INTERVJU AMIR NURKOVIC, MINISTAR ZA UNUTRASNjE EKONOMSKE ODNOSE SCG

U ovakoj zajednici ugrozene su i Srbija i Crna Gora

Umjesto jasno izrazena dva stava, mi imamo kompromis koji cesto otupljuje ostricu pojedinacnih interesa i u svakom slucaju od tri delegacije imamo jedan glas, vece troskove i manje efekte. Ne vidim razlog zasto gradjani ne bi prihvatili rjesenje po kome bi Srbija i Crna Gora postale medjunarodno priznate drzave

Od pocetka su suprotstavljeni stavovi da li je funkcionalnost drzavne zajednice i njenih organa u toj mjeri ugrozena da treba razgovarati o redefinisanju odnosa izmedju drzava clanica ili se radi o neaktivnostima u samim organima drzavne zajednice, kaze ministar za unutrasnje ekonomske odnose SCG Amir Nurkovic u razgovoru za „Pobjedu”. On naglasava da su aktivnosti i medjusobni odnos u savjetu ministara, i pored jasno izrazenih razlika u stavovima po pitanju opravdanosti ovakvog ustrojstva drzavne zajednice na nivou korektnog odnosa prema obavezama koje Savjet ministara ima. Slozenost odnosa posebno se izrazava kada se dodje na teren konkretnih pitanja. Tek se tada uocavaju razlike pred kojima nemamo pravo na dalje cutanje. Kao primjer ovakvih razlika navodi intervju potpredsjednika Vlade Srbije gospodina Labusa, koji pored ostalog za odnose u drzavnoj zajednici kaze da: „... Otvaranje pitanja odnosa sa Crnom Gorom, kada imamo otvoreno pitanje sa Kosovom i Metohijom, za koje trazimo medjunarodnu podrsku, nije produktivno i ja se sa tim slazem”.

Gospodin Labus se takodje nada da ce Crna Gora prihvatiti rjesenje koje Srbija predlaze za 56 proizvoda i dalje zakljucuje: „... ili ce Podgorica da popusti ili ce Brisel da odustane od svojih zahtjeva”. Gospodin Labus ima pravo da iznosi stavove u ime Vlade Srbije, ali mi iz Crne Gore nemamo ni razloga, a ni prava da na ovakav nacin regulisemo odnose sa Srbijom. Mi nijesmo tu da njihove stavove prihvatimo. Mi se moramo uvaziti kao ravnopravni sagovornici u definisanju medjusobnih odnosa. Konacno, zasto bi Crna Gora sebe stavljala u poziciju da prema prioritetima kako ih utvrdi Vlada Srbije definise svoje stavove prema pitanjima koja odredjuju njenu buducnost.

* Da li mislite da je Crna Gora ugrozena u drzavnoj zajednici?
- U ovakvoj drzavnoj zajednici su ugrozene i Crna Gora i Srbija, jer svi argumenti koje je imala Crna Gora prije potpisivanja Beogradskog sporazuma pokazali su se opravdanim. Niko nije zadovoljan ovakvim stanjem u drzavnoj zajednici. Sve nase delegacije koje idu na bilo koji skup brojnije su neko kineske, mi umjesto dvije delegacije na svim skupovima imamo tri, a htjeli smo racionalniju zajednicu. Umjesto jasno izrazena dva stava mi imamo njihov kompromis koji cesto otupljuje ostricu pojedinacnih interesa i u svakom slucaju od tri delegacije imamo jedan glas, vece troskove i manje efekte.

* Sta je lose u funkcionisanju drzavne zajednice?
- U sadasnjem periodu nema nista dobro, jer se sve aktivnosti dupliraju. Uzmite primjer nasih kreditnih zaduzenja. Svako kreditno zaduzenje prolazi proceduru u drzavama clanicama da bi se i ona obnovila na nivou drzavne zajednice gdje se konacna odluka donosi na Skupstini uz garancije drzave clanice. Ko to u svijetu radi na takav ili slican nacin?

* Sta mislite o istupima predsjednika SDP-a Ranka Krivokapica koji kaze da lose radi predsjednik drzavne zajednice, a vi ste rekli da dobro saradjujete sa njim i ministrima?
- Gospodin Marovic je i potpredsjednik DPS-a, dakle naseg koalicionog partnera. I sam se ne slazem sa stavovima iz nekih njegovih izjava. A sto se tice kritika koje upucuje gospodin Krivokapic, iz njih ocigledno proizilazi potreba da dvije partije razgovaraju o medjusobnim odnosima, o principima koji su dogovoreni kada je koalicija pravljena, i konacno, zalazem se za slobodu iznosenja pojedinacnog stava, pa i medjusobne kritike. Na javnosti je da da zadnji sud.

* Sta je lose u odnosima DPS-a i SDP-a?
- Ja tu vidim potrebu da se i unutar koalicije pokrenu aktivnosti i utvrdi koncept prema kome bi se poveli razgovori sa Vladom Srbije da se zajednicki ocijeni funkcionalnost drzavne zajednice, a sto bi znacilo i potrebu da dvije vlade i prije 2005. godine predloze koncept redefinisanja odnosa izmedju Srbije i Crne Gore. Moje je misljenje da bi takav nacin razdruzivanja bio odlucujuci podsticaj sprovodjenju reformi i u Srbiji i u Crnoj Gori i da bi se time sirom otvorila vrata naseg ulaska u evropske i evroatlantske integracione procese. U ovakvim odnosima neke razlike u stavovima Srbije i Crne Gore, a koje smatram sasvim prirodnim, postaju kocnica naseg priblizavanja Evropskoj uniji. Uzmite primjer vojske gdje su ocigledne razlike, gdje Srbija drugacije gleda na njenu funkciju od Crne Gore, a sto dalje proizvodi odredjene obaveze u finansiranju, sto na duzi vremenski period moze da bude znacajan razlog za medjusobne nesuglasice. Zar nije prirodno da svako utvrdjuje svoje potrebe, a prema tome i svoje obaveze u njihovom finansiranju.

* Da li znate da svaki predstavnik EU koji dodje u SCG kaze da moramo zajedno u EU?
- Ne kazu da moramo vec preporucuju, a oni nas tjeraju da duplo harmonizujemo odnose izmedju sebe i sa EU. Mi moramo prihvatiti logiku razmisljanja EU i pokrenuti sustinske reforme u svim sferama zivota. Nije sustina reformi harmonizacija 56 proizvoda. G. Labus sa pravom kaze da nije zadovoljan funkcionisanjem drzavne zajednice, ali njegov stav da prvo treba rijesiti pitanje sa Kosovom pa tek onda sa Crnom Gorom, za Crnu Goru moze da bude samo gubljenje vremena.

* Zasto Crna Gora ne pokrene pitanje rjesavanja odnosa?
- Koliko ja znam, Crna Gora je u svakom trenutku spremna da pocne s takvim razgovorima.

* Premijer Milo DJukanovic je rekao, kada je bio Kristofer Paten, da odlicno saradjuje sa premijerom Vojislavom Kostunicom i izrazio nadu da ce se problem 56 poljoprivrednih proizvoda brzo rijesiti?
- Nije na meni da tumacim stavove gospodina DJukanovica, ali koliko ja znam, u pitanju su dva potpuno razlicita gledanja o pitanju stava prema buducnosti drzavne zajednice. To u svakom slucaju ne znaci da njihovi medjusobni odnosi nijesu i ne mogu biti korektni.

* Sta ako izgubite na referendumu?
- Ne vidim razlog zasto gradjani ne bi prihvatili rjesenje po kome bi Srbija i Crna Gora postale medjunarodno priznate drzave.

* Ne mogu vlade da kazu sta ce biti na referendumu?
- Vlade i ne treba da kazu sta ce biti na referendumu, one treba da predloze rjesenje daljih medjusobnih odnosa i da se ponasaju sodno volji gradjana izrazenoj na referendumu.

* Vi znate za stavove da bi referendum bio raspisan i prije Beogradskog sporazuma da ste imali vecinu za samostalnu Crnu Goru?
- Ja znam za neka misljenja koja uglavnom dolaze iz stranaka koje se protive postavljanju pitanja odnosa izmedju odnosa Srbije i Crne Gore na nacin kako to cini vladajuca koalicija u Crnoj Gori. Prema tim misljenjima, vladajuca koalicija je trebalo na svim prethodnim izborima da izgubi vlast, pa nije. Dakle, radi se o procjenama i politickoj propagandi koja za sada, izuzev sto unosi odredjene zabune, nema pokrica u volji birackog tijela u Crnoj Gori.
Siguran sam u pozitivan isod referenduma u Crnoj Gori

Dvostruke obaveze

* Vase izjave ukazuju na to da sjedite na dvije stolice, zalazete se za samostalnu Crnu Goru, a ministar ste u drzavnoj zajednici?
To je losa logika. Ja svoj dio posla radim korektno i ne sjedim na dvije stolice. Duzan sam da ukazem na neracionalnost drzavne zajednice Srbije i Crne Gore, a vlade drzava clanica, po mom misljenju, treba najhitnije da pokrenu pitanje redefinisanja medjusobnih odnosa. Odgovornost u svemu snosi i Evropska unija koja je takodje potpisnik Beogradskog sporazuma. Vasa logika o mom sjedjenju na dvije stolice vodi nas u proslost, kada je manjinska Crna Gora nelegitimno zastupala njene interese. Siguran sam da se to vise ne moze ponoviti

Ucinak ministarstva

* Sta je vase ministarstvo uradilo u harmonizovanju odnosa?
U ovom ministarstvu su izvrsene sve obaveze koje smo sodno Ustavnoj povelji, Zakonu o sprovodjenju Ustavne povelje i Akcionom planu medjusobnih ekonomskih odnosa dobili. Uradjen je citav set predloga zakona iz oblasti intelektualne svojine, u toku je realizacija projekta „jacanje kapaciteta infrastrukture za upravljanje kvalitetom u Srbiji i Crnoj Gori”. Konstituisane su Veterinarsko-sanitarna i Fitosanitarna kancelarija, i one sodno dogovoru nadleznih ministarstava drzava clanica vec rade svoj posao. U predvidjenom roku iz Ministarstva je predlozen koncept resenja u oblasti konkurencije. On je prihvacen od vlada Srbije i Crne Gore, kao i koncept identicnih antimonopolskih zakona u drzavama clanicama. Ocekujemo da dvije vlade donesu svoje odluke, cime bi se stvorili uslovi za konstituisanje kancelarije pri ovom ministarstvu.

POBJEDA