.

Kaže da je Komisija za utvrđivanje lokacije ukopa osnivača grada Sarajeva i njegovog sina Mehmed-bega, čiji je i sama član, kontaktirala Skoplje.

"Rekli su nam da tamo postoji mezar jednog njegovog sina i unuka, ali nema njegovog mezara. Moram kazati da iza mihraba u haremu Careve džamije ima jedan visoki nišan za kojeg tradicija veže da je tu ukopan Isa-beg Ishaković. A da li je tako ne zna se, jer nema natpisa. Moguće je, jer u jednoj od njegovih vakufnama se kaže da je Sarajevo cvijet među gradovima", kazala je Behija Zlatar, direktorica Orijentalnog instituta u Sarajevu. 

Nezavisne Novine

Objavio/la na 11:44. Objavljeno u Drugi pišu. Možete pratiti sve odgovore na ovaj post kroz RSS 2.0. You can leave a response or trackback to this entry

Morate biti ulogovani da bi komentarisali Logujte se

© 2000 - 2019 PCNEN. All Rights Reserved. Log in

-