Crnogorski pogledi na promenu vlasti u Srbiji

Strah i koristi od Kostunice

Pise: Ilija Despotovic

Zvanicnike zabrinjava mogucnost da Crna Gora umanji ili izgubi neka suverenisticka svojstva koja je stekla jos od 1999. godine

Politicari crnogorske vlasti i analiticari vec se uveliko bave cinjenicom da ce novu vladu Srbije predvoditi Vojislav Kostunica, a posebno posljedicama po Crnu Goru. Drzavna zajednica ih brine samo utoliko koliko je moguce da je Kostunica, a to je najmanje sto se od njega ocekuje, ojaca u pravcu njenog pretvaranja u neku vrstu "moderne federacije". Sam Kostunica je vise puta ranije upravo na tome insistirao, a u Crnoj Gori takvu "federaciju" svataju kao neku, manje-vise, sofisticiranu unitarnu drzavu. Crnogorske zvanicnike mnogo vise zanima, i zabrinjava, mogucnost da Crna Gora, formalno ili posredno, umanji ili izgubi neka suverenisticka svojstva koja je stekla jos od 1999. godine, a narocito beogradskim sporazumom o regulisanju drzavno-pravnih odnosa sa Srbijom, svakako, i Ustavnom poveljom.

Kostunicu su u Crnoj Gori odavno "procitali" kao "nacionalistu u fraku", gotovo kao "presvucenog Milosevica". Ovdje se lider DSS upravo zbog toga doima kao mnogo opasniji. Milosevic je bio otvoren u svojoj politickoj bahatosti, nije mario ni za metode disciplinovanja Crne Gore. To je i domaca javnost lako mogla da prepozna, cak i onaj njen dio koji mu je bio naklonjen. Vidio je to i svijet. Sa takvim Milosevicem Crna Gora se relativno lako mogla nositi. Ali sta da radi sa prerusenim Kostunicom koji "umije u razne niti", koji ce, nema sumnje, nastojati da Evropu i medjunarodnu zajednicu pridobije nekim aspektima unutrasnje politike u samoj Srbiji, recimo, na planu privatizacije, a posebno, u domenu borbe sa organizovanim kriminalom.

Bude li se svijet "uhvatio" na tu Kostunicinu "udicu", a to je vrlo lako moguce, imace, svakako, vise razumijevanja za njegove poteze na planu funkcionisanja drzavne zajednice, konkretno, odnosa sa Crnom Gorom, cak ako i ne bude bas dosljedno saradjivao sa Haskim tribunalom. Uostalom, briselske administrativno-politicke strukture i same insistiraju na punoj harmonizaciji ekonomskih sistema dvije drzave-clanice, pa Kostunicu, ako to bude radio vjesto, mogu dozivjeti i kao dobrog saradnika i saveznika u tom kontekstu. Rusija cak ocekuje "jacanje drzavne zajednice", kako je upravo i sam Putin nedavno rekao, kada je primio akreditive novog ambasadora Srbije i Crne Gore Milana Rocena, upravo DJukanovicevog visegodisnjeg savjetnika.

Kostunica u Crnoj Gori ima i svoje politicke saveznike. Bar dvije partije, Narodna stranka i Srpska narodna stranka, a i novoosnovana Demokratska srpska stranka, obradovale su se izbornom uspjehu DSS na parlamentarnim izborima u Srbiji. Ni Socijalistickoj narodnoj partiji nije tesko da nadje most kojim ce prici Kotunici. Funkcioneri SNS su, tim povodom, cak porucili da cekaju odrzavanje saveznih izbora, na kojima ce, kako racunaju, u Crnoj Gori pobijediti upravo "projugoslovenske" snage, a tada bi se, u parlamentu drzavne zajednice, krenulo u jacanje "moderne federacije", bas u saradnji sa Kostunicinom partijom.

Korist od stete

Predsednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapic nema povjerenja u Evropu da ce sprijeciti eventualne pokusaje revizije beogradskog sporazuma i Ustavne povelje. On je Evropsku uniju optuzio da ima duple standarde prema drugim zemljama i SCG. Podsjetio je na slucaj Austrije, kad su toj zemlji zavedene sankcije, nakon pobjede Hajdera. "Kostunica uz podrsku Socijalisticke partije Srbije je nesto mnogo radikalnije od Hajdera", tvrdi Krivokapic. Postoji mogucnost mirnog razdruzivanja Crne Gore sa Srbijom, prije isteka trogodisnjeg prelaznog perioda, tjesi se predsjednik crnogorskog parlamenta, ali samo djelimicno. Jer, kako sam primjecuje, za to je "sve manje prostora".
Prema ocjeni potpredsjednika Skuptine Crne Gore, funkcionera DPS, Dragana Kujovica, ako svijet bude Srbiju i Crnu Goru tretirao kao jednu cjelinu, onda Crna Gora i njeni gradjani mogu pretrpejti stetu zbog najave Kostunice da mu saradnja sa Tribunalom u Hagu nece biti politicki prioritet.

Crnoj Gori nece pomoci to sto ona ima drugaciju politiku prema sudjenjima u Haskom tribunalu, smatra Kujovic. Visoki funkcioner DPS Miodrag Vukovic je upozorio da ce se Crna Gora "pribjeci primjeni mehanizama zastite, predvidjenim beogradskim sporazumom, kako bi od takve (Kostunicine) politike branila svoje drzavne i nacionalne interese".

Od Kostunice, medjutim, prema nekim misljenjima, moze biti i koristi. Ako se prevari da posegne za nekim radikalnijim mjerama "jacanja" drzavne zajednice, to bi moglo ohrabriti indipendentiste u Podgorici da ponovo, jace nego u posljednje vrijeme, zavrte zamajac ostvarenja statusa suverene Crne Gore. Crnogorskoj vlasti Kostunica bi mogao koristiti i kao neka vrsta koprene koja bi se prebacila preko nezavidne socijalno-ekonomske situacije.

Od njega se, najzad, moze ocekivati da "pokvari" model odnosa izmedju Srbije i Crne Gore koji je uredjen beogradskim sporazumom i Ustavnom poveljom. Podgorica na to, uglavnom, racuna, ali crnogorski zvanicnici demonstriraju i odlucnost da nece dozvoliti ugrozavanje nacionalnih i drzavnih interesa. Brana tome je, kako je ocijenio Filip Vujanovic, upravo beogradski sporazum.

Ekonomski Magazin